GOST: TONINO PICULA 17.03.2026

TEMA: Da li će EK tolerisati antievropske poteze vlasti u PG, kao što toleriše anticrnogorske

www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_01 0:14

Dobar dan i 10 minuta počinje drugačija radio veza ante. Danas je moj gostino, hrvatski europarlamentarac i izvjestilac Europskog parlamenta za Srbiju. Prije svega dobar dan. I ako se dobro čujemo ako je linija napogon dobra, veliki pozdrav i veliko hvala za odvojeno vrijeme za antenujem.

SPEAKER_02 0:39

Prije svega hvala vama na pozivu. Dobar dan vama i svima koji nas gledaju i slušaju.

SPEAKER_01 0:50

Gost u drugačije radi ranije, ali i ovaj trenutak je dovoljno intrigantan da itekako imamo o čemu da razgovaramo, nisu teme nažalost neke za veliko slje naprotiv, ali takav nam je posao boji. Izdržat ćemo mi nekako dva.

SPEAKER_02 1:11

Dobro, ako iko onda barem novim prostorima znamo da zapravo tranzicija je stalna, često je to bila tranzicija iz lošega u jednako tako loše, ali koji put nam se i posrećilo pa je ta tranzicija ipak otvarala nadu da je politika posao koji onda može i donijeti i nešto dobro, ali slažem se, često je bilo primjera kada je politika donosila i više zabrinosti i više nesreće.

SPEAKER_01 1:38

Ali nakon toliko iskustava vrijedite barem da onda neku korist od tog iskustva imamo i da radimo najbolje što znamo i da mijenjamo stvari najbolje ako je to moguće da recimo, mi smo toliko spustili kriterije da bismo bili vrlo zadovoljni da imamo utisak kako nam se ne dešava tranzicija iz dvadeset u devetnaest nego u dvadeset. Za početak bismo i to prihvatili u ovom trenutku. Sad idemo ozbiljno i odmah recimo na najmračnije stvari. Dakle, izmjene i dopune, famoz izmjene i dopune Zakona o Agenciji za nacionalnu bezvijednosti Ministarstvo unutrašnjih poslova, njihov sadržaj i način usvajanja izazvale su u Crnoj Gori velike i proteste i potresi i narušile rekao bih, s mukom održavanu unutrošnjopolitičku stabilnost. Jesu li ti događaj uopće konstatovani u Bruxellesu i zemljama EU?

SPEAKER_02 2:48

Pa prije svega, evo postoji veliki interes naravno za ono što se događa ukupno na Zapadnom Balkanu ovdje mogu govoriti o Europskom parlamentu na kraju krajeva i posebna delegacija Odbora za vanjske poslove je posjetila Podgoricu i Tiranu, nema tome možda dvadesetak dana kako bi se na licu mjesta u razgovoru s ljudima koji donose odluke kako bi se uvjerili kakva je situacija u zemlji u ovoga trenutka jer uopće je poznato da Crna Gora je ona kandidatkinja koja ima najviše izgleda da prva prođe tu ciljnu crtu prva nakon Hrvatske još davne sada možemo reći dvije tisuće trinaest godine i u razgovoru sa prvim ljudima Crne gore manje-više smo konstatirali da postoji ta jedna vrsta i entuzijazma ali nekog konsenzusa da je to cilj koji je zapravo nadstranački on je opće društveni i da se svi resursi koje Crna Gora ima, a nema ih previše jer je riječ ipak o jednoj manjoj zemlji, da se na najbolji mogući način upotribe kako bi se evo u kratko vrijeme, u slijedećih možda godinu, godinu i pol dana doista zemlja i približila samom e-članstvu. Bila naravno razlika kada smo razgovarali sa našim sugovornicima u Podgornici, bilo jasno da ta polarizacija politička postoji, ona nije nestala bez obzira na visoki cilj naprosto vlast ima jednu projekciju trenutne situacije, oni vide prije svega značajan napredak u komunikaciji sa Bruxellesom i crpe taj svoj entuzijazam i iz činjenice da se doista Crnogorije otvaraju vrata ovoga trenutka u okviru obnovljene politike proširenja, dok naravno opozicija li predsjednik Republike imaju nešto drugačiji pogled na situaciju, jedan taj govorimo prije svega o proeuropskom dijelu opozicije, oni upozoravaju da je jednako tako važno pitanje, nije samo kada će zemlja ući u EU nego kakva će Crna Gora ući u članstvo. Oni su vrlo tvrdi, barem jedan dio njih u ocjeni da Podgorica možda nikada nije formalno bila bliže Bruxellesu, ali nije tako blizu kada govorimo o određenom vrijednosnom sustavu. Predsjednik države je bio još riječiji, evo kod njega se sada uobičajilo da on vraća i u Narodnoj skupštini izglasane zakone na doradu jer je pun kritika. On tvrdi da ti zakoni prije svega se usvajaju, a da se nije dobro promislilo što oni zapravo znače, da se nije dovoljno debatiralo o njima, što naravno treba uzeti u ozbiljnu u obzir jer on formalno je i netko tko po Ustavu mora brinuti o jedinstvenosti državne vlasti. Tako da EU prima sve te informacije, ona potiče crnu goru da ide dalje, ali to ne znači da se odavde neće reagirati u slučaju kada doista dođe do određene devijacije ili ukoliko se pokuša ajmo to tako kazati ispod žita nešto izglasa što može doista naštetiti onoj kvaliteti koju Crna Gora, pogotovo njezino pravosuđe mora imati da bi ušla u članstvo EU.

SPEAKER_01 6:30

Pa sad gospodine Ficula, ja mogu da razumijem da i u stvarima o kojima se radi u ovoj našoj priči se može imati subjektivan osjećaj i da taša može biti puna ili prazna do pola, ali bih rekao da postoje i neki slučajevi koji su gotovo egzaktni i da tu nema mnogo prostora za interpretacije i za utiske. Ovaj slučaj koji sam neslučajno uzeo za početak našeg razgovora čini mi se spada u takve, ako je očigledno da vlast pribjegava rješenjima koja su klasično vertira za pretvaranje Crne gore u policijsku državu. Ne samo zato što je to tako opozicija rekla, tako je rekao i jako veliki broj izuzetno referentnih nevladinih organizacija, nezavisnih intelektualaca. Europska unija je na kraju rekla u odgovorima na pitanja koja smo im poslali da te izmjene zakona nisu usaglašene sa Briselom. Pa ipak u jednoj rečenici Europska komisija je napravila nešto što ogroman dio crnogorskog društva i raznih dijelova toga društva smatra svojevrsnim krimenom, dozvolila je, omogućila je vlasti da ima varijantu B da usvoji sad takve izmjene pa da ih do momenta zaključenja odnosno zatvaranje poglavlja usaglasi sa Europskim standardima. De facto što to znači partije koje vladaju, odnosno partija koja vlada Ministarstvom unutarnjih poslova, policijom dobila je nekoliko mjeseci, možda i pola godine ili više da završi čistke koje planira. Šve će to biti pred očima EU.

SPEAKER_02 8:39

Ja bi tu bio malo oprezni, prije svega govorimo o EU a nemamo svi jednaku odgovornost u tom arhipelagu institucija EU. Ja mogu govoriti prije svega iz kuta gledanja Europskog parlamenta, ali o Komisiji i Europskom vijeću naravno mogu biti jednako analitičan pa i kritičan. Jer naravno. Ništa drugo ja i ne očekujem od vas. Tako, jer naravno puno je toga nekonzistentno kada je riječ o odnosu i Europske komisije i Europskog vijeća prema kandidatima koji su često ispunjavali neke svoje obveze, pa naprosto nije se dogodio pomak u pregovorima ili u napretku. Problem je naravno kada i država koja napreduje povuče potez koji izaziva ozbiljne kritike, ne samo unutar države od političke opozicije, u ovom slučaju imamo i predsjednika Republike, nego bi to doista trebalo biti i predmet reakcija od same komisije koja u ovom slučaju ipak budimo realni, ima i škare i platno. Dakle, riječ je o dva zakona koja neće sigurno tek tako biti rutinski propuštena kroz filter procjena i vjerojatno ukoliko se dogodi, a to je koliko sam shvatio i komisija naznačila, ukoliko se dogodi ovo što ste vi opisali kao mogućnost da dođe do čistki u policiji i u drugim dijelovima državnog aparata tada će sigurno to Crna Gora i osjetiti ali nažalost u zao čas jer ovo je ključna godina u kojoj Vlada barem je deklarirala da želi zaključiti te pregovore kako bi se ostvarila ona krilatica dvadeset osam članica do dvije tisuće dvadeset osam godine prema tome crna gora je već nažalost od dvije tisuće dvadeset godine često pokazivala tu jednu vrstu sklonosti da zbog unutar političkih da ne kažem unutarstranačkih obračuna dovede svoj europski put u neku vrstu stagnacije ja se doista nadam da ovdje to neće biti slučaj i da svi oni bez obzira na motive koji su ih naveli da ovakvim amandmanima mijenjaju Zakon o unutarnjim poslovima da razmisle dobro kako će ga primjenjivati jer je upravo je to, čini mi se komisije kazala da će sada pratiti naprosto realizaciju ukoliko se obistini ovo o čemu vi govorite, u kojem djelu, dobrom dijelu kritični dio javnosti govori, tada je uvijek moguće da se podigne i ručna kočnica, što ne bi bilo dobro za zemlju koja evo ima veliku priliku pet čini mi se juna, u lipnja u Tifftu biti domaćin doista velikog skupa, dakle samita EU zapadnog Balkana koji bi trebalo biti na neki način izrazi povjerenja EU da je Crna Gora ta koja je i u ovom trenutku i ako ne završava formalno pregovore, ta koja će doista nakon dugog godina se naći u članstvo EU. Dakle, kako vrijeme prolazi, tako su i šanse veće, ali čini mi se i rizici da se dogodi nešto neplanirano, ne naravno voljom Brisela, nego naravno zahvaljujući na potezima podgovorice da se tako nešto dogodi. Nadam se da neće.

SPEAKER_01 11:54

Svi se nadamo da neće. Ili se možda zapravo ne nadamo da neće, samo što to nitko neće naglas priznati. Ovo na što sam vam malo prije upozorio i što je samo kako bih vam rekao, jedan od hiljada glasova koji se čuju odavno u crnoj gori, nije nešto što bi tek trebalo da se dešava. Čistke u ministarstvima kojima naročito rukovode demokrate su odavnu u toku, samo su tražene izmjene koje bi taj posao olakšale. I na određeni način Europska komisija u tim odgovorima je izašla u susret takvim očekivanjima demokratske crne gore. Ima jedna rečenica iz emisije koju sam radio prošle nedjelje kada je moj gost bio Aleksandar Adoman, dekan fakultete za crnogorski jezik i knjižeženost. U tu rečenicu staje zapravo sav paradoks koji trenutno žive, ja bih rekao, onaj iskreno i istinski prozapadne snage u Crnoj Gori. A co do man je prije nekoliko dana u drveu rekao da Brisel ovakvim potezima kakva je ova rečenica koju sam citirao lomi kičmu istinskim prozapadnim snagama u Crnoj Gori. To se odavno ponavlja i stalno imam utisak da to u Bruxellesu nema kočuje.

SPEAKER_02 13:28

Mislim da je kičma te proeuropske Crne Gore ipak jača i ona je u nedavnoj prošlosti izdržala možda i gore zapravo pritiske, međutim ta želja da se uđamo gdje Crna Gora objektivno spada, ta kićma je izdržala. Ovo je sigurno slučaj na kojem će se testirati jednako tako i čvrstina te kićme proepske suverenističke Crne gore, ali jednako tako testirat će se zapravo i principijelnost onih koji vode ove pregovore u EU, to je prije svega Komisija. Dakle, što se tiče Europskog parlamenta mi nećemo ostati ni slijepi, ni gluhi, ni njeni i na devijacije koje se u Crnoj Gori i događaju i sigurno ćemo znati reagirati na svaki pokušaj a kako da to kažem, krivotvorenja tog puta završnog dijela Crne Gore prema EU i sigurno ćemo bilo kakvu političku patologiju reagirati. Nadam se da će i Komisija tu pokazati svoju principijelnost i da neće davati ono što se kaže kart blanš onima koji bi iza europskih zakona koji se kao moraju shvatiti zapodili stranačku politiku.

SPEAKER_01 14:49

Ovdje se nekoliko posljednjih dana poprilično snažno čuju doduše kao nezanične informacije da bi na rećišnje jer mi ovaj razgovor snimamo u ponedjeljak kasno popodne. Dakle na sjutrašnjoj međuvladinoj konferenciji kada će biti zatvoreno poglavlje 21 komesarke kalas i kos moglo od premijera spajiće tražiti da vrati ove izmjene, sporne izmjene zakona u ponovnu proceduru na usuglašavanje sa briselom. Imate li vi nekih saznanja na osnu kojih bi mogli to potvrditi ili demantovati ja bih volio da imam ovdje neku ekskluzivu koju mogu podijeliti s vama.

SPEAKER_02 15:39

Vidjet ćemo što će se sutra dogoditi. Međutim, vrijedno je spomenuti nešto drugo o čemu je riječ bila u nekoliko navrata, a to je najava da će Ugovor o pristupanju Crne gore EU biti prvi u takozvani novoj generaciji tih sporazuma koji bi trebao sadržavati jače zaštitne mehanizme za neko jače djelovanje, odlučno djelovanje u slučaju nazadovanja u vladavini prava jer tako je rekla i komesarka Marta Kos na konferenciji o proširenju koje mislim da se održala u Talinu. I gospođa Kos je inzistirala upravo na tome da punopravno članstvo u EU ne smije doći na štetu nekih ključnih reformi te da Crna Gora koja do kraja godine želi zatvoriti sva pregovaračka poglavlja mora biti mjerilo i za buduće proširenje budući da svi pomalo kaskali za Crnom Gorom, upravo ponašanje Crne Gore je to koje će odrediti i naprosto ponašanje prema drugim državama kandidatima koji bi eventualno mogli zaboraviti provoditi reforme ili zapravo pod provedenim reformama švercati zapravo partikularne neke stranačke interese koji onda sigurno nikakve veze nemaju sa temeljnim vrijednostima EU. Dakle ona je rekla za crnu goru da čini mi se postoji pet ključnih elemenata. Nema tu prečaca u reformama, posebno u borbi protiv korupcije i izgradnji demokratskih institucija. Treba naravno uvesti neke zaštitne mjere za sprječavanje nazadovanja i zaštite integriteta i EU u državi koja završava pregovore. Mislim da je tu važno kazati da postoji spremnost EU za buduće proširenje upravo preko procjene učinaka. I naravno ako sve to bude u redu, dakle država kandidat koja nema devijacija na svom putu onda sigurno da može i brže biti integrirana u samu EU. Dakle, postoji neki zaštitni mehanizmi koji će se prije svega testirati i na Crnoj Gori.

SPEAKER_01 18:11

Stemo mi u Crnoj Gori mići u prozapadnu orijentaciju zaista nitko normalno ne može dovesti u pitanje bili jako sni a kad nam vrlo uskoro ne bi izgledalo da je to pusta želja naša kao što nam sad izgleda da uz nultu toleranciju na kriminal i korupciju čemu se svi radujemo i što svi podržamo isti takav odnos bi Brisel imao prema neofašizmu, prema negiranju ili relativizaciji genocida, prema onima koji veličaju ratne zločince, ove freškije i neke malo starije itede itede Mi možda naivno vjerujemo da to nije manje opasno za jedno društvo, pogotovo ako malog kao je crnogorsko nego kriminal i korupcija. Najradije bismo se očistili i od jednog i od drugoga i od trećega.

SPEAKER_02 19:14

Da, povijest proširenja pokazuje da bez obzira koliko je članstvo možda najbolja polica osiguranja neke Europske države za budućnost da ulaskom u EU ne prestaje naravno ni nacionalna povijest, ali naravno ne prestaje ni razvoj same EU. Mi nažalost imamo dosta primjera da i države članice EU koje su ušle pred dvadesetak godina s vremenom su doista počele pokazivati izrazite sklonosti autoritarnosti, odstupanju tih nekih europskih vrijednosti koje su naravno kontinent prije svega izvukle iz pepela II. svjetskog rata koje blokiraju donošenje nekih zajedničkih odluka važnih za funkcioniranje EU i njezin identitet u svijetu. Na temelju upravo tih spoznaja mislim da će doista taj to tkanje, taj filtr za ulazak u EU biti sve gušći. Ja volim kazati da je možda bilo puno lakše osnovati tokom pedesetih godina prošlog stoljeća europsku ekonomsku zajednicu nego što je jednostavno i lako ući u EU u trećoj deceniji dvadeset jedan stoljeća dakle upravo na temelju friških iskustava sa recimo jednom otvoreno kažemo mađarskom ili slovačkom koje doista bez obzira na izrazite dobitke svog članstva u EU njihovi politički vođe u ovom trenutku dopuštaju da EU bude i blokirana. I te crte autoritarnosti koje onda naravno pokreću i ostale obrike društvene patologije su realna opasnost. Jer EU nije samo zajedničko tržište ili zajednička valuta za dobar dio država članica, prostor slobodnog kretanja, nego EU je i zajednica vrijednosti, ali zajednica podjele rizika. A danas kad govorimo o sigurnosti kao kriterij možda broj jedan kad se ocjenjuje što i kako unutar EU i što i kako EU mora raditi prema vani, tada ta sigurnost naprosto implicira da ne možete pustiti u članstvo državu koja jednostavno ne prihvaća neke temeljne postulate demokratske, vrijednosne, sigurnosne koji su bitni za ne samo razvoj nego opstanak EU. I mislim da Crna Gora upravo u slijedećih godinu dana mora ostavljati dojam da je ona dio za

SPEAKER_01 22:05

Kad smo o dojmovima malo prije sam citirao ovog dragog i cijenog prijatelja Aleksandra Radomana, a sad ću tipično za Crogorce biti skroman i citirati sebe iz jednog teksta od prije nekoliko dana ovaj prostor bi se namjestilo tako paživo sam slušao vaš odgovor i znate šta je naš problem? Ne čujte ga, sasvim sigurno prvi put od mene. Mi nažalost imamo tako snažan dojam i to tako velikom nepravdom osjećamo da iz Brisela uz priče o opasnosti od trojanskih konja u crnoj gori makar. Te trojanske konje u kontinuitetu hrane i timare ne bi brže, bolje i lakše ujahali u EU.

SPEAKER_02 23:03

Da, vaša ocjena iz perspektive nekog tati domaću političku scenu sigurno da i ima argumente. Međutim, ovog trenutka kad govorimo o proširenju ono naprosto kao takvo nije zadano. Postoje naravno dobre želje da se EU proširi. Međutim, ja bi tu vrstu entuzijazma sve gotovo koja možda službena potgorica sada ima pred očima, ja bi ipak malo spustio jer kada je riječ o proširenju nije ništa gotovo dok se ne dogodi. Jedini povijesni datum nije otvaranje ovog ili onog klastera ili zatvaranje poglavlja, nego jedini povijesni datum na tom putu je datum ulaska formalni države u članstvo u EU. I vrlo često se ispostavlja da pregovori o članstvu nisu komparacija sa drugima, nego prije svega to je natjecanje sa sebe samima, a tu se doista može i zastati. Ja se nadam da kao što sam rekao sa približavanjem cilju ta vrsta odgovornosti će rasti. I znate, kada je riječ o tom timarenju nekih trojanskih konja, treba kazati da stvar nije baš tako jednostavna jer od početka do kraja pregovora s nekom državom članicom pa do njezinog ulaska je potrebno donijeti otprilike sto pedeset različitih odluka zajedničkih odluka na razini europskog vijeća i ako se nekoj državi članice koja je senzitivna na određene devijacije koje se pojavljuju učini da zemlja ne zaslužuje ona će preko svojih predstavnika pogotovo u europskom vijeću to i napraviti prema tome nadam se da postoji ta vrsta političke zrelosti da se i ta vrsta opasnosti uoči na vrijeme, a sad što bi rekli naravno Amerikanci inglezi letalone što treba taj ugovor kada se jednom i dovrši treba ga je ratificirati u nacionalnim parlamentima dvadeset sedam država i dovoljno je da naravno jedna ili dvije države podignu obrve i taj proces može ići neću kazati u nedogled ali može se odužiti.

SPEAKER_01 25:17

Prema tome, sapijenti sad da li su po vašem mišljenju sad vas dovodim u nezgodnu situaciju, ali vjerujem da ćemo se pravilno razumjeti i vi i ja i ljudi koji prate ovu misiju. Onu nedavnu izjavu Marte Kos nakon sastanka sa šefom Albanske diplomatije koja je različito prevođena da li je Albanija jedan od ili je lider u europskim integracijama, ali su svi bili tu negdje blizu da svate šta je zapravo njena centralna poruka. Da je to upozorenje crnoj gori upravo što ste rekli da ništa ni izbliza nije gotovo i da bi se sa mnogi fokusa morali posvetiti ispunjavanju Europske agende. Jeste li i vi razumijeli tu poruku komisarke Kos na taj način ako smijem da pitam poznajući se nogarsko rukovodstvo vjerujete li da će je pravilno razumjeti.

SPEAKER_02 26:31

Pa budući da je za meni dosta friško iskustvo boravka u Podgorici u Tirani ja bi tu izjavu gospođe Kos protumačio prije svega i kao upozorenje Tirani. Jer ovoga trenutka Tirana u pravoste, ona se sada u toj nekoj političkoj klasifikaciji vodi kao frontrunner kao i Crna Gora koja je ipak u prednosti jasna. Međutim, ovog trenutka Albanija se suočava sa jednim problemom unutrašnjopolitičkog karaktera, riječ je o traženju krivične odgovornosti za potpredsjednicu Vlade Albanije i tu dolazi do vrlo ozbiljnog sučeljavanja što je očekivano između vladajuće stranke i opozicije, ali jednako tako ova situacija izaziva i kritiku od strane političkih predstavnika država članica akreditiranih utjerani kao i same Europske komisije. Dakle ta poruka ide i Albaniji, ali svakako da je primjenjiva i na Crnu Goru. Ako sam išta naučio kada je riječ o politici proširenja i očekivanjima iz Bruxellesa ali iz zemlje kandidatkinje, to je moje iskustvo iz Hrvatske jer doista u posljednjih godinu, godinu i pol dana Hrvatska je morala napraviti neke stvari koje možda tri četiri godine prije toga jednostavno nisu bile provedive. Međutim, budući da smo se toliko približili cilj, odjednom su i neke nemoguće stvari za one koji su donosili odluke u Zagrebu postale moguće, od borbe protiv korupcije do suradnje sa Hagom i doista puno toga se dogodilo u samo možda godinu, godinu i pol dana. Ima nekih cinika koji tvrde da smo mi u Hrvatskoj bili u najboljoj formi kada je riječ o demokraciji kao sustavu i vrijednostima upravo u tom periodu neposredno prije ulazak u samu EU jer je svijest među vodećim tada političarima, ali prije svega javnost je bila takva da doista nas ništa ne smije zaustaviti prema toj cijti ko izgleda toliko blizu.

SPEAKER_01 28:37

Ono što bih ja volio vidjeti je tu vrstu samo kritičnosti i odgovornosti od onih koji ovoga trenutka deklamiraju ulaz zemlje u EU do 2028 godine da to na takav način i shvate ja jako dobro pamettim to vrijeme i ono što čini mi se ključno, neću reći ključna razlika, jako to možda intimno mislim, u odnosu na crnu gore što su svi u Hrvatskoj tada ili gotovo svi iskreno željeli ulazak u Europsku uniju. Rekli ste malo prije da bi netko mogao podići obrve povodom Crne Gore ukoliko se neke stvari ne dopadnu. Dolaze do nas informacije da već u ovom trenutku neke države EU podižu obrve da upotrijebim vašu metaforu i u vezi sa početkom izrade ugovora, odnosno nacrtu ugovora o pristupanju.

SPEAKER_02 29:37

Točno? Da, tu, tu je činjenica da Francuska vrlo često pokazuje drugačije stavove, odnosno ima nešto drugačiji osjećaj za brzinu kojem je potrebno dovršiti proces od mnogih drugih država članica. Naravno i zbog same geografije ali nekih povijesnih iskustava postoje države članice koje su sklonije proširenju smatraju ga pravim odgovorom na različite geopolitičke dileme pa i prijetnje s kojima se suočava EU, a recimo Francuska je jedna od onih država koja vrlo često povlače ručnu kočnicu, ja neću zaboraviti situacija od prije koliko sedam godina kada je sve bilo spremno da tadašnji par ili kako se kazalo kapling, a to je Albanija i Sjeverna Makedonija zajedno krenu prema naravno otvaranju pregovora i kako to sve ide. Međutim, tada je prije svega francuski predsjednik odlučio da je to i u slučaju Albanije ali i Sjeverne Makedonije možda još više prerano i zaustavio je cijeli proces i znamo kako je to završilo, završilo je tako da su Francuzi predložili novu metodologiju pregovaranja koja je usvojena čini mi se dvije tisuće dvadeset godine francuska se od tada nije promijenila nije ni promijenila predsjednika na kraju krajeva i ta jedna radna skupina koja bi trebala početi draftirati pristupni pregovor za crnu goru on bi se trebao formirati međutim francuska uvijek ima nekakav razlog više da cijelu tu priču odloži idući tjedan ili idući mjesec. Ali nije to samo francuska, ja se sjećam da se dvije tisuće devetnaest su se mnogi tiho sklonili iza leđa gospodina makrona razmišljajući slično o njemu ali nisu htjeli naravno otvoreno reći da proširenje tog trenutka ne bi trebalo biti prioritetna politika eua sada jest u mandatu ove komisije ovog parlamenta pa i vijeća proširenje je proglašeno jednim od prioriteta. Međutim kako kaže narod Hik, Rodus Hik salta, evo naprimjer u crne gore ćemo vidjeti koliko se brzo zapravo može ići, ali slažem se s vama, onaj ko ovog trenutka može zakomplicirati stvari, nije možda pariz ili briser, može podgorica.

SPEAKER_01 32:05

Kad smo kod pogorice i kad smo kod brzine prvi kvartal u 2026. završit će sa dva zatvorena poglavlja. Poglavlje 32 krajem januara i šutra, odnosno danas kad se mi to ova emisija poglavlje 21. To baš i nije neka brzina ako imamo u vidu da će nakon današnjeg dana, odnosno utorka, ostati još 19 nezatvorenih poglavlja. U utorakle danas, odnosno šutra u momentu kada razgovaramo o 14 zatvoramo. Je li se u Briselu očekivalo da će to brže ići?

SPEAKER_02 32:48

Pa sigurno znate da postoji jedna vrsta diskrecije kada se radi o komentiranju ciljeva koji dolaze iz same države članice. Nitko neće javno reći to što vi tvrdite nerealno. Dapače, čak se govori dobro je da je Vlada toliko ambiciozna, ali te najave moraju biti prije svega branjene rezultatima, znači nekim realnim napretkom. Prema tome, nitko vam neće prigovoriti kada kažete mi želimo napraviti sve da bi se dogodilo to i to. Oni ćemo kazati u redu, ali napravite to. Brzina zatvaranja tih poglavlja sigurno da je ključna stvar, ali pri tome naravno treba računati na kvalitetu obavljenog posla odnosno percepciju da li je ta kvaliteta dovoljno visoka kako bi se krenulo u završavanje ostatka tog portfolja od pregovaračkih poglavlja. Dakle, jedna vrsta entuzijazma je dobro došla, međutim sam entuzijazam nije gotov posao kao što naravno i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski bi volio vidjeti Ukinu već dvije tisuće dvadeset sedam godine u članstvu eua ali svi znamo da je to praktički teško ostvarivo i zbog ukrajne njezine situacije i zbog veličine zemlje jer doista puno toga se mora promijeniti i pripremiti u samoj eu kako bi Ukrajina doista mogla postati članica EU to danas niko ne daje, čak i ljudi koji svesrdno podržavaju borbu Ukrajine protiv ruskog agresora. Kod Crne Gore situacija je ipak drugačija, ona pregovara po utvrđenoj metodologiji, ali to ne znači da zapravo sve ono što bi htjela Vlada u podgorici da se desi pod nekom njezinom mjerenju vremena ili nekim njezinim ambicijama da će se i dogoditi. Vidjet ćemo, evo, negdje do sredine ove godine značemo zapravo dok traje ciparsjedanje koliko je taj plan da se do konca ove godine zatvore sva poglavlja koliko je uopće realan.

SPEAKER_01 35:08

Može li i ako može na koji način, pozitivno ili negativno, na konačan ishod i brzinu do tog konačnog ishoda kad je crna gora po srijedi, utjecati ono što se bude dešavalo sa Islandom. Oni krajem Auguste imaju referendum iako na referendumu pobjedi, a po sadašnjem raspoloženju čini mi se da nije isključeno da hoće opcije uključenju u EU, Island za nekoliko mjeseci, eventualno pola godine može da završi sve te stvari, oni imaju jedanaest zatvorenih poglavlja, ali i mnoge ogromne prednosti u odnosu na Crnu Gor. Da i da li bi to uopće se odrazilo na nas?

SPEAKER_02 35:58

Svakako bi. Jer sigurno da jedan takav moment ima utjecaja naprosto na dinamiku politike proširenja uopće. Međutim, tome sada podsjeća na jednu situaciju od prije više od deset godina, ja sam tada već bio član Europskog parlamenta kao i sada, bavio sam se Zapadnim Balkanom pa i Crnom Gorom i jednom su me neki vaši kolege pitali o šansama Crne gore da u neko vrijeme naravno i ispregovara svoje članstvo i zapravo koje su glavne prepreke na tom putu, a u to vrijeme sam ja odgovorio pa sigurno da će Crna Gora napredovati rješavajući naravno neke svoje specifične probleme neće valjda imati problema sa Bruxelom zbog Lova na kitove ili zbog zajedničke ribolovne politike. Upravo se dogodilo. Evo igrom sudbine nekih deset i dvanaest godina kasnije da praktički govorimo o Crnoj Gori i islandu kao državama koje ovog trenutka imaju najviše šanse da se pridruže eu i samo lov na kitove može island upraviti malo problemat što je čini mi se da je tu, kod Islanda je najveći problem ribalovna politika, ali i takozvani konkurencija ili konkurentnost kompetivnost. Kod Crne Gore naravno govorimo o drugačijem setu. Međutim, dobro je da je Island nakon toliko godina ponovo pred svoje građane stavio naravno taj referendum i pitanje hoćemo li se priključiti i tu vidim neke sličnosti sa rekao bih pritisima na EU, bili oni politički, ekonomski ili čak vojni. Ono što je recimo proširilo NATO preko noći, praktički je taj Vladimir Putin moment odnosno napad na Ukrajinu, kada su dvije nordijske zemlje, Finska i Švedska, pogotovo Švedska, odlučile prekinuti s politikom vojne neutralnosti stare dvije stotine godina. Ja sam, taj moment Vladimir Putin je naprosto proširio NATO, sigurno da Putinu to nije bilo na kraj pameti. Kad je riječ o Islandu čini mi se da postoji Donald Trump moment jer je prije svega i Island vidio naprosto tu jednu vehementnost do jučer glavnog zapadnog saveznika jasno SAD i poželjuje naravno i više svih oblika sigurnosti i ekonomski i prisustva na velikom tržištu, više prava za svoje građane. Dakle, moment Donald Trump i moment Vladimir Putin u svakom slučaju mogu utjecati i na tu jednu vrstu podizanja GO te nekakve geopolitičke sigurnosne kulture u samoj EU-u što može naravno biti dobar, povoljan vjetar i u crnogorska jedra. Jer meni se čini da kad i da zaključim, meni se čini da glavni izvori geopolitičkih promjena danas u svijetu čine nepromjenjana Rusija i promijenjene Sjedinjene Američke države. I to stvara doista jednu vrstu bez primjerne dinamike na Međunarodnoj političkoj sceni i naravno sa efektima na politiku proširenja.

SPEAKER_01 39:19

Ja se bojim da će moje sljedeće pitanje pokazati koliko smo mi, volio bih reći jedinstveni, ali vjerojatno je primjerenije i sami ćete to zaključiti nakon pitanja reći koliko je paradoksa na ovako maloj političkoj sceni kakva je Cnogorska. Dakle, predsjednik Crnogorskog parlamenta Andrija Mandić sve jače uz pomoć jevejskih i dodikovih veza, a prije svega, ne samo njih, ali prije svega njih, pokušava dobiti američku podršku, a ne bi vjerojatno bilo sasvim neprecizno reći i američku zaštitu. I premijer Milo Kospajć često je u Sjedinim državama i nije malo onih koji vjeruje da mu je stav Washingtona čak i važni od Briselskog. Vi ste nedavno rekli da su Budimpešta i Bratislava produžene ruke Trumpovog maga svijeta. Prepoznajte li mogućnost da se i Crna Gora u kontekstu koji sam spomenuo, a kompletirao bih ga ako bih rekao da je Andrija Mandić prije samo nekoliko godina Vladimira Putina označio kao njegovog predsjednika. Dakle, da se Crna Gora pokaže takvom. Produženom rukom maga svijeta jer tu sad bliskost sa Putinovi više i nije nelogična za ovakvu konstataciju.

SPEAKER_02 40:47

Zato sam i rekao sljedeći logiku vašeg pitanja da ništa nije gotovo dok se ne zaključe pregovori i ratificira i Europski parlament koji je zadnja instanca, naravno taj sporazum i potvrdi u Strasboru. Prema tome, bilo kakva strateška devijacija ili odstupanje zemlje na putu prema članstvu EU ne bi naravno bilo dobra. Tim prije što se u EU sve više razvija jedna vrsta svijesti ali i potrebe nečeg što sam ja krstio politikom de riskinga, jer taj izraz de riskinga je vrlo često korišten ranijih godina kada je riječ o odnosu EU i Kine koja je imala jasno neke svoje geopolitičke interese, ali budući da je mandat Trump dva nula pokazao izrazitu averziju te administracije prema EU-u, ne samo zbog pristupa Grenlandu nego govorimo i o trgovinskim mjerama i zapravo vrijednosnom ni podoštavanju EU što se jasno vidi u njihovoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji gdje se docira upravo EU zbog manjka demokratičnosti i gušenja slobode izbora, odnosno slobode medija, jasno što je doduše malo ovako komično kada to govore iz krila Trumpove administracije, rekao bih da vezivanje za takvu administraciju nadajući se da će to povratno blagotvorno djelovati na europske šanse nije baš promišljeno dobro. Trump ima širok krug obožavatelja na zapadnom Balkanu, naravno i u beiha od Milorada dodiga da ne kažem koliko je Aleksandar Vučić polagao nade u reizboru američkog predsjednika i sve su se te nade na kraju krajeva, gotovo sve su se izjavovile. O članstvu u EU odlučuje se prije svega u EU da budem konkretan i među članicama EU. Posebno je gotovo neću kazati komično jer ništa komičnog u tome nema, da je jedna od točaka tog mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine uz posredovanje SAD-a, da jednog točaka unutra stoji da se Ukrajini jamči brz ulazak u EU. Pa šta ima Trump i američka administracija sa šansama Ukrajine da počne i završi pregovore o članstvu sa EU. Jednako tako sjećam se predosta godina kada je Trump u svom prvom mandatu priveo u bijelu kuću i tadašnjeg premijera Kosova Abdulla Hotija i sadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kako bi sklopili neki povijesni sporazum. Između ostalog, taj dokument, jasno ne znam koliko stranica ima, ni na koji način se nije referirao na EU. To je već jasan signal bio koliko Trump zapravo drži i vodi računa o EU. Na kraju krajeva i sam gospodin Marko Rubio koji tamo djeluje možda najsolidnije kao državni tajnik je nakon posjete Münchenskoj sigurnosno konferencije otišao u Budimpeštu, dajući otvorenu podršku Viktoru Orbanu jer u idućeg mjeseca slijedeći ključni izbori u Mađarskoj. Prema tome, dobro je biti dobar sa Amerikancima i sa Amerikancima, ali računati na njih kao nekakvu ključnu polugu koja će ti otvoriti vrata EU i pogotovo signalizirati da ćeš kao član EU biti ideološki blizak administraciji koja ima najneprijateljski odnos prema EU od povijesti transatlantskih odnosa. Čini mi se da to nije nimalo jaka karta i koja obećava onda trajnu političku egzistenciju onima koji pokušavaju igrati.

SPEAKER_01 45:08

Pa valjda bi za nau da posluži to tog famoznog sastanka koji ste spomenuli, hotje vučiće sa Trumpom se najviše sjećamo po koklicama na kojima su sjedili. Ništa iz tih papira zapravo nije dalo odrazana od Srbije i EU. I to valjda nešto znači moglo bi da posluži kao jedna lekcija. Ali vrijeme zapravo u odgovorima ja prepoznajem jako notu vašeg vjerovanja da je Briselu i dalje stalo do vrijednosti. Nadam se davo neću biti dosadan sa insistiranjem na osjećajem, frustrirajućim osjećajem ljudi koji istinski žele europske vrijednosti u Crnoj Gori da to nije tako i zbog toga vas na kraju kao neki rezime ovoga, a s tim kao ključnim momentom moram pitati da li je zaista negdje ovo trenutak, da li je Crna Gora sad već blizu makar neke linije. Kad se to što Brisel nije brinu zbog anticrnogorske politike aktualne vlasti ne znači da neće voditi računa o njenoj antievropskoj politici u smislu nepoštovanja europskih vrijednosti. To bi bilo nama jako važno jer smo potpuno ubiđeni da između onoga što su vrijednosti procrnogorskog dijela crnogorskog društva i europskih vrijednosti zapravo nema apsolutno otvorenih pitanja.

SPEAKER_02 47:10

Pokušajući naravno odgovoriti na vaše važno pitanje. Sjetio sam se predsjednika Kennedija koji je na pitanje zašto idu na mjesec onda je rekao ne zato što je to lako nego zato što je to teško. Neka parafraza tog čujenog Kennedyovog odbora može se pokušati primijeniti odgovarajući na vaše pitanje o vrijednostima. Inzistiranje na tim demokratskim vrijednostima, slažem se, često se ta riječ od upotrebe izlizala, ali to ne znači da je manje važna. Ja bih rekao da inzistiranje na tim demokratskim vrijednostima se mora naprosto primjenjivati, mora se inzistirati na tome ne zato što je to lako, nego zato što je to teško. I upravo te neke vrijednosti koje postoje već sedamdesetak godina u obliku država koje su stoljećima međusobno ratovale a danas imaju zajedničku valutu, prostor kretanja vi danas recimo iz Splita ili iz Dubrovnika sa ličnom osobnom kartom možete doći do Helsingija bez ikakvih problema, ali to je produkt ne samo nekog ekonomskog interesa, nego prije svega svijesti o nekom zajedništvu koje se temelji na stvarima koje je lako izgovoriti, ali do njih nije bilo lako doći kao što je neovisno, nezavisno sudstvo odvojeno od pritisaka politike, sloboda ljudi da se okupljaju, da naprosto politički se izražavaju i da njihovi politički predstavnici u parlamentima imaju puno pravo naravno na kritiku bez sankcija. To naravno u zemljama koje su konzumirale i provode ta prava, to je nešto što naprosto je neupitno, ali bez obzira na tu neupitnost treba voditi računa da je moguć hod unatrag. Ako je moguć hod unatrag u SAD-u koje su naprosto itekako bile predvodnik to nekog liberalnog demokratskog pokreta koji se širio svijetom bez obzira na sve mane Amerike koje ona ima i ako je to praksa u velikom broju država EU bez obzira bile male, srednje ili velike, to znači da inzistiranjem tim vrijednostima potrebno i to ne smije se nikad pretvoriti u golu frazu bez obzira što se često o tome puno i radofrazira. I zato je ovo ključni moment i za crnu goru koja se nalazi nekoliko koraka udaljena od članstva u takvoj zajednici da ni na koji način ne dovede u pitanje prijeđeni put. Ali ući će u članstvo EU sa nekim madežima staroga što bi rekao pokojni Karlo Marx jer jedno društvo ne ulazi baš posve očišćeno čisto u neku višu fazu svog političkog djelovanja, tako će i Crna Gora. Samo ti madeži ne smiju biti maligniji, ne smiju zapravo poništiti tu taj proces reformi, prilagodbe famoznom akikomuniteru ili zajedničkoj baštini koja rasti dok nas dvojica ovdje razgovaramo, dok je Hrvatska kucala na Europska vrata imala nekih sedamdesettak tisuća stranica, sad kažu da ima preko devedeset blizu sto tisuća Prema tome potreban je taj neki napor cijelog društva da se to savlada ali ne postaje Crna Gora savršena naravno datumom ulaska u EU ko što unija nije savršena zajednica ali je najbolja što je ikad zapravo primijenjeno na Europskom kontinentu. Prema tome, naravno da treba dati punu podršku onima koji će dati svoj doprinos da se i ovi preostali problemi smanje, a ne uvećaju. A počeli smo s problemima koji se mogu i uvećavati.

SPEAKER_01 51:08

Dakle, vi ste sada u odgovoru pomenuli Mar Saji, spomenuli ste pravosuđe. Ja kad bih spomenuo crnogorsko pravosuđe zaključno s odlukom Ustavnog suda od prije sad dva prije nego što smo počeli naš razgovor. A odluke nije bilo nego je glasanje bilo 3-3 pa je bez odluke. Zršen slučaj da li je ustavno ili je neustavan ugovor sa Arapskim emiratima. I još jednom je tako potvrđeno da je i Ustavni sud pod punom više partijskom kontrolom i da točno znate svaki sud i kako će glasati ako znate kakav interes partije onda bih ja morao citirati Schopenhauera s tim u vezi. Ali bolje bolje da se da se uzdržimo kakve što biste rekli vi u Hrvatskoj glede vrijednosti.

SPEAKER_02 52:09

Kakve poruke šalju zajedničkom izjavom Vučić i rama kad kažu samo nas pripuštite vašem tržištu ostalo vas ne zanima da to je izjava ili člana kojeg su Vučić i Rama objavili u njemačkom fazu i kod mene je to izazvalo odmah sjećanje na jedan moj razgovor s vlasnikom Čevabđenice u Sarajevu pred nekih deset i dvanaest godina kada sam naravno bio i zadužen i za beiha i dosta sam putovao i razgovarao s ljudima kako zapravo rješavati taj začarani krug u beiha i onda on meni rekao ma znate šta gospodine Picula ajde da vi nas primite u EU ovakvi kakav jesmo pa da se ne mučite ni vi a ni mi. E pa taj članak otprilike podsjeća na taj moj razgovor sa tim časnim čovjekom i mislim da je to jedna vrsta pokušaja da se skrati taj jedan vrlo tegobni zahtjevni transformacijski proces potreban da se uđe u EU i oslobodi onog što je zapravo ključno u njemu a to je prije svega dovršetak reformi u samoj zemlji, pogotovo u ovim takozvani kako se to kaže fundamentalsima ali i fundamentalnim točkama, a to su prije svega neovisno pravosuđe, sloboda govora, sloboda medija, jasno društvo lišeno pritiska stranačkih politika. I to je ona refleksija mog razmišljanja u jednom od odgovora na ranije pitanje da EU nije samo slobodno tržište i da nije samo zajednička valuta ili schengen, nego to je prije svega i sustav vrijednosti. Tako da mene to na neki način podsjećana je jedan pokušaj kumulativnog pritiska ne bi li se ova jedna vrsta povratka politici proširenja, došlo je do proširenja politike proširenja deset država članica učinjena je prioritetom, ne bi li se tu najviša neka staza kojim bi se možda došlo do tog nekog cilja bez naravno riskantnog, ali tako prije to potrebnog obračuna sa mnogim slabostima kojima su i Albanija, a da u Srbiji ne govorimo o ovog trenutka opterećena.

SPEAKER_01 54:31

I kad govorite o rizicima, moram priznati da ni ja do skoro nijam uzimao zaozbiljno tu trku naoružanju koja nije od jučer, ali dok se pred licem javnosti nije pojavila famozna, a nadima Zagrepčanka sam po sebi je već više nego ovo jedna raketa koju je Srbija kupila od knine, moram priznati da sam bio prije u sklonda Bagatelišem. To mi je djelovalo čak i za nas previše ludo. Sada vas pitam, smijem li i dalje da vjerujem da neće to ići dalje od plašenja prepadanja i političke upotrebe.

SPEAKER_02 55:17

Pa meni se čini da je prije riječ o potezu za unutarnju upotrebu i da je riječ o tome da Srbija danas, odnosno vlasti u Srbiji suočeni sa mnogim otporima, ali otporima koji ne dolaze iz susjedstva, nego otporima vlastitog građanstva koje više od godinu dana na ulicama masovno pokušava izvršiti pritisak na vlast da bude bolja, manje korumpirana, manje nasilna, da ipak poštuju neka elementarna prava političkog predstavljanja, slobode medija, rada novinara, jel, da je to prije svega jedan pokušaj iskazivanja snage pred onima koji su do jučer bezrezervno vjerovali toj politici Aleksandra Vučića a sad se pomalo osipaju i on naravno mora, ako već nema snagu argumenata pokazati, argument snage i onda priča o naoružanju je dobrodošla. Nemamo zaboraviti dvadeset devet ovog mjeseca bit će održani lokalni izbori u čak deset sredina u srbiji i to je dio te kampanje, rekao bih ovog trenutka doista Srbiji ne prijeti nitko iz vana a ono što dugoročno interesima Srbije ovog trenutka najvjerljivije prijeti to je upravo vlas aleksandra vučića i za kraj, već smo dobro za ovaj razgovor, ali skoro do sve misije koje se završe u planiranom roku rijetkosti prostorimo takav trenutak.

SPEAKER_01 56:54

Moram prvo zahvaliti za ove odgovore i ponuditi vam još jednu vjerujte mi potpuno tačnu konstataciju na komentar jer vjerujem da ćete prepoznati ipak onih koji žive na zapadnom Balkanu bolje razumiju Zapadni Balkan od onih koji su malo sjevernije i zapadnije od ovoga prostora. Jako je važno što smo danas razgovarali i zbog toga što prna gore nije samo obavješta. I po hiljadu drugih osnova premrežena stranim utjecajima nego i medijski. Ovdje ste toliko izloženi indoktrinaciji razne vrste manipulacijama i propagandi koja je zapravo s rodnim mjestom u Beogradu i Moskvi, a koja se tako vješta paku i plasira da još uvijek u jako velikoj mjeri utječe na razumijevanje građana Crne gore svega pa i statuse Crne Gore u europskim integracijama. I neću pominjati ni medijsku kuću, ni autora, ali vjerujte mi, to je jedan od momenata u kojima bi se trebalo voditi računa i u Briselu. Da medijske slobode u Crnoj Gori i pravo građana Crne Gore na istinuitu informaciju stavljenu u pravilan kontekst ne da je ugroženo, nego je ugroženo na kub jer tekstova napisanih u bi a potpisanih i menima nekad čak i prilično poznatih autora imate na koju god stranu da se okrenete. Da bi reforme uspjele potrebno je vjerovati u reforme, to je staro pravilo. Ne možete vjerovati u nešto što vam se servira na pogrešan način. Mara sam ovo malo odužiti za kraj, ali svjesni namjerno zbog s jedne strane značaja tog pitanja, a druge bagateljicanja tog fenomena.

SPEAKER_02 59:22

Da. Da, mislim da ste dobro to obrazložili na malo više prostora, jer to je fenomen koji je preutjecaj, a nismo mu možda okom razgovora davali dovoljno na važnosti. Ja sam uvjeren da, bez obzira na ono što u medijskom prostoru danas Crna Gora jest, odnosno da je izložena i sigurno informacijama od strane onih koji Crni Gori ne žele dobro koji bi sputali njezin proeuropski put, ali ima jedna velika razlika između recimo Crne Gore i Srbije. Ta tabloizacija medijskog prostora koja je u Srbiji naprosto činjenica već petnaesta godina koja je doista popremila drastične razmjere i ljudi su dnevno bombardirani različitim, ja bih rekao sablazno krivim, falsificiranim dezinformacijama ipak je ostavila traga jer danas i mladi ljudi koji opravdano protestiraju protiv režima Aleksandra Vučića jako dvoje kad treba legitimizirati nekakvu sklonost EU jer je EU kao takva demonizirana. Aleksandra Vučić jedino što hoće, hoće naravno Europske fondove, hoće donaci, hoće naravno novac iz plana rasta i otpornosti, ali podrška ulasku zemlje u Srbiji je skandalozno niska, to je nekih trideset pet posto ili kako tko hoće mjeriti međutim usprkos pritiscima koji dolazi iz istog izvora na medijski prostori ne samo medijske crne gore nikada podrška ulasku crne gore u eu nije padala ispod ne znam sedamdeset i sedamdeset pet posto dakle počeli smo ovaj razgovor tako ga i zaključimo postoji kičma u crnoj gori koja kogod se savija sa strane ipak ostaje uspravna i pazi da cijelo to tijelo državno ipak ide u nekom pravcu koje prije svega znači boljitak za državu gore i sve njezine građane. Ja nimalo ne minimaliziran ili ne zapravo podcjenjujem problem te medijske agresije jer prije smo mi tražili, sjećate se pre trideset godina tražili smo informacije koje su nam bile važne i potrebne danas informacije lako nalaze nas, ali pri tome ta jedna razina pismenosti informatičke je jasno kudikamo upitnije nego što je ikada bila. Kad govorimo kad govorimo o političkom biću Crne Gore, ono se pokazalo znatno otpornije na tu vrstu manipulacija, nažalost onih koji pokušavaju itekako odvesti Crnu Goru ili je skrenuti sa one staze kojom ona mora krenuti dalje. Prije svega, u ovoj generaciji prema članstvu u EU kao što je to uspjela prije postati članica NATO saveza i to je osobito važno pokazati tu vrstu čvrstoće kićme ili kralježnice u ovoj godini koju evo kao što znamo je dvadeset godina od obnove crnopske nezavisnosti.

SPEAKER_01 1:02:57

Hvala i vama i radujem se našem sljedećem susretu. Eto tako, bit će i meni zadovoljstvo. Poštovani sad slušaoci, kasni čitavci i na kraju gledavci, moj sagornik bio Toninu Picula, hrvatski europarlamentarac i izvjestitac Europskog parlamenta za Srbiju. Tradicionalni pozdrav, ne mijenjajte frekvencije, čitajte naš portal jer je to najbolje za vaše mentalno zdravlje i savršenu informicanost slava Ukrajini i daj je veći crna gora nas.