GOST PROFESOR ERIK GORDI 31.03.2026.

TEMA: Zapadni Balkan između zrobljenih društava i EU

www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_01 0:14

Dobrodošli u još jednu drugačiju radiovan te nem podcast. Uživo s tim što je ovaj danas snimljen. Moje im je Biljen Jovičevića. Naš gost danas je profesor Erik Gordi, profesor političke i kulturne sociologije na Univerzitetskom koležu u Londonu i stručnjak za jugoistočnu Europu. Dobrodošli kod nas studijante. Hvala volim. Povod zadazak u Crnu Goru. Vaš dolazak je naučni skup koji će se održati na cetinju, efekti identitetskih politika na zajednice i države jugoistočne Europe, ali vaša nova knjiga istraživanje Capture Society in Southeaster Europe Networks and Trust and Control. Šbi u prevodu na naš jezik ili jezik je bilo zarabljena društva na jugoistoku Europe, mreža povjerenja i kontrole. Čiji su autori osim vas još alena ledeneva i predrag Cvetičanin. Kjiga je besplatna da kažemo i našim slušaocima potom i gledavcima dostupna na sajtu taylorfrancis.com za preuzimanje i sasvim sam sigurna da će se naći nekog kome će biti interesantna. A vaš ćemo za početak zamoliti da nam je predstavite pa i promovišete za potencijalne čitatelje.

SPEAKER_02 1:44

Kad smo dobili onaj poziv za prijavu istraživanje onda je to Europska istraživačka komisija tražila istraživanje koje će biti korisno u procesu europeizacije država u kako su rekli, zapadnom Balkanu. Problem nam je bilo u tome što nije nam bilo lako da vidimo proces europeizacije.

SPEAKER_01 2:24

Bliže smo Europskoj uniji.

SPEAKER_02 2:27

Tako je to počli da se pitamo to problem. Mislim da je problem to je prvo što Europska unija misli da ono što noji držiam u regionu. The nešto sasvim novo. Italje, a u stvari ovim državama so ta obećani Iranija. Tako nešto su obećali i nacionalisti, komunisti fašisti. Svaki put nisu dobili revolucionarne promjena. Dobili su neke površne promjene koje su dati od gore ne samo da nisu promijenili život nego nisu ni funkcionisali. Ljudi su morti dosle razne neformalna rješenja da bi vratili one poslove bez kojih je život nemoguć, znači neformalne mreže. Sve je to postojalo i možda izgleda kad bismo bili anarhisti to bi lako izgledalo. Ljud su sami došli do ršenja pa mogu da živjeti. Ali prvo nismo anarhisti. A drugo, problem je u tome a to baš u sadašnjem periodu. Znači ovo nije nešto što je ostalo od komunizma ili nešto. Nego je nešto baš što je krenulo posli društvenih promjena neve desihla.

SPEAKER_01 4:07

Poslije tranzicije devi desetih.

SPEAKER_02 4:10

Da, to neformalne mreže i to su odgovor na pitanje kako upišeš detu školu ili kako dobiješ medicinsku dozvolu za biznis i sveta. Ljudi nađu rečen the problem je preko poznanstva, preko susedstva, preko roja svetay. Političke podobnosti. To je drugi problem više govori. Ali ustvari sveta mreže to colonizirali političke stranke. The time komunizm that will do a posel may be clan party. And to be don't let it know. Ako pitamo za detalje, ako pitamo da li poznaju nekog koji koristio takve veze, onda nešto manje. I ako pitamo da li je netko lčno iskoristio takve veze da bi nešto dobili, onda izrazito manje. Što znači da je donekla točno ali recimo, jedno pitanje je bilo da li je netko dobio novac ili posao ili neke beneficije u zamjenu za glas na izborima. Ali da je najveći broj potvrđnih odgovora bilo u Trnegoriji da je to bilo iznad 20 odsta.

SPEAKER_01 6:55

Da su pojedinci rekli da su glasali u one.

SPEAKER_02 7:03

Najmanje je bilo između tri ili pet mislim je to jako bitno. Ali s obzirom da izbor u Srbiji zadnjih godina razlika između prve stranke i druge stranke je bila tako velika that to 8 odstore ne znači mnogo. Ali u Macedoniji there bilo oko 500 to je u stvari to ono što odnosi rezultat isborg.

SPEAKER_01 7:38

To je vrlo zanimljivo budući da je u Crnoj Gori visok postup. I to je nešto što se godinama da ne kažem decenami provlačiartsy, buttered around the same thing.

SPEAKER_02 7:54

godine.

SPEAKER_01 7:57

Šta vam je još pokazalo istraživanje kada je riječ o društvima osim političkih elita makar brojčano društva na Zapadnom Balkanu. Posebno govorimo o ovima koji nisu članice EU, imaju i naoko vibranta civilni sektor. Da li je vaše istraživanje dalo neke naznake o tome, o toj spremnosti na aktivizam građana o snazi civilnog sektora.

SPEAKER_02 8:33

Nismo istraživali aktivizam, niti spremnost za aktivizam. Jesmo istraživali način na koji političke stranke preuzmu kontrolu nad delovima civilnog sektora.

SPEAKER_01 8:58

A pokrenuli ste i vjerske zajednice. Možete li nam to malo detaljnije objasniti?

SPEAKER_02 9:05

Pa mislim da je najjasniji slučaj o kojem možemo govoriti to je slučaj Srpske pravoslavne crkve. Vlasti za uzrad daju različite beneficije crkve. Da li je to olakšanje što se što se tiče poreza, da li je to kontrola nad imovinom takve stvari i promocije i zato su crvičnosti sve prisutnije i u javnim institucijama.

SPEAKER_01 9:44

U kojim je državama to najizimije uočena.

SPEAKER_02 10:03

Ili na religije koje su kažem koji su hierarchije lojalne vlastima.

SPEAKER_01 10:13

Profesor Gordi, vi ste stručnjak za Zapadni Balkan, ali posebno imate rekla bih fokus možda izličnih razloga kada je u pitanju Srbija, a i Srbija je jedna od velikih država čija politika se implicira na cijeli region da ne kažem na stabilnost cijelog regione. Dakle, mi ovaj razgovor koji će biti emitovan u utorak snimamo u četvrtak uoči lokalnih izbora u deset opština u Srbiji i to manjih opština, ali imamo na djelu izbornu kampanju kao da su pitanju opši izbori ili predsjednički izbori da ne kažemo kao na život i smrt u koju je naravno uključeni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Šta vam to govori? Dakle rezultat izbora kakav god bude tog vikenda, više nam je interesantno činjenica da su za neke manje lokalne opštine tolike snage i tolika kampanja podignuti na taj nivo.

SPEAKER_02 11:28

Da, mislim naravno nema smisla da pokušav rezultat izbor. Ako mi se i u to odmah vidjeti da nisam bio u pravu. Ali mogu that se to odnosi na bitan dio retorika srpskih vlasnika, a to je da oni predstavljaju nešto što zovu većinskom Srbijom. Ili da postoji tiha većina, a koliko je ta većina tiša ili nije, ne bih comentar. Ali uglavnom da je raspoloženje građana bez obzira na to što vidimo proteste koje traje godinu i pol dana i sve to da je na strane vlasy. Ako netko uspjed razbijesti tu priču o većinskoj Srbiji ili o tihoj većini, onda će se odmah vidjeti da nisu većini. Znači to će biti bitan znak slabosti režima. I zato se tako boradi. Koriste metode kao da su predsjednički ili parlamentarni izbori, a izbori su za lokalne vlasti.

SPEAKER_01 12:42

Da li je po vama kad ste spomenuli to pokazivanje snage i demonstraciju moći, da li je nakon nastrešnice u proteklih godinu i pol dana po vama se ipak, iako ste malo čas rekli da ne želite da ulazite u procjene, pokazalo da vlast oličena u predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj srpskoj naprednoj stranci ipak nije toliko snažiko želi da se pokaže. Dakle, sve ono što je uslijedilo masovni protesti građana. Ne pamtimo u proteklom periodu da su bili toliko masovni i da su se toliko ljudi priključili njima. Sa druge strane ogromna represija nad demonstrantima.

SPEAKER_02 13:35

Bez obzira na to kakav će biti eventualni ishod ovog ovog procesa i to naravno ne znamo. Mislim da se ne bitno desilo a to je da vlasti više ne kontrola narativ. Oni su izgubili to more i pokušavali raz ne način that diskvalifizuje protivnike that pokazuje kako je Mikla Vladovina normalna stanu i sve to a video se da se to više nepa. Recimo martu prošle godine onda onda bi razgovarali u ambijentu to inquete pokazuje da 70 odsto ili više ljudi podržavaju studente.

SPEAKER_01 14:28

Zašto mislite that to više nije slučaj? Da li procesi koji su se u međuvremenu dogodili i teško je neprimijetiti očiglednere određenih faktora ili političkih igrača.

SPEAKER_02 14:50

Ako prolazi vrijeme onda će ljudi postati umorni, onda će biti podele u studentskom pokretu i sveto i izgleda ipak je dobro računo da je to bilo neizbježno. Ali vjerojatno većina podržava studente s tim što još uvijek ne znamo zašto se studenti zalažu. I čim saznemo onda će vjerojatno ta podrška prepasti još malo.

SPEAKER_01 15:28

Dakle, vi mislite da one poruke koje su studenti odašljali na početku nisu iste sa onim porukama koje žele poslati sada. Ako sam vas dobro razumela.

SPEAKER_02 15:42

Pa na početku je glavna poruka byla protiv korupcije.

SPEAKER_01 16:10

Da li mislite that the unutraject podjust nemanje jasne agende, makar onog dijela koji studente zapravo ide na ruku predsjedniku Vučiću i omogućava mu da oduglač.

SPEAKER_02 16:46

Da li su za neko levo rečenia, za neko desno retenje, da li su liberalni oraz to među sobie ne slažu. I još uvijek nismo vidjeli could će prevladati u to unutrašnjem sukobu.

SPEAKER_01 17:01

Moram sadista stručnjak koji nam to može objasniti. Recimo, taj eksperiment je u Crnoj Gori bio uspješan i doveo do promjene vlasti. Ta navodna borba protiv korupcije koja zaista je postojala u crnogorskom društvu, ali političke snage koje su predvodile taj pokret su to koristile u svoje svrhe koje pokazalo se u ovih pet skoro šest godina zaista nisu bile svrhu borbe protiv korupcije. Su uspjele da objedine dovoljan dio društva da izvedu te promjene i oni sada zaposjedu v pet godina, iako mnogi koji su ih tada podržali vide da to baš nije bilo to. Oni i dalje uspijevaju da se održe na vlasti. Zašto mislite da ta strategija ne bi imala podršku u Srbi?

SPEAKER_02 18:06

Pa da mislim da ne ulazim u detalje svakodnevne politike. Osnovni problem je da korupcija nije proizvod jedne osobe ili jedne male grupe na vlasti nego je to. To je systemski problem i ta system ta velika neformalna mreža koji controlaša društvene beneficije itede može lako da živi sa drugim predsjednikom ili sa drugim premijerom. Rješio ili da bi se odgovorio na taj problem.

SPEAKER_01 18:53

Da vas onda pitam ovako što mislite da je ključni problem u Srbiji osim nem jasno strategie od strane studenta who predvode proteste šta zaista žele osim borbe protiv korupcije da bi oni uspjeli u eventualno promjeni vlasy.

SPEAKER_02 19:20

Zbog toga ljudi tražia drugačije ration.

SPEAKER_01 19:41

Ma da sam ja ovdje u pitanju mislila zašto mislite da oni nisu uspješni u toj borbi? Sami nisu uspješni. Vi ste sad rekli da ukoliko se budu počeli precizno izjašnjavati o određenim temama, da će još malo početi da im opada podrška koja je, što Vučiću naravno ide na ruku već malo počela da se osipa. Šta mislite da je ključni razlog tome.

SPEAKER_02 20:13

Još uvijek ne znamo da neću uspjeti. Možda će uspjeti. Tako da mislim na to pitanje ne mogu odgovoriti jer ne znam što.

SPEAKER_01 20:29

Predsjednik Srbije kako smo već spomenuli zove lokalne izbore u deset opština nepretjerano velikih i neprejetjerano značajnih je u toj ogromnoj kampanji koje posegnuo i za pomoći. Jedna je od strane Rusije. Iako su njegovi odnosi sa Rusijom o čemu ste vi lijepo pisali komentaršući ovaj tekst koji su objavili britanski mediji i nadam se da ćemo ga nešto kasnije spomenuti o toj igri bliskosti i nebliskosti, balansiranju odnosima sa njima. Ali u svakom slučaju gospodin Šetnikov je visoko pozicionirani čovjek iz uskog kruga ruskog predsjednika Vladimira Putina i pored svih obaveza koje oni imaju u invaziji na Ukrajinu došao je i učestoo u njegovoj kampanji. Sa druge strane, tu je bio i Milorad Dodig koji formalno više nema nikakvu dužnost od nedavno, ali ima jako dobre odnose i to smo uspjeli da vidimo sa SAD. Kako vi sve to tumačite tu što smo imali prilike da vidimo.

SPEAKER_02 21:51

Da, dobro, da počnem sa Rusij. Ja bih rekao da i utjecaj Rusije je malo precijenjen u ovom regionu. može uveliku da utječe na medije i mislim da osnije nove medijske kuće itede može donekle da utječe na ponašanje vlasti, naročito pomoću obavještajnih podataka i sveto. Ali nije da imaju neku popularnu podršku koja će prevagati u slučaju izbornih ponašanja. Što se tiče Dodika mislim da treba računati da je dodik neka vrsta osiguranja za ljudima na vlasti u Srbiji. Kogo das pristupa mnogo drugačije prema Dodiku. On osigurava podršku tog tvrdog jezgra srpske desnice to ljudi koji su Iranije byli u Srpskoj radicalnoj stranici a sada su većinom u Naprednoj stranci.

SPEAKER_01 23:07

Znači osigurava to jezgra da bi vučiti more slobodu da probiti dogovor sa Kosovom da daje neke ustape EU itede itede Ne mislite da će pokušati iskoristi i popravi svoje odnose gospodina Dodiga sa SAD imajući u vidu da su nakon je li propadanja posla sa General Štabom i kupovinom od strane predsjednik ovog Zata Žareda Kušnera odnosi sa američkom administracijom predsjednika Vučića znatno labavi i znatno manje vidljivi nego što su bili. es druge strane, bez obzira na sve što se odigralo sa gospodinom Dodikom nakon presude, sankcija i svega, vidimo da je on vrlo uspješan u lobiranju u Washingtonu i da mu polazi za ruko da dobiva željene rezultate. Dakle vi ne mislite da će on pokušati iskoristi i da popravi svoje odnose sa Washington.

SPEAKER_02 24:22

Pa to je već počet shvatio Trumpove administracije u Americi i da je odmah pronašao najbolji način da utječe na njih, a to je kupovinom najkorumpiranije oko Trumpa što mu je odlično polazio za rukom vjerojatno imao iskustvo sa sličnim procesima i kod kuće.

SPEAKER_01 24:50

Ali njegov glavni adut je bio gospodin Grenel koji on je na izjista način iako se vrti u krugu oko američkog predsjednika, ali nije više toliko utjecajan koliko je bio u prethodnoj administraciji. Onda je tu taj propali posao sa prodajom generalštaba. Da li mislite da predsjednik Vučić ima podršku iz Sjedinjenih Država koju je imao Iranije.

SPEAKER_02 25:26

Mislim da nema, da je pokušano razne načine da radi nešto slično o onome što je dodik uradio, ali neuspješno. Mislim da su ljudi možda zaboravili kad je vučete primoran da napusti Ameriku zbog ono što je izgledalo kao pokušava davanja.

SPEAKER_01 25:49

Da, da. Sada pređemo na odnose sa EU kojoj formalno i Srbija teži i susreće se s Europskim znaničnicima i vi ste spenuli da se jedne strane i li on pokušava da utvrdi desnicu da bi mogao da sklapa određene poslove. Međutim, nedavno je Europska unija je u posljednjih godinu dana imala nešto malo manje distanciraniji odnos prema predsjedniku Srbije, prije svega zbog brutalnog obračuna sa građanima, sa studentima sa demonstrantima, ali i dalje ide taj proces europskih integracija pa smo recimo nedavno imali i pored tog te represije na demonstrantima. Imali smo ovaj primjer stavljanja pod kontrolu vlasti djelinično odtrgnuta tužilaštva. I u januaru su usvojeni ti takozvani mrdićevi amandmani po predlagaču izrpske napredne stranke Uglješ i Mrdiću, a kojima se zapravo potpuno promijenila nadležnost i struktura tužilaštva u Srbiji ovlaštenja i praktično paralisao rad javnog tužilašta za organizovan i kriminal koji je pod pritiskom demonstra i vjerojatno javnog mijenja ipak preduzeo određene radnje koje se i protiv određenih ministara iz vlade što se nije očekivalo ranije od njih. Zakoni su ipak i usvojeni krajem januara, na to je Europska komesarka za proširenje Marta Kos rekla da li su upozorenje, da nisu dobri, da ih treba uskladiti itede i onda je se došlo do tog salomonskog rješenja da se čeka šta će Venecijanska komisija o tome reći, a Venecijanska komisija će svoj sud dati negdje na ljeto. Međutim, zakoni su i dalje važeći, pa su omogućili i već vidimo neke naznake kao primjer radi u Kragojecu da BIA privodi da potpuno preuzima nadležnosti tužilaštva da privodi građane na saslušanje i ne vidimo neku reakciju iz EU. Zašto?

SPEAKER_02 28:35

Jer dostaju očigledno zašto je Vlada htela da preuzima kontrolu nad tužilaštvom i dosta je očigledno zašto to nije u skladu sa Europskim standardima. Tako da tu mislim nema šta dodati. Zašto nema jače reakcije od EU? Mislim da je greška smatrati da je Europska unija samo jedna institucija. Znači, prvo tu su stručnjaci koji će meriti da li je neki zakon ili neka praksa u skladu sa standardima i manje više znamo šta će oni reći. Oni će su profesionalci koji će dati objektivan sud. Sa druge strane je Europski parlament. To su aktivisti koji se aktivno zalažu za promociju demokratskih pokrata i u Srbiji i druga u regionu uključujući desničarski. I onda treća strana je Europska komisija to je grupa utjecajnih zemalja u Europi koje donose političke odluke. A politička odluka je više strah od promjena vlasti šta će doći posli a naročito što će biti sa nekim ekonomskim potezima koje su europske kompanije napravili u regionu. Naprimjer projekt Jader za Litvo.

SPEAKER_01 30:11

To je vrlo važan u EU jer se nada u diversificacija of Kineska da objasnite.

SPEAKER_02 30:30

Srbiji. That ne može Srbija islana EU u nekom trenutku onda svakako ne može to napreduje jer ni u skladu s evropskim standardima to zaštiti prirodna okoline.

SPEAKER_01 30:51

I moram onda vas pitam jer ja inače mislim da je to jedan od suštinskih problema credibiliteta EU na ovim prostorima pa i generalno imajući u vidu sve što se dešava, a vi ste najbolja adresa kao profesor političke i kulturne sociologije, šta je onda sa europskim vrijednostima i da li je opravdano što ne postoji u sve naše mane i probleme na Zapadnom Balkanu, probleme sa korupcijom, sa svim drugim stvarima, nacionalizmima, podjelama ako nam EU odašuje poruki za koje suštinski ne stoji.

SPEAKER_02 31:34

Pa mislim da unije u skoro vrijeme razočaría za jednu grupu najvećih pobrnika EU, a to su oni koji vjeruju da će EU biti garant democratskih pravila i vladavine zakona itd. Sve što piše u EU za fundamentalnim pravima. I oni su dobijaju ono što su očekivali od EU. Druga grupa pohrnika su ljudi koji očekuju financijskó ili ekonomski dobit od EU. I oni nemaju problem sa tim što EU ne insistira na fundamentalno prava.

SPEAKER_01 32:36

Recimo, ja ovo pitam kao sam zaista stručnjaka istraživača i naučenika u crnoj gori je još uvijek i u otpadanju, ali je i dalje izrazito visoka stepen podrške članstore u EU. Moguće i zato što smo frontruner kako se to popularno kaže i kakve nam poruke zaista odašilju sa briselskih adresa. Ali ja isto tako pošto je vanjska politika svera mog interesovanja. Recimo, često primijetim kad i komuniciram i pratim te događaje da je Europska unija pravila nevjerojatne greške. Poput recimo navodim uvijek primjer Turskije gdje postoji jaka i snažna opozicija vlasti dugogodišnjoj decenijskoj vlasti i pa Erdona. Ali ti opozicionari i ti ljudi u opoziciji su uglavnom u velikoj mjeri razočarani u Europsku uniju zato što su primjenjujući tu politiku stabilokratija koja se primjenjuje i u ovom regionu Zapadnog Balkana zapravo jačali autokrate i njihove pozicije u tim društvima. Ovdje vam navodim primjer predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kao najakplicitnijeg kako onda možemo očekivati promjene.

SPEAKER_02 34:10

Vrlo teško. Mislim da možda nije jasno svima u EU da je najveća prednost EU što je to sada mislim najveća baza i liberalni democratske i slobodarske na svetu. Naročito sada kada imamo situaciju u Americi koja je onakva kakva je. Ne insistiraju na to. Umjesto toga prvi razne kompromise u ime bezbjednosne politike ili u ime financijskih stabilnosti. Mislim da je to najveća greška koji su mogli učiniti ovo vrijeme koje je strano zbijano vrijeme jer postoji prednjao prema demokrati to stvarno postoji. Triba ipak zabraniti demokratiju, a naročiti ljudi koji su imali velik benefice od demokratuje u positivnim decenijama.

SPEAKER_01 35:17

Crna gore, pošto ste naš domaćin moramo sad vratiti na crnu goru i njenu poziciju, odnosno poziciju kojoj se u ovom trenutku nalazi kada je riječ o ulasku u EU. Dakle, svi nam uprko svemu što mi radimo na našel uporuke da nas žele prihvatiti, šmire, guraju nas itede Međutim, ono što je jasno rečeno je da se traži od nas da do kraja godine završimo, zatvorimo pregovaračka poglavlja i da bi nakon toga mogao uslijediti proces. Međutim, mi sad već kasnimo početkom ove godine. Ja sam zabilježila presjek koji je napravio predsjednik Odbora za europske integracije crnogorskog parlamenta i potpredsjednik opozicije demokratske partije socijalista Ivan Vuković koji je na Twitteru napravio presjek stanja iz Brisela gdje je upravo ovih dana. I on ovako stoji. Podreška Euroske unije dalje je vama snažna. Gora kasni sa rokovima i gubi fokus. Umjesto nezvanjenih deset za sada je realno da do jura zatvorimo tek četiri poglavlja. Još dva poglavlja bi biti morala biti spremna za zatvaranje dojula. Nema intenziviranja procesa. Ako kasnimo nećemo zatvoriti poglavlja u 26. uprkos ranijim najavama, nema niđuvladine konferenci u aprilu i dalje se razmatra način radne grupe za izradu ugovora o pristupanju. Ikazana je ozbiljna zabrinutost zbog političkih posljedica nedavnog usvajanja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezvrijednosti, policiji koji duboko zadiru u ljudska prava i u ono što su standardi EU po tom pitanju. Registrovane su tri posjete predsjednika skupštine Republici Srpskoj i ni jedna državama članicama EU u 26 registrovana i posjeta predsjednika vlade Budimpešti pred kampanjom za lokalne izbore Budimpešti koju europski zvaničnici uključujući i predsjednica EU za proširenje Marta Kos, dakle naš glavni zagovornik u Briselu determinišu kao Trojansko konja. Kako vi u ovoj konstelaciji vidite poziciju Crne Gore na njenom putu kao EU.

SPEAKER_02 38:01

Dobro, da kažemo potpuno jasno da je uslov da država bude primljena u članstvo je to da ispunjava sve uslove koji su navedeni u aktual. Znači tu ima malo fleksibilnosti. Ipak je to politički a technički proces, ali nije da ima mnogo da da se pravo onda ukazuje na Zakon o bezbednosnim službama itd. Ali s druga stvar je da kondicionalnost koje nudi EU zavisi od toga da ljudi očekuju da ako bud ispunjeni svi uslovi onda će država biti primljena u članstvo. Mislim da više nije sigurno da je to slučaj. Znači ne postoji sigurnost, da postoji politička volja od strane EU da uopće prima nove članice. Niti možemo reći sa sigurnošću.

SPEAKER_01 39:14

Ali od ovog ubrzanog procesa kada je riječ o Crnoj Gori pa donekle i Albaniji.

SPEAKER_02 39:20

Da, mislim nešto obećaju u naredne dvije godine, ali još uvijek ne znamo da li će to biti ispunjeno. Od čega to zavisi, šta mislite? Pa zavisi od političke volje uglavnom. Nisu toliko bitni? Pa nije da nisu bitni, ali nisu ono što će odlučiti. Recimo i Bugarska i Rumunija area bez toga su ispunili sve. Isto bismo mogli reći za Kapar. Neke zemlje koje su članice, na primeiro Mađarska i Slovačka, sublago malo ispod standard, bez obiranym.

SPEAKER_01 40:22

On sami zove trojanskim cjima unutar EU.

SPEAKER_02 40:26

Da i sad najvarojatnije candidati Trnogora i Albania. Međutim, Makedonija isto uradila to ispuni sve uslovi. Čak su promjenili ime države da bi zadovoljavali jednu jednu članicu and technička odluka and to će zaviseti od politica u Europsku. To će zaviseti od economic situation in Europe. To će zavisi od besmednosti situation u Europi.

SPEAKER_01 41:40

A koji se sve češće pominje uz svu tu volju koja se pokazuje kao poruka Crnoj gori da Crnoj Gori i drugima. Ali pošto je crna gora Frontraner onda je sasvim jasno da se najviše vjerojatno misli na nju da ne žele nove Trojanske konje unutar EU i da li u tom kontekstu očekujete neko kondicionalno članstvo koje će imati neke druge oblike ili neke druge mehanizme zaštite u odnosu na ovih dosadašnjih 28 članica. Odnosno 27. Mi trebamo da budemo 28. Bit će 28. Da, da dobro. Nadamo se da će biti eto.

SPEAKER_02 42:32

Dobro mislim da se malo razgovara o tome da se uvede kao nekakva druga vrsta članstva da zemlje bude pridružena članica ali bez pravogeta i takvi stvari. Uglavnom da to bude kao nekakvo članstvo druge klase i jasno je zašto Srbija i donekla Albanija se ne bih rekao da se zalažu za to, ali mislim da bi im bilo više prihvatljivo nego za neke druge države u regionu. I rekao bih da to postoji velika opasnost. Ako neka država bude članica drugog reda i da to bude privremeno rješenje, vrlo lako to privremeno rješenje može da se pretvara u permanentno rješenje. Europe je ono što su pokušavali svih ovih godina da izbjegavaju.

SPEAKER_01 43:37

Vi ste malo prije rekli da se možda procjenjuje u regionu utjecaj Rusije, maligni utjecaj Rusije na ovo područje. Međutim, to stalno ponavljanje iz Brisela u posljednjih par mjeseci o trojanskom konju upućuje na drugi zaključak, posebno ako znamo da kad se referiraju na mađarsku ne misle samo na autoritarne tendencije i pritisak koji gospodin Orban vrši na slobodu medija, na ljudska prava i druge za građane mađarske već i na njegove dobre odnose sa kremom. Da li vi mislite da to u jednom momentu zaista može postati ozbiljan problem i prepreka imajući u vidu da je crnogorska vlast, akelna crnogorska vlast došla na vlast sa jasnom podrškom proruskih snaga i Srpske pravoslavne crkve koja se i u dokumentima EU determiniše kao organizacija, ekstremistička religijska organizacija koja je praktično proxi Ruske pravoslavne crkve.

SPEAKER_02 44:59

Pa o tome se najviše radi, da. Ali da neka Europska zemlja ne bude u koaliciji Europe za spornu politiku to bi predstavljalo ozbiljan problem.

SPEAKER_01 45:23

U ovoj igri ima još jedna vrlo važna činjenica koja može odigrati određeni faktor posebno u zemljama Zapadnog Balkana koje imaju autoritarne tendencije i autoritarne lidere. To je Administracija Sjedinjenih Američkih Država koja je u proteklih trideset godina imala značajnu ulogu u ovom regionu, povremeno manju, povremeno veću. Ali u jednom je periodu čak i Europska uniječiji dio treba da budemo i težimo i teritorijalno smo zapravo više pratila američku politiku na Zadnom Balkanu nego što su oni implementirali svoju, rekla bih sve do ovih nedavnih poteza i to tek u drugom mandatu američke administracije. Da li mislite da se možemo naći u poziciji gdje će političke elite na Zadnom Balkanu trebati da biraju između Sjedinjenih Američkih Država i EU, gdje je podjela više nego očigled ne samo EU nego i svega onoga što inače dožljavamo kao zapad, Velike Britanije koja više nije članica EU, ali u ovom periodu nastupa kao zajednički sa EU prema svom savezniku preko Atlantika i kakav bi to efekat moglo imati na države zapadnog Balkana.

SPEAKER_02 47:03

Zadnja decenija da su države u regionu vrlo uspješno igrali na toj liniji razdoblje između Europe i Amerike i da koristi jednu stranu da prvi pritisak na drugu stranu i da su uglavnom dobili beneficije od toga. To uspjeh takve strategije zavisi od pretpostavke da Amerika može pouzdan partner u politici. God meš da je svima jasno da dok je Trump u predsjedništvu that America ne može nikome da bude pouzdan partnere to je litna vlast jedna osobe koja je poračena opet blagu. Znači da je ustvari velika sreća što Trump nije pokazuje veliki interes ni za jedan problem na Balkanu. To strano je tako i svima je najveća šansa da se nadamo da neće razviti interes na ovom regionu i da će njegovo vrijeme proći bez toga da je nešto dila ovdje.

SPEAKER_01 48:25

Vi mislite da pod teretom svega ovoga što rade a znači gledno pomalo počinju i da gube konce u posljednje vrijeme da Zapadni Balkan neće biti na radaru američke administracije, makar ne ove Američke administracije?

SPEAKER_02 48:43

Ja se strano nadam.

SPEAKER_01 48:53

Dobro. Ja bih vas onda još upitala šta mislite da je ključni problem osim korupcije i vladavine prava na ovim prostorima za punu integraciju, ali suštinsku integraciju ne moraju sve države, mi bi trebalo da budemo ali mogu i ove stale, ali da se zaista pridruže zemljama EU postanu dio. I da li je to imajući u vidu sve geopoliti che tenzije uopće više pomeranja osbillen shift overnoj politici. Da li je to zapravo više opće važno?

SPEAKER_02 49:44

Many važno nego 10 or 20 godina. I sada imaju više option not so i kina. itd. Još smo vidjeli od vrijeme financijske krize 2008 that su ekonomske prilike dobre u Europi onda su donekli dobro i ovdje i kad krenu na gore u Europi, onda krenu na mnogo gore ovdje. Mislim da je poruka toga bila da je bolje za države u regionu da zadrže više opcija ukoliko mogu da računaju samo na EU. Doduše ja mislim da ni Kina, ni Rusija ne niti rješenja koje su tako atraktivna kao EU, možda je to politički stav.

SPEAKER_01 50:56

Ali da li mislite da je kineska strategija takozvani soft metoda upotom soft metoda možda uspješnija iako ne toliko vidljiva kao ruska ili neke druge novom prostoru ili ne.

SPEAKER_02 51:18

Kineska strategija je vrlo uspješna do sada. Mislim da će biti manje uspješna čim ljudi upoznati sa praksama kineskih kampanija što se tiče zaštite priorite okoline i prava radnika. To mogu odgovoriti samo jednu reći a to je legitimitate.

SPEAKER_01 52:49

Ali šta je sa istraživanjima javnog mija? Gospodin Faraž je kod was u prilično velikom uzletu. Ist u velikom je uzletu i zelena stranka i gospodin Polanski. Ali u Njemačkoj. Na kraju krajeva čak i u Francuskoj se predviđa su glavni konkurenti iduće godine za predsjedničke izbore.

SPEAKER_02 53:28

Dobro da pričam samo o Britaniji jer mislim da je to zanimljiv. Jer da, ako gledamo ankete, onda jako je zanimljivo da te dvije stranke koje su bile glavne stranke zadnjih 100 godina su sada na trećem i na četvrtom mjestu. Ali možemo reći da kad god su išli na izbore nisu pobedili. Znači prva stranka, ali stranka koja nije u ispona. To je karakteristika svih da se ne rasta.

SPEAKER_01 54:08

Nisu više na marginama nego su postali praktički mainstream.

SPEAKER_02 54:12

Pa nisu više na margina ali više ne rastu. U stvari opadaju i kako je zanimljivo zelene stranke u Britaniji. Jer je to stranka s jedne strane igra na sličnu kartu kao desnicu. Znači na nezadvojstvo građana i sve to razliku desnice. I tako zelena stranka svi u mojej partici smo godina članovi Zelene stranke i smo uvijek živjeli kao veliki luksus. Znači da imamo slobodu da mislimo što god želimo jer nema šanse da dođemo na vlast. Ali sada ima šanse. Ali imate nutiti rješenja. Da, ima šanse zbog velikog rasta popularnosti te stranke zadnjih godina dana ili čak i manje od toga. I to je zbog neuspha vladajućih strana uglavnom. Znači ako uzmemo neuspjeh vladajućih strana kao stabilan faktor onda postoji dva alternative. Prva alternativa je jedna koja je uzgojena u top liniji medijskog zagrljanja godinama a to je ta tvrdo rasistička desnica pod vožem. A druga alternativa je stranka koji nodi programsko retenja i bavi se svakodnevnim problemima građana. Znam da je taj moj odgovor muito tendencijan.

SPEAKER_01 55:54

U svakom slučaju vaša stranka uzima biračko tijelo laburista, a gospodin Faraž Biračko telo torijevata. Iako su sami torijevci pošli prilično desno, ja bih rekla.

SPEAKER_02 56:13

A laburisti to je stranka na vlasnic. Znači, može da se popravi, ali vatnoća je mala.

SPEAKER_01 56:28

Opet sam ja zapravo probila vrijeme za potkaz, ali vas još ovo moram pitati zato što vi kao profesor možete objasniti i meni se čini da je to jako važno. Objasnili ste nam slučaj Britanije i taj odnos desnice Iljavice, ali s druge strane u EU-u i u još nekim zapadnim državama, taj desni centar ostaje na vlasti, ali ostaje na vlasti uostalom EU vlada grupacija desni narodnih stranaka desnog centra, ali ostaju na vlasti na način što sami zagaze desno da ne bi gubili biračko tijelo. Kakve to posljed može imati pod društva.

SPEAKER_02 57:24

Mislim da je historijski kompromis koji je napravljen posli Drugog svjetskog rata, a to je da zadržimo kapitalističko uređenje i uglavnom konzervativnu orientaciju, ali sa socijalnim beneficijama, znači socijalna država koji može da rasti, da je to bio stabilan kompromis koji sada nestaje. To je proces koji traje već 20-30 godina. Ali bih napomenuo da mislim ipak treba gledati svi gledamo i fasciniraniji rastom desnice u Europi. Ako gledamo na primjer na Hrvatsku. U Hrvatskoj je politička letica bila manje više neprisutna u politici od kada je samostalnost. To je možda izuzeta kako računamo socialdemokratate kao levu stranku. A onda za samo nekoliko godina je pokret možemo i srodne partije. Uopće postavili prisutnost lice u Parlamu u saboru u Hrvatskoj. Onda drugi put kad su išli izbori su povećali svoju reprezentaciju od 4 do 10 poslanika. We said to najveće moguće ras koji su se mogli navati i da se nešto slično dešava i u drugim drugim državama. Svi smo fokusirani na desnicu pa to ne premačujemo promjena u politčkoj zeni.

SPEAKER_01 59:10

Da li vi mislite da je strategija da stranke Lijevog centra idu više ka populističkim politikama i zaga se više lijevo nego što je bilo dobro. Praktično preslikavaju ono što radi desnica dugoročno dobra strategija. Da li mislite primjer radi da je vaša zelena stranka. Više populistička, više lijevo nego što bi možda bilo logično za zelenu stranku i.

SPEAKER_02 59:50

Ako bude došla na vlast da će vjerojatno biti umerenija kao što je slučaj u svim zemljama. A da li je previše lijevo. Pa da li to uopće postoji, da neka bude previše lijevo, ne postoji.

SPEAKER_01 1:00:06

Ne postoji dobro, dobro. Hvala vam puno što ste izdvojili ovo vrijeme da u svim ovim obavezama koje imate promocija konferencija gostovanje na drugim medijima. Dođete i u Studijente u podcastu Drugačije radio veze. Gost drugačije radio veze je bio Erik Gordi, profesor politički i kulturne sociologije na univerzitetskom koledžu u Londonu. Najžnije vam zahvaljuju esad grbovići i Biljen Jovičević.