GOST MIRKO STANIĆ 07.04.2026.

Tema: Zašto Vlada ne smanjuje PDV i akcize na gorivo?

Autorka emisije: Ana Nives Radović

www.antenam.net

Radio AntenaM

Transcript

SPEAKER_02 0:13

Dobar dan poštovani slušaci, jedanaest sati i deset minuta vrijeme za drugačiju radio vezu. Sa vama je danas Ana Nive Sradovića gostan TN je predsjednik glavnog odbora Socijaldske partije i predstavnik Europskog saveza kojim zahvaljujem na vremenu koja izdvaja za današnje govanje i želim dobrodošli u studiju radije na i vama i našim slušacima. Cijene goriva su nešto što je tema u kojoj vjerujem danas nema građanina koji ne razmišlja koji o tome ne razmišlja i koji o tome ne razgovara, već duže vrijeme je to jedna od vjerojatno i najvažnijih tema svakog građanina, svakog stanovnika cijele planete. Međutim, kada pogledamo odnos institucija u razvijenim zemljama, u ekonomijama, bez obzira na stepen razvoja, bez obzira na političko uređenje i sve ono što smo vidjeli prethodnih četiri pet smica vidimo da je zapravo stepen zabrinutosti institucija različiti u odnosu na ono što vidimo u Crnoj Gori. Nema zemlje na svijetu čiji lideri na različite načine nisu upozorili na činjenicu da zatvaranje hormoškog moreza zapravo dovodi do prekida lanca snabdijevanja, da nafta ne povećava samo cijene goriva o čemu ćemo govoriti svakako kasnije, ali vidimo u Crnoj Gori da Vlada neka da kažemo umirljiva, pomirljiva priča, odnosno da se o tome svemu govori na način da nema mjesta pici, nije situacija toliko ozbiljna, imamo dovoljne rezerve i ono što su u nekoliko navrata ponovili pratimo situaciju. Kako prije svega komentarišete odnos institucija koje prate situaciju, ne preuzimaju nikakve značajne korake, a naravno osvrnuti ćemo se i na jučerašnju inicijativu Europskog saveza koja je danas predata u skupštinsku proceduru pa najprije premičujemo jedan odnos koji nije ozbiljan do kraja.

SPEAKER_01 2:06

Znači sve vlade, sve euroske vlade su protekle srednicima zasjedanje posvećene isključivo pitanju nafte, pitanju cijena nafte, pitanju odnosa prema rastu na berziji pitanjima, obezbiđivanja dovoljnih količina nafte za industriju, građane, privredu, sve ostalo. Znači kod nas imamo jednu situaciju gdje mi danas ne znamo gdje bi bile te naše rezerve, gdje su te naše rezerve. Mi imamo situaciju da svako weekend iz resornog ministarstva obšido da će cijena dizala porasti 10 cent over stalnih goriva 3-4 centra cijena loš došla do 2 euro 98 and total nonšalantnost koja se radi i onda vidimo da ne znam that se gomile vozila dolaze do pumpji. Neki redovi se formirali u principu ono što je crno gore ozbiljna analiza momenta u kojem se nalazimo kao država dio svjetskog sistema koji je u krizi zbog ove narfne krize i koje su to mjere koje može država preuzeti kako bi se zaštitio ekonomski život države, ali kako bi se zaštitio standard građana prije svega. Cijena goriva je cijena goriva u crno je gori svako i u Americi i ne znam i u Libiji i u Rusiji i u Finskoj. Ona je ugrađena u gomilu drugih cijena koje su vezane za proizvodn iz usluge, često iz one vrste recimo usluga koje direktno ne zavise od same cijene goriva. Tako da što je vlada preuzela crne gore. Vlada je iskoristila model koji je prije godinu dana upravo Europski savez omogućen. Znači Europski savez je prije godinu dana podnio jedan zakon koji je omogućavao da Vlada u slučaju velikog skoka cijena nafte na Berzi može smanjiti akcize na gorivo privremeno ili u nekom periodu dok traje krize. Upravo osim tog prijedloga koji je predložio poslanik Europskog saveza boris moguša vlada i mogla donese ove odluke koje je donijela prije desetak dana uz pomoć kojih su cijene cijene ras cijena za kratko zaustavljen. Međutim mi u tog momenta nemamo nikakvu suštinsku zravorazumsku politiku vlade, vlasni resornog ministarstva ili premiera će ovog glavna obaveza u djeluje pomalo ideamo na C dance festival, Lexit Festival Nsmijanost, tourism festival koji su chirali sa hotel who sure sad otvara u buduatne companies who are sorry saw that you said to uspjeh. We steak prior 4-5 godina i sad predstavljate to uspjeh. To sure radili ministries koji danas that i poro tih sjajnih stvari za crnogoru da budem vrlo iskreno da neko ne pomisle da imamo nešto protiv toga that je ključna stvar da Vlada bude u konstantnom zasjedanju zbog ovog pitanja da danas nije nikakvo vrijeme da neke Srbianske partije po Crnogori predlažu uvođenje nekih zastava, šarenih plavetnih plavih i narodnih, nego da je danas ključno pitanje i za građane svih nacionalnosti i za građane svih političkih partija za kojega već glasaju. Ključno pitanje je danas je pitanje cijena nafte, obezbilanja dovoljne količine goriva za Crnu Goru i omogućavanja da crnogorska privreda i crnogorski građani izdrže ovu krizu na najbezbolniji mogući način jer ova kriza se može i produći i pogoršati.

SPEAKER_02 6:19

Imali smo prošle sice jednu zaista apsurdnu situaciju, samo u nekoliko sati razlike, EU komisar za energetiku Jorgensen je upozorio EU i cijelu europsku ekonomiju na to da slijedi jedan jako težav krizni period odnosno da se očekuju ne samo prekidi u transportu nego uopće usnabivanju generalno energentima, da se preporučuju mjere koje su trebale da budu restriktivne odnosno da se radi od kuće, da se manje koristi prijevoz itede i da se štedi na drugim mjestima. Istovremeno samo nekoliko sati razlike iz resornog Ministarstva Crnoj, iz Vlade Crne Gore došla je poruka da je, da su rezerve goriva dovoljne, dakle govori, sve se govori sve se svodi na to, a vidjeli smo je to upravo sinoć, da su benzinske pumpe bile da kažemo pune, odnosno vozila koja su čekala u redu da prije ponoći na toče gorivo po starim cijenama, odnosno onima koje su važile do ponoći, a koje su već bile subjektivnog povećanja. U međuvremenu vidjeli smo i neke tabele gdje je Crna Gora na dnu liste na koje nema nekih zemalja u kojima, dakle ako poredimo, neke zemlje regiona su izostavljene itede Dakle radi se o nekoj potrebi da se konstantno šalje neka slika da se situacija drži pod kontrolom. Ako se govori konkretno o rezervama goriva, o čemu se govori, dakle tko ima rezerve jer vjerujem da javnost ovako kako graničnici saopštavaju, ne shvataju da su to rezerve privatnih kompanija.

SPEAKER_01 7:53

Dakle to su rezerve privatnih kompanija koje nisu kupljene od strane države. To je sistem tiketa koji je građen i koji uopće ne mora da bude moguće aktiviran jer bi u tom slučaju se moglo desiti da te privatne kompanije kažu ne, ne, mi smo po ovim cijenama ste vi trebali da kupite gore da uplatiti ovih dvanaestpet milijuna eura koje su prošle godine uzete od građana crne upravo da bi se kupilo gorivo za potrebe kriznih situacija. Znači ja sam bio protiv toga da se izdvajaju iz ovih tih tri cent za rezerve zato što smatram i ja i ljudi iz Europskog saveza da strateške rezerve, robne rezerve trebaju da kupi sama država i da sama država treba dodvojiti dio svojih budžetskih prihoda umjesto zaplate od 8.000 eura ljudima iz energetskog sektora da odredi dio sredstava koji bi išao za kupovinu strateških roba i njihovog skladištenje održavanja. Crna gora ima nekoliko objekata u kojima bi se mogla ta nafta čuvati. To se prije svega misli na strateške objekte u baru, lipcima u Bijelom polju da bi se moglo sačuvati dovoljno nafte da Crna Gora može nekih 5, 6, 7 mjeseci da ima nafte za softe potrebe. Ali je taj novac tih dvanaestpet milijuna eura koji su uzete od nas, građana Crne gore prošle godine kroz povećane cijene goriva, taj novac nije zamislite iskorišten za obnovu tih postrojenja ili zakup tih postrojenja već se ta postrojenja danas obilazi, umjesto da ih je netko u trenutku uzimanja novca obilazio i obezbiđuje. Jer krizom se ne bavite kad kriza dođe. Za krizu se spremate. Sve ozbiljne zemlje i svijete se za sve krizne situacije spremaju. Naša vlast je toliko neozbiljna da nas ljeti ljeti su nam se nadli ogromni požari, imali smo smrtne slučajeve. Polo Crne gore je bilo u požarima nismo imali registrovani ne znam, avioni helikopteri dovoljno broj da ne pričamo Kanadima koji se neavljaju. Sad prije par mjeseci su nas iznenadile poplave. Pa se onda čiste kanali koji bi trebali se učisti. Znači imate jednu nebijnost sistema koji onda pokazuje nasbilnost u svim oblastima od ne znam poljoprivrede, energetike, ne znam rekonstrukcije termoelektrane do ovoga pitanja koje je nevjerojatno bitno za Crnu Goru. Neerojno bitno za Crnu u Goru, priča ćemo o tome i malo kasnije, ali koje ljudi uvladi ne doželjavaju toliko ozbiljno koliko će ono eskalirati na radnom periodu, što se bude to zbiljnije pripremali. Za kriznu situaciju, tu kriznu situaciju će te proći bezbolje. Ne zaminite, ne zaminite filter navozlu koji prođe 10 hila onda se desi nešto na 12 ili 13 hila posto da vam crknu nekakvi element u kolima koji košta ne znam par hiljada EU. To je taj problem što vlada Crne Gore suporno ponaša kao neki neodgovorni čovjek koji neće na vrijeme da napregled ako doktora neće da ne znam zamini neke djelu vozilo pa onda kad se desi ogromna šteta onda kaže e, ja da sam to radio na vrijeme ne bi bilo tolika šteta. Tako se ponaša kompletna crnogorska vlada i vlast bukvalno bez ikakve odgovornosti prema građanima i zbog toga smo mi u Europskom savezu i morali preuzeti dio naše odgovornosti. Dio naše odgovornosti je da smo jučer predložili jednu mjeru koja Vladi daje alat u ruke koj bi mogla da smanji cijenu goriva u značajnoj mjeri. Znači danas je situacija takva da postoji još jedno povećanja će Vlada Crne Gore, pa ćete uzimati više novca na litar goriva nego što je uzimala prije smanjenja akcijna. Zato što stopa pedevea je toliko visoka uz ove ne znam dažmine koje se daju i dalje se daju na novac za tri cententa za strateški reze. Znači mi smo dali mogućnost kao što su neke zemlje Europe uradile da se smanji stopa pedevea do onog nivoa koji je potreban za smanjenje cijene goriva samo da slušaltim pojasimo o kojoj stopi se govori. Znači mi imamo stopu pedevea koja je danas dvadeset jedan posto na gorivo znači o čemu se radi vi o samoj cijeni goriva recimo na jedan trideset osam na jedan euro trideset osam za dizel skoro polovinu tog novca ustvari je uzimanje države sama vrijednost goriva akcize i pedevea akciza pedeve i ove dvije dužbine koje se plaćaju to je sve, ne znam znate dva centa i tri centa plus akciza od četiri ili trideset tri centa plus pedeve na sveto i to onda dođe nekih blizu sedamdeset centi ili pedeset pet centi ne jedan trideset osam e sad što je naš prijedlog naš prijedlog je da se zbog ogromne ogromnog rasta cijena goriva kako bi se pomoglo privredi građanima da vlada ima alat u svojim rukama ako se ovaj zakon usvoji nadam sad će se usvojiti da koliko još da smanjiti pedeve na gorivo sa stope od dvadeset jedan na stopu od 15 na stopu od sedam ili ukoliko bude trebalo na stopa od nula posto znači mi smo ljudi koji smo odgovorni u pogledu funkcioniranja države nismo populisti ne želimo da obećavamo ne znam kao lideri fronta da kad oni dođu na vas više se neće plaćati računi za struju sjećate se toga ugovore koji su potpisivali s građanima te stvari može da radi neodgovorna opozicija. Mi smo državna odgovorna opozicija koja žili dobro u ovoj državi i želi u ovoj neodgovornoj nesposobnoj vladi da da alat u ruke uz pomoć kojeg će moći draguju na način koji je takav da neće utjecati značajno na budžet jer već sada se na osnu veće cijene goriva naplaćuje veći iznos pedevea po litru goriva, a to znači da ukoliko smanjite recimo, ukoliko smanjite pedeve na cijinu od 2 eura po litru goriva ukoliko dođe doći nažalost i duće sedmice ukoliko smanjite stopu sa dvadeset posto na sedam posto da će cijena goriva u tom momentu se smanjiti za nekih dvadeset do tri centra što u tom momentu spašava crnu gora jedne ekstremno velike opasnosti od inflacije koja će zahvatiti sve oblasti privrednog žotu crno gori napominjem i one oblasti koje su vezane za naftu i one oblasti koje nisu vezane za naftu jer ne znamo cijene kozmetičkih, frizerskih, drugih usluga, ne znam, vetinarskih, svih trih usluga nekada raste cijene nafte te privredne oblasti i one povećavaju cijenu svojih usluga zbog povećanja cijena nafti iako nafta nije direktan input njihovog.

SPEAKER_02 15:24

Moraju računati troškovima što transporta.

SPEAKER_01 15:27

Pazite onda imate situaciju da recimo od prevoznika koji će imati ogromnu rast trošku do privrednih subjekata koji im je potreban prevoz poput prehrambremene industrije, ne znam, marketa, do onoga što je vezano za transport građana, taxi službi. Bokvalno čitavog gnijza kompanija koja imaju na pekarske industrije.

SPEAKER_02 15:51

I sve kompanije koje imaju prijevoz u računa kao stavku.

SPEAKER_01 15:54

Pekarska industrija je recimo vezana također, jedan od najznačajnijih inputa za cijenu hjeba u Crno Gori je cijena nafte jer većina njih funkcionira poputom. Znači imate situaciju u koće ukoliko se probije ta psihološka granica od dva euro po litru dizela, vi ćete imati situaciju da će Crna Gora ući u vrtlog inflacije koji će biti vrlo teško spriječiti. Upravo zato je ovaj naš prijedlog da se interveniše, ukoliko dođe opasnost da dođe do te granice, da se interveniše prije nego što šteta bude već, opet se vraćam na ovu priču oko zamjenulje. Znači da uradite jedan mali napor za državu, da država ne bude oštećena previše u slučaju da kriza potraje kraće, a da istovremeno spasite građane i privred ogromnih ogromnog rasta troškova koje neće moći utjecati. I napomena, pošto stalno po meni je koliko raste jedna vrsta goriva druga. U Crnoj Gori ja mislim da 78 posto vozila je na dizel pogon.

SPEAKER_02 17:04

Nama je skoro četiri petine vozila koja koriste dizel gorivo što znači da ovaj rast dizela on presudno tiče na rast svih cijena u crnoj gori ako govorimo o političkoj komponenti da kažem jučer ste tokom preskonferencije rekli da očekujete jednoglasno usvajanje ove mjere odnosno da ovako kada bi se pogledalo iz ekonomskog ugla nema razloga da bilo tko bude protiv ovoga iako, dakle država neće biti uskraćena da prihode jer i sa pedeveom od sedam od sto na količinu i na nove cijene koje budu dalje rasle, a i to se očekuje, sedam od sto plus sve ostale prihode koje ubira Politru Goriva također neće biti, neće uskratiti zapunjenje budžeta po tom osnovu ali postoji neki politički razlozi da to ne bude tako. Naravno uz optimizam i vjeru da će svi sa ekonomskog aspekta računati kada budu donosili ovu odluku narodnog skupštinskog zasjedanja. Šta očekujete u političkom smislu ovako zaista, ako spomenuli ste i populizam i.

SPEAKER_01 18:10

Znate kako, kad imate neodgovornu vlast onda ona smatra da sve što dolazi iz opozicije treba a priori odbiti. Ja sam bio dio i dalje sam dio političkog sistema Socijaldemokratske partije koja je u vremenu vršenja vlasti bila Most između dila neoliberalne vlasti iz DPS-a i opozicije koja često imala, često i malo u tom periodu vrlo konkretne i vrlo ozbiljne ekonomske prijedloge koje smo mi iz vlasti podržavali. Znači nije pojemno u tome ko što predlaže. Ja sam uvijek uvijek za to da kao futbalu da se uvijek ide na lopt onan igrač. Znači bitno je kakav je prijedlog, što taj prijedlog znači za građane. Što taj prijedlog znači za građane danas koji glasa pes ili novosrpsku demokratu ili demokrat ili bošnjačku stranku. Šta taj prijedlog znači? Znači da je taj prijedlog mogućnosti da taj glasač kao i glasač Europskog saveza, ne znam, DPS, aure ili bilo koga drugoga ima nižu cijenu litragoriva na pumpi. Ukoliko se budu vodili razmišljanje što to znači za svakoga stanovnika Crne Gore bez obzira je li glasač ili nije glasač, onda ja mislim da jednoglasno će podržati ovaj prijedlog. Ukoliko se budu vodili pitanje toga da je to predložio Europski savez koja je jedna od vodećih opozicijnih struktura u Crnoj Gori i da može zbog toga imati ne znam političke poene, praviti će štetu ne Europskom savezu, nego će praviti štetu državi Crnoj Gori i bojim se da je to modus operandi ove vlade i ove vlasti u brojnim drugim ovlastima. Da konstantno ignorišu ono što jeste pokušaja da se sanira situacija, mi ne pravimo šatorska naselja iz Plesk opštine, ne blokiramo Crnu Goru, ne znam, ne vršimo naseljen ulicama. Mi se borimo ona način na koji mislimo da je primjerno boriti se kad si opoziciji a ne ugrožavati svoju državu. Nama je svaki uspjeh države i uspjeh nas kao opozicije, nama je zatvaranje poglavlja uspjeh. Nama je to što je pod gorica dobila ne znam da je Europska predstonica mladih ili ne znam jeste. Na je to uspjeh. Na me nikšić to je dobio da bude Europska predstonica kulture to uspjeh za ljude koji žele dobro crno gore. Nitko od nas ne želi bilo šta loše crnoj gori makable. To je suštinska razlika između nas u Europskom savezu i sadašnje strukture na vlasti što će dio njih procjenjivati ovaj prijedlog spram toga ne boljitka za obično građane svog glasa nego spram toga koji je taj prijedlog predložio.

SPEAKER_02 21:00

Da li vjerujete da bi njihovi birači tražili on njih recimo odgovor na pitanje zašto nam niste omogućili.

SPEAKER_01 21:07

I mislim da će tražiti, we did that we are optional that these structures are not if we have the stability. Odd primary financially, do creze u Pleevima, crize u Danilov Gradu, Andrijevci, kriza u Zeti, we imate option that vladajuća structura na vlasti that nema kriza na žablacum. Crize oro se veći. We imate 10, 12 option in which structure said the vlast imaju državnu vlast. direktora, ne znam, Državnih sekretara, upravnih odbora čuda, i mi lokalne vlasti u svim tim gradovima i oni u svim tim gradov imaju krizu vlasti, uključujući i glavni grad Podgoricu gdje evo po drugi put nemaju većinu u ovom gradu. Znači vi imate konstantnu jednu nesposobnost tih struktura i njima građani, odnosno birači šalju kroz i kroz zadnji niz lokalnih izbora šalju jasnu poruku da nisu zadovoljni načinom na koji oni vrše svoju funkciju, da nisu zadovoljni načinom na koji se ponašaju ministri, da vi u slučaju poplava nemate od trideset ministara ni jednog ministrica, trideset dva ministri, ne znam potpredsjednika Vlade, nemate ni jednog čovjeka koji bi se bavio tim pitanj. Rozumijete, sve otišli na mora. Da ljetos kad su bili požari od trideset i kusu nitko umiru upravlja situaciji. Da imate ne znam gradonačelnika podgorice koji mještaja kažemo, te smatrate sa sa tim pitanjima, koji traže, ne znam, cistinu vode. E to su ta pitanja zbog kojih građani okreću leđa tim političkim strukturama i tim partijama. Naravno njihov odgovor nije da predlože ovaj zakon ili niz drugih zakona koji će predložiti Europski savez, nitko odgovor da predlože Zakon o vraćanju neke trobojke. E, to su odgovori na pitanja koje nitko ne postavlja u Crnoj Gori ili postavlja mala grupa ekstremista od par posto pitanja pitanja vezana za identitet devedeset pet posto ljudi u Crnoj Gori danas interesuje kad će se cijena goriva smanjiti ne vjerujem nikoga danas nešto prečerano tangira da mijenja našu državnu zaštitu tako da to su ta dva različita pristupa politička, ekonomska, životna, društvena ali prije svega civilizacijska u odnosu na trenutno vlast i zbog toga ta trenutna vlast sa zemljom očekuje narodni spit građana jer ne uspijevaju da isporuče ono što su sami običali kada govorimo o pošto smo govorili o prevozu, govorimo o gorivu itede govorimo o globalnoj naftnoj krizi odnosno o blokadi hormuškog moreza kroz koji se transportuje petina svjetske nafte i govorimo o nafti kao energentu ali i kao sirovini za druge proizvode.

SPEAKER_02 24:24

Dakle, ne govori se samo o gorivu već se govori na, u Europi se posebno intenzivno prethodnih sjednica govori o nedostacima i potencijalnim nestačicama ne samo goriva već i brojnih drugih proizvoda i poluproizvoda u smislu onoga svega sirovina zapravo od kojih se pravi mnogo toga što je u svakodnevnoj upotrebi. Dakle, govorimo o gotovo svim plastičnim materijalima koji ulaze u sastav brojnih svakodnevnih svakodnevnih proizvoda koje koristimo. Dakle, šta sve može da poskupi poskupljenjem cijene napada.

SPEAKER_01 24:57

Ljudi u principu misle da je nafta, znate ono što sipa na. Znači nafta je nafta je trenutna na planeti. Taj proizvod se koristi za proizvodnju 6.000 raznih vrsta roba koje koristimo svakodnevno život. Bukvalno većina stvar je u ovom studiju su napravljeni od nafte i nafte polimera sam. Do ves to lice ne znam ovog stalka telefona vašeg kokvira za naučare, testature. Znači sve mu je nafta je telefona. Nafta je jedan od ključnih elemenata. Nafta je ključni element u oblasti transporta, nafta je ključni element u proizvodnje skoro svih farmaceutskih proizvoda. Znači kapsule se kapsle koje popijete koliko proizvode od nafte. Znači on okvir on opnah se proizvodnja od nafte. Znači ne znam do medicinske opreme koja se često proizvodnja od tih naftnih polimera, kosmeticačka industrija. Skoro čitava kosmeticačka industrija, ne znam, pasta za zub, saponi, detergenti, razni drugi elementi do odječnije da mislim da je nekih 23% elemenata za odjeću se proizvoditi od nafte i naftnih polimera. Šest hiljada proizvoda koji svakodnevno koristimo u ne znam sportske opreme. Cijene svega pazite, znači vi možete doći da imate jedan tsunami, ekonomski tsunami inflacije jednu ogromnu koja će pogoditi ovaj svijet ublivo, dio dio, ogroman dio ⁇ se proizvodi diilom od naftnih poli. Tako da imate situaciju da u svim ovlastima koje nisu direktno povezana za ono zašto mi mislimo da tradicionalno služi nafta ne znam, od bituma, asfalta itede. Vi sad imate trenutnu situaciju da ja vam garantujemo ni jedna firma sa Crnoj Goriji na postojeće tendere za izgradnju puta neće javiti.

SPEAKER_02 27:13

Upravo to je i upravo građevinski projekti, kao ste spomenuli bitumeni i druge građevinske materijale. Mi imamo sada situaciju u Crnoj Gori da se obećava kvadrat na veljem brdu po hiljadu eura i da će neki radovi tek početi jer ne govorimo samo o veljen brdu, govorimo o kompletnoj građevinskoj industriji ili kao što ste rekli, tenderima koji su možda raspisani ili predviđeni po jednim cijenama, kao što ste rekli nitko neće možda izjavi šta govorimo o šta reći o tome.

SPEAKER_01 27:41

Sada plastični cijevi koji se koriste za izgradnju vodovodne kanalizacije ili druge cijevi i stvari koje su vezane za električni kablove i ostalo, oni se prave također od naftopolina. Znači te cijene recimo već sada dobavljači koje su iz zemalja regije našim kompanijama kažu da je ta cijena da će biti 120% veća na radne isporuka. O toj vrsti utjecaja na građevinsku industriju priča. Ada ne pričam sad recimo da sve građevinske mašine rade na naftu, na diesel ovaj nije vam isto jel vam cijena ako neki bagret troši 30 litara nafta na sat ili dva sata rada, nije isto ali 30 litara nafte 1,38 ili 1,88 eura po satu. Tako da buckno dolazim u to zbog ovih stvari o kojima jutros pričamo smatram da bi neka vrsta puno većeg interesovanja i odgovornosti od strane vlasti, vlade resorno i ministarstva prema ovom problemu bilo poželjna. Da vidimo kako neke moguće, moguće ozbiljne posljedice po crnom woru spriječimo na vrijeme jer boin se onda situacja ja sam bio šokiran pri par dana i 100 meter odavan, trgovinski lanc koji need domaćskilon zaboravili nešto doma that kupimo povrchu paprika, ne znam, bilo 6,70 ili tako nešto. Ja nisam mogao da vjerujem često to gojam, često volin to zabere voce povrche messa. Ja nismo go vjerujem da kad sam video tu cijena. Vojatno je ta cijena visoka zbog toga što je značajno povrchana cijena transporta to povrća iz neke zemlje koja možda nije blizu, ali to govori to znači transportni troškovi da budu površeni duplo. U opasnosti je i turistička sezona. Znate ako cijena kerozina poje sa 535 dolara ili 600 dolara po toni na 1300 dolara po toni nemojte misliti da će cijena low-cost karte za crnu gore ostati 29 dolara znači to je to s osnovne stvari mi čitavu ekonomiju našu baziramo ova vlast je svu ekonomiju crne gore bazirala kao ekonomiju tržnog centra mi stvarno nemamo ekonomiju ozbilje države mi imamo ekonomiju tržnog centra sve nam se selo na sektor usluga naš izvoz je gotovo ne postojeći on se uglavnom odnosi na izvoz struje i mesnih prerađevina iz nekoliko centara poput ne znam, Cetinja, Niks je bilo polje itede ali mi nemamo suštinsku proizvodnji u crnoj gori. Onda kad imate ekonomiju koja je takva da je prošle godine deficit 4 milijarde eura, a imate GDP od 8 milijardi, a imate pokrivenost izvoza u vozom voza izvozom od 12 pol posto što je rekordno nizak procent u proteklih 20 godina. Onda imate jednu ekonomiju koja je u principu sva zasnovana na tome da će doći turisti da će moći imati sektor usluga. Morate računati sa opasnošću po tu ekonomiju ukoliko cijene goriva porastu do te mjere da Crna Gora kao avioodestinacija bude manje dostupna nego što je. I tu bi trebalo povesti razgovore interesovne razgovore da vidimo na koji način da se omogući podrška države kažem domaće otprire. Ali podrška države možda nekome tko dolazi sa strane koji do godio te goste. Mi moramo imati proaktivne mjere kako bi kako bi došli u situaciju da ovu naftnu krizu prođe sa što manje problema. Danas je JP Morgan izašao sa prognozom da će galon gore u Americi preći vrijednost od 5 dollara. On je historicki bilo na 5 dollari 2 centa prije nekoliko godina. On je već prešao psihološku granicu je psihološka granica 4 dollara za galon. To je 3,85 lara u sean. Vi imate situaciju da konstantno zasjedanje Vlada Europe i sveta oko nafte. Vlada Španije je pripremila 80 mjera vlada Pedra Sancheza koji dolazi iz grupacije koje je dijelom Europskih saveza je pripremila 80 mjera i 5 milijardi eura podrške privredi građanima zbog ove naftne krize. Ključni elementi smanjenja PDV na gorivo s 21 na 10% vlada Tuska u Poljskoj ima predlog smanjenja PDV na gorivo s 23 na 8% broje druge vlade od Rumunije, Slovenia, Litvone, Finske and Stalih država u EU in one će to imati predlog which se tiče smanjenja PDV. Zbog toga naša priča niti prasna pa smo sad ne dostahli. One vlas do ration krize, a mi smo došli u paradoxalnu situaciju da odgovornost za voje države su oni koji su oppici nego oni koji su trenutno funkcijama koje nose privilegija, nose službena vozila, putovanja, razne variabile, ali nose, morale bi nositi dio odgovornosti za one funkcije koji se. Upravo da se ne bi desilo da zbog neodgovornosti sistema krajnju cijenu plaću građani mi smo predložili ovu mjeru. Mi ćemo u naravnom periodu izaći sedam paketom mjera koji će uključivati i niz drugih elemenata koji se odnose na zaštitu standarda građana, jedan od tih elemenata će biti smanjenje iznose pedeve na određene prehrambene proizvode za većinu prehrambenih proizvoda u crno gorije stopa 27% mislimo da nije u redu da ta stopa od voči i povrće bude 27% nego da bi mogla biti 5% kao što je recimo u Italiji Grčkoj, u Španiji u Portugalu brownim drugim zemljama gdje onda to voči povrće dostupnije građanima gdje država baš ne mora imati maksimalnu stopu PDV na te vrste prekrombenih proiza. Tako da ćemo u narednom periodu koordinacija sa poslaničkim klubom Europskog saveza u skupini Crne Gore imati niz takvih inicijativa koje se odnositi na podršku privredi, na podršku građanima i na određene ekonomske mjere koje imaju za cilj da budžet ostane stabilan. Mi nismo populisti da bi uržavali budžet, ali da istovremeno dođe do raspodjaja sredstava. Jer pazite ako građani date 50 eura u jedan džep pa uzmete mu iz drugo 60, onda je on u gubitku 10 eura. Mi moramo doći u situaciju kako da građani svoj novac utroši u najbolji mogući znači za njega svoju porodicu, a ne da mu sav novac uzme kroz poreze, akcize, doprinose i ostale. Nama je poenta da kroz ovu mjeru taj građanin koji sa čuva tih 20-3 cm po litru goriva neće taj novac utrošiti ne znam na što on će taj novac također utrošiti na kupovinu proizvoda u Crnoj Gori. Neće on isnijati Crne Gore, nego će ta novac će ostati u Crnoj Gori, dalje se potrošiti u ne znam prehrambenom industriju, u kupovini odjeći u kupovini travnih potrošnih dobara, a će se i ta vrste, te vrste trgovina također oporezovati za 7%. Tako da je ovaj model koji smo predložili on je realan, on je društveno odgovoran, on je politički odgovoran i on ne ugrožava značajnoj mjeri budget Crne Gore za koji su nam iz Vlade rekli da su prva dva mjeseca puni fantastičnom, da su odlični rezultati e kad se puni fantastično, onda idemo da budete takvi da imate stalnu želju da građane opterećujete novim povećanima, novim cijenama, novim akcizama, čudima raznim parafiskalnim nametima, nego daje da budete pomalo društven odgovorni i da dovedete do toga da građani sačuvaju svoj stranu da sačuvate privredu Crne Gore, privrednike Crne Gore koji drže ovu državu na svojim leđima i da sačuvamo ono što najbitnije radna mjesta.

SPEAKER_02 36:59

Mnogo smo toga rekli evo misije privodimo i kraju što se tiče vremena, vjerujem da je slušacima pojašnjeno makar ono što se tiče samog uzroka odnosno šta sve ovaj uzrok krize nafte zapravo izaziva kao posljedicu i da im je jasnija slika o tome tko u Crnoj Gori zapravo vodi računa o građanima ako bi to trebalo da radi i naravno da se nadamo da će svi zaista vjerovati makar zbog svojih birača i zbog građana Crne Gore koji uvijek mogu biti njihovi birači ako računaju na političko tijelo, da prema njemu u njihovim očima postaju odgovorniji ako na glasanju u ovom prijedlogu koji ste iznijeli zapravo postupe iz ekonomskih a ne političkih interesa i u želju da ova kriza što prije prestane i da se počne baviti drugim razvojnim ekonomskim politikama uz preporuku da ostanete s programest