GOŠĆA DR ALEKSANDRA DESPOTOVIĆ 08.04.2026

Gdje je poljoprivreda u Vladinim strategijama?

www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_01 0:15

11 sati i deset minuta vrijeme za još jednu drugačiju radio vezu. Sa vama danas danas ni Anan imesradovića. Moja današnja gošća je dr. Aleksandar Despotić, drka bio tehničkih nauka univerzitetska profesorica i poslanice Demske partije socijalista koje zahvaljujem na vremenu koji izvješće današnje gostovanje i želim dobrodošli u studije radi antene. Govorit ćemo o temama vezanim za poljoprivredu, ali naravno i na govorit ćemo o nekim drugim aspektima koji će utjecati na poljoprivredu i svemu onome što Crna Gora kao zemlja kandidat za učlenjenje u EU treba da ispuni koliko smo svjesni svih onih obaveza koje nas čekaju. Govori se o broju poglavlja koje će uskoro da se zatvore. Dati rok da do kraja ove godine bude zatvoren mnoge broj nego što je zatvoren za sve ove godine pregovaračkog procesa. Mnogo toga se odnosi na izmjenu određenih pravila u poljoprivredi, a nekako društvo sve manje ima informacije o tome jer su teme ipak one koje dominiraju u javnom diskursu ipak neke potpuno drugačije. Jučer smo vidjeli raspravu o trobojci u trenutku kada je država ipak trebala da se bavi nekim ekonomskim životnim temama. Nekako se skreće pažnja sa svega onoga što je važno i životno. A kada govorimo o poljoprivredi i poljoprivrednicima, vidimo da je tu odnos prema toj grani zapravo onakav kako je zapravo sama odluka ministra i koliko on ima vremena i kapaciteta da se posveti određenim pitanjima. Budući da je aktualna kriza vezana za dobavljanje goriva generalno lanac navijevanja i sve ono što čeka, evo vidimo neku vrstu primirja. Na Bliskom istoku postignuto dvosadmično primirje koje ne mora da dati nikakvu garanciju stabilizaciji cijena energenata, ali sa druge strane to nije jedina kriza koju smo ni doživjeli niti koja nas ček u narednom vremenu. Tako da kriza će biti. A da li će biti strategija za poljoprivrednike, da li će biti nekog olakšanja u smislu jer moramo napomenuti da troškovi goriva su itekako značajan trošak poljoprivrednih proizvođača. Šta država radi na tom planu, što bi trebalo da radi i zašto ako ne radi.

SPEAKER_02 2:28

Ovako prvo da vam kažem da ste za svoju emisiju izabrali sjajnu temu iz razloga što stvarno samodovoljnost u proizvodnji hrane jeste stup suverenosti svake države. Tako naravno da je tema izvanredna jer ako imate hranu imate i svoju samostalnost. Pomenuli ste faktore koji utječu na razvoj poljoprivrede i pomomenuli ste jedan od faktora, a to je faktor goriva i cijene koje su zaista u zadnjih mjesec dana zbog rata u Iranu išle ka svom vrhuncu i postavlja se suštinsko pitanje šta je to ministarstvo i Vlada Crne gore uradili za poljoprivrednike u Crnoj Gori. Taj odnos njihov prema poljoprivredi je bio u onom smislu koji kaže premijer, a to su mu seoske teme, ali seoske teme zaista u onom smislu da su mu potpune nebitne, da su one možda i ispod nekog nivoa da se o njima bavi i zaista se tako i ponio. Kada govorimo o gorivu sve zemlje okruženja su vrlo brzo reagovale u smislu smanjenja akcize za poljoprivredne proizvođače, neke države čak i za smanjenje pedevea međutim vidjeli ste da se u Crnoj Gori nije po tom pitanju dešavalo ama baš ništa. Kasnije pod pritiskom javnosti došlo je do snižavanja odnosno akciza na gorivo i to je bila jedna od mjera, dakle kao i za sve građane i građanke države crne gore. Poljoprivrednici u ovom periodu nisu dobili osim toga ni jednu posebnu povlasticu za razliku od zemalja iz okruženja. Recimo gdje ste imali Srbiju iz koje najviše crna gora uvozi poljoprivredno prehrambenih sredstava, vrlo je promptno odgovorila u cilju direktnih subvencija poljoprivrednim proizvođačima, odmah smanjenju akciza. Imate recimo Hrvatsku koja je također išla na subvencije direktno proizvođačima. To su bile mjere koje su odmah uslijedile. U crnoj gori to nije bilo što pokazuje da apsolutno nema strateškog promišljanja ni kratkoročnog, ni srednjoočnog u smislu izbijanja ovakvih kriza. Poljoprivrednici su ostavljeni sami sebi, a posebno je važno što oni nisu imali mogućnosti da koriste mjere agrobužeta za dvije tisuće dvadeset šest godinu nažalost i zaista nažalost taj agrobuđet je usvojen prije nekoliko dana na vladi i postavlja se suštinsko pitanje zašto on nije usvojen u januaru mjesecu svakako ćete vi od ministra i ministarstva i vlade čuti hiljadu objašnjenja zašto to nije bilo smatram da pogotovo kada se viđjelo da kriza ide naprijed, da je trebalo preuzeti promptne mjere da se poljoprivrednim proizvođačima pomogne. Ovako, svih ovih četiri mjeseca oni su očigledno ulaganja radili od softstvenog novca, a ovo je period kad njima treba najviše obratnih sredstava, taj novac su uložili. Ja sam neki dan u Parlamentu kazala što su posijali, posijali, što su posadili, posadili. Tu više sad ne može da se pravi nekih velikih pomaka zato što oni nemaju i ne znaju mjere koje će biti i koliko će im sredstava biti na raspolaganju. Tako da taj cjelokupni period od januara do aprila su oni također bili da kažemo i zakinuti za određena primanja odnosno nisu isplaćene premije za mlijeko od decembra do danas, što je veoma značajna suma novca za njih, također nisu isplaćene ni staračke naknade, što je jako važno za tu da kažemo kategoriju stanovnika, tako da su oni bukalno ovako ja kažem prepušteni sami sebi i šta su učinili, vidjet ćemo tamo neđe na jesen i zaista im ne treba na njih da kažemo ta težina da padne, da kažemo zašto su visoke cijene hrane. Cijene hrane će sigurno ići na više i to građani moraju da znaju i prerađivači mlijeka su, ako ste pratili, a jeste sigurno najavili da će mlijeko poskupiti vjerojatno u aprilu zato što su oni dvostruko vezani za gorivo jer idu kao otkup, znači svakog dana odlaze do sjevera otkupljuju mlijeko, znači to je jedna vrsta troška, a druga vrsta troška jeste u da kažem tim njihovim prerađivačkim kapacitetima gdje im je jako važno važan input nafta. Tako da tu će se dosta stvari prevaliti na poljoprivrednog proizvođača, kasnije na potrošača zato što je to jedan lanac nadbijevanja koji je apsolutno prepušten sam sebi i nitko se time ne bavi od strane Ministarstva zaista ja sam pokušala da nađem koju su oni mjeri preuzeli, nisam nijedno vidjela osim što sam čula, odnosno prateći i komunicirajući sa proizvođačima da im se za prošlu godinu duguje preko milijun eura za tu akcizu koja je trebala da suradi do kraja godine odnosno povrat te akcize da se uradi dakle nije im ni to isplaćena i onda se stvarno postavlja pitanje konkurentnosti naše poljoprivredne proizvodnje i ne treba da čudi uvoz koji nažalost raste iz dana u dan i ja vam moram reći da recimo za dvadeset pet godinu taj uvoz poljoprivredno prehrabenih proizvoda je prešao u milijardu eura što znači da na deset eura uvoza poljoprivrednih proizvoda imate samo jedan euro izvoza i da je pokrivenost uvoza izvozom neđe oko deset, pedeset devet procena to su zaista frapantni podaci koji očigledno govore da je netko odlučio da novcem crne gore financira poljoprivrede drugih država jer toliko novaca vam odlazi iz države vi niste u stanju da upotrijebite novac agrobužeta da povećate određeni objem proizvodnje i da pokušate da smanjite taj nivo uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda sa druge strane to je vrlo destimulativno za poljoprivredne proizvođače i ja se bojim da će sve više njih odustajati od toga zato što ste imali posljedn popis u kome vidite da ste od četrdeset osam hiljada gazdinstava koje ste imali dvije tisuće deset danas ih imate neđe oko dvadeset šest hiljada tako da u daljem trendu se može očekivati pogotovo pad naravno tog broja pogotovo ako uzmete prosječnu starost gazdinstava koja je bila dvije tisuće deset sedam nosilac gazdinstva a sad imate pedeset devet godina zašto to govorim zato što bez mladih ljudi, bez novog znanja inovacija vi ne možete pratiti trendove koji su u EU i ono što je jako važno napomenuti jeste da je država ove tri četiri godine imala mogućnost da povećanjem nacionalnog budžeta, izdvajanjem nacionalnih budžeta i povećavanjem novca po određenim linijama zaista učini poljoprivredu konkurentnijom jer to je period pripreme za ulazak u EU. Koliko budete jaki u trenutku ulaska u EU nitko vama neće reći da smanjujete te mjere koje vi imate, znači morate ojačati poljoprivrednog proizvođača i on da bude spreman za ulazak u EU. Iskreno, nisam sigurna da su naši proizvođači pripremljeni za ulazak u EU, također nisam sigurna da ministarstvo radi bilo koje edukativne mjere po tom pitanju i nisam sigurna da li su ih upoznali sa svim onim izazovima koji ih čekaju u EU jer oni moraju znati da naravno postoje određeni standardi i određena pravila koja moraju da se poštuju, pogotovo koja se odnose na bezbijednost hrane. A vidjeli ste da mi imamo svakodnevno da se dešavaju bolesti. Vidjeli ste da prije neki dan imate također u nikšiću opet pojavu kju groznice, imate opet pojavu ptičijeg gripa, imate drugi problem gdje se zakopavaju ta grla. Dakle, o tome se jako malo govori. Jako se mali broj stručnjaka pojavljuje, ja mogu da kažem i dam slobodu sebi, da kažem da nikog nisam čula da o tome govori. Odčigledno da mi iz opozicije o tome najviše pričamo i onda znate, oni kažu da mi ne znam, uzbunjujemo javnost ili tako da to nije tačno, a ustvari se na kraju ispostavi sve tačno kao što je bilo i prije godinu i pol oko Kju Grozice, kad su oni negirali to da postoji Q Grozice, pa smo organizovali kontrolno saslušanje da bi vjerujete na kraju posli tri četiri mjeseca izašlo naravno u sredstvima javnog informisanja informacije koliko će ministarstvo isplatiti novca onima koji su izgubili grla zbog ki grozice. Dakle, vrlo se slabo komunicira sa proizvođačima, sa javnošću, a smatram da pogotovo kad je bezbijednost hrane u pitanju i potrošači zaista moraju biti blagovremeno obavješteni. Naravno, bolesti postoje i u drugim regionima i one se pojavljuju, ali je jako bitan mehanizam koji država ima sistem koji će biti da kažemo promptan da reaguje kada takve bolesti nastanu. Moja ocjena je da zaista se dosta kasni u svemu tome i da ministarstvu mora biti vrlo otvorena, fali znanja, fali znanja, vrlo su da kažem neprijemčivi za nova znanja, vrlo neprijemčivi za prijedloge, jer vidjeli ste da u skupštini ne samo da kritikujemo odnosno kritiziramo nego da uz te naravno vrlo jasne kritike, vrlo argumentovano, trudimo se da svaki put i dajemo rješenja. Međutim, očigledno to nekome ne odgovara i pravo da vam kažem, vrlo često postavim sebi pitanje znajući šta je ta da kažem bezbijednost hrane i šta znači samodovoljnost hrane. Dosta puta sam se obratila ministru rekla da li je to samo neznanje ili je to možda i neka loša namjera imajući u vidu da država Crna Gora jeste malo tržište, ali tržište koje nudi izuzetne proizvode, tradicionalne kvalitetne proizvode gdje gradite dobru pregovaračku poziciju i možete zaista da za državu isprogovarate jednu dobru poziciju kasnije kada se Crna gora priključi EU. Mislim da je to jako značajno ministarstvo i mislim da Vlada nažalost apsolutno ne zna kakvo je to ministarstvo, koliko je ono važno za državu crnu goru, ako je njima važno. Jer od EU, od budžeta EU četrdeset pet procenta je opredjeljeno za Ministarstvo poljoprivrede i ja mislim da to dovoljno govori kakav je položaj treba da bude Ministarstvo poljoprivrede. Ako pogledate ovo ministarstvo čini mi se da od toga nema ništa. Da oni koji su čelnici da im je najmanje bitan ulaz u EU i u političkom smislu mislim da njih ipak čini mi se interesu i u neke druge teme su im mnogo značajnije nego što je to upravo proizvodn hrane kao stup da kažem samostalnosti i suverenosti Crne gore.

SPEAKER_01 13:54

Pošto ste spomenuli zaražene životinje, odnosno bolesti koje se javljaju i koje zahtijevaju da se u Crnoj Gori izradi postrojenje za neškodljivi tretman životinjskog otpada. Nedavno je bila aktualna priča da se to postrojenje podigne u nikšiću pa je onda došlo tamo do protivljenja lokalnog stanovništva čak i predstavnika lokalne vlasti. Ministar poljoprivrede je govorio da bi to možda moglo biti na drugoj lokaciji, ali nije po menu onu koja je u dokumentu iz dvije tisuće osamnaest navedena a to je na teritoriju opštine Bijelo Polje, dakle on navodno nije upoznat sa tim ili makar tako tvrdi sa druge strane pomomenuta je i lokacija koja pripada željezari iako je elektropreda informirala javnost, odnosno dala odgovor na to da zapravo nije upoznata također sa tim planom u pitanju je projekat koji financira Svjetska banka, u pitanju je projekat koji ima svoj predviđeno trajanje, rok i određene obaveze, a i sama činjenica da je u međuvremenu kako pratimo sve vezano za cijene nafte, vidimo i poskupljenje u svim drugim sektorima, posebno u građevinskoj industriji, energetici itede pa bi to sve moglo da košta mnogo više nego što su sredstva operadijena i što se više čeka, moglo bi doći do povećanja cijena i samog troška tog projekta. Do kada će sama da kažemo Svjetska banka imati iscrpljenja, možemo vidjeti, jer vidjeli smo naprimjer u postrojenje za izgradnju otpada uzeti da su tu dati određeni rokovi da nekog tko nam nešto financira neće dojeka čekati. Što možemo očekivati sa ovim projektom?

SPEAKER_02 15:28

Ovako prvo da vam kažem u pravu ste naravno da dvije tisuće osamnaest godine je urađen cijeli projekat za to postrojenje i taj projekat je već imao i svoju lokaciju, ta je lokacija, dobro ste rekli je bila u Bijelom polju. Ta lokacija je bila i predviđena kroz urbanističke planove u Bijelom polju, dakle skoro potpuno dovedena do kraja sa cjelokupnim projektom, biznis planom, investicijnim projektom itede međutim, to je bila kraj mislim dvije tisuće osamnaest i početak dvije tisuće devetnaest godine onda je naišla korona naravno u kojoj nije moglo da se ništa radi i naravno onda je naišao taj čuveni trideset august dvije tisuće dvadeset godine i krenulo je sve kako je krenulo jer očigledno vidite da oni su željeli u ministarstvu samo da nešto promijene i promjena je pa naravno na gore i nikako da se opredjeli lokacija koja je bila određena od prethodne vlasti jer njih ne interesuje dobrobit države njih interesuje šta će oni da urade, a da to ne bude u skladu sa prethodnim dokumentima. Dakle, oni su od jednog gotovog posla napravili veresiju pa su onda krenuli u nikšiće. Pa i onda su rekli prije dvije godine da će to biti na obali čini mi se graćanice. Tako su govorili više i ne znam koliko je bilo lokacija. Pa su onda sada govore o željezari u nikšiću. Ali ono što je jako zanimljivo jeste da vi imate od čelnika ministra, ministarstva i čelnika uprave dvije različite izjave. Pa evo ja bih da kaže da im uputim da se prvo oni dogovore šta oni žele da grade i šta je završno mjerilo. Ministar Joković kaže prije nekoliko dana da će oni da grade postrojenje za uništavanje zaraženih životinja, zaraženih životinja koje će biti smješteno u krugu željezare u nikšiću. Međutim, prije dvije noći direktor uprave za bezbijednost hrane kaže ne, ne. Mi gradimo postrojenje za tretman uz proizvoda životinjskog porijekla i u fazije pripreme da se odredi lokacija, a onda kaže ne radi se tu ni o kakvoj spalionici već o postrojenju za tretman uz proizvoda životinjskog porijekla. E sad, dakle, jedan je izjavio jedno, drugi je izjavio drugo, a onda Kovačević kao gradonačelnik kaže da će opština dozvoliti samo izgradnju ekološkog projekta koji je dogovoren sa međunarodnim partnerima, a to je izrada postrojenja za preradu neopasnog životinjskog otpada od čih će se nos proizvoda dobijati hrana za kućne ljubimce. Molim vas, to je u javnom diskursu. Tri varijante. Dvije varijante za lokaciju. Svjetska banka čeka. Zamislite koliko je to neozbiljno da vi imate u narativu tri postrojenja, dvije lokacije i ne radite ništa da iskoristite sredstva Svjetske banke. To je za to netko treba da odgovara. Prvo, to odgovara zašto je od gotovog projekta napravi versiju da sada tog projekta nema i da mi dolazimo u godinu, danas je april 8. Do kraja godine se planira zatvaranje poglavlja 12, a to je bez bijednost hrane. Ovo je jedan od uslova za zatvaranje tog poglavlja iako od njih čujete često da to nije jedan od uslova. I to meni dovoljno govori prije svega o ozbiljnosti, odnosno o neozbiljnosti. Druga stvar se govori o znanju, odnosno neznanju. I opet treće postavljam da li se radi o lošoj namjeri. Da li netko želi da Crna Gora pokaže da ona ne zna, da ona nije sposobna da to uradi jer ste vi vidjeli da ste u decembru imali zastoj pregovora kod jedanaest i trinaest Da li je to slučajno? Evo oni kažu to su bile političke odluke u redu, postoje političke odluke, ali smo svoje vrijeme ukazivali da postoje problemi u zakonskim rješenjima, u načinu primjene zakonskih rješenja i da će doći do problema u određenom trenutku. I naravno do toga je došlo. Mi iz opozicije, ja lično nisam bila, ja sam bila nimalo srećna zašto se to desilo. Razumijete, jer je država u pitanju, meni je samo da država ide ka EU jer je to da kažem partija koja ja pripadam i trasirala taj put, ali sa druge strane imate ovakav rad odnosno imate jedan nerad i jednostavno neprihvatanje činjenica odugovlačenje posla bez ikakve potrebe i ja bi željela i sigurno ću potencirati i u plenumu i kroz poslanička pitanja, nažalost oni ne odgovaraju na pitanja. Čuli ste od mene dosta često da mi ministar nije odgovorio na trideset osam postavljenih pitanja poslaničkih po članku pedeset što je kršenje zakonskih okvira sigurno ću ovo pitanje potencirati imajući u vidu šta ovo znači za crnu goru i šta ovo znači za zatvaranje poglavlja dvanaest i neki dan sam upravo i govorila o zakonskim rješenjima iz ove oblasti koja su stigla u skupštinu i koja su jako loše urađena i vjerujte toliko treba intervencija uraditi na tim zakonskim rješenjima da ne znam prostor da li će Europska komisija uspjeti da sve to iščita, da uskladi i da to dođe u proceduru da se usvoji. Tako da mislim da je zaista potrebno da se nekako probude i da shvate da to neće raditi nitko drugi nego oni, da je to njihov zadatak. Da li oni taj zadatak žele da ispune, ja ne znam po njihovim dosadašnjim relativizacijskim odnosima prema svemu postoji mogućnost da oni to kažu do kraja godine pa kako bude. Razumijete, ne vidim nikakvu želju i volju da se na tome radi, da se intenzivira, da se napravi projekat i da se ta sredstva iskoriste?

SPEAKER_01 21:33

Ste spomenuli broj pitanja na koje vam ministar nije odgovorio, a bio u obavezi. On inače sklon tome i vidjeli smo više njegovih nastupa da ponavlja neku rečenicu onim njegovim jezikom, evo ako vi znate bolje, vi predložite ako imate vi neko drugo rješenje, recite itede Je li to oslobađanje odgovornosti, je li to nedostatak ideja, je li to nedostatak korištenja capaciteta koji postoje u Ministarstvu poljoprivrede ili traženje bilo kakvog strateškog dokumenta. Dakle, šta Ministarstvo poljoprivrede zapravo radi? Evo spomenuli ste Agrobuđet, po čemu se Agrobuđet za ovu godinu naprimjer razlikuje u odnosu na prethodnih, šta je novo, šta je to svog mandata, a prilično je dug jer je ministar Joković je ostao na funkciji. Šta je za sve ovo vrijeme uradio da je unaprijedio ili promijenio na bilo koji način ne govorimo o promjenama koje ste naveli, dakle promjena radi promjene kao što je pretpostavljamo i promjena lokacije. Dakle, samo je promijenjena lokacija iako ona koja je određena u planu nije bila, nije bila sporna, ali se nalazi nova da bi se stvorio primvid promjene. Šta je promijenjeno sve i po čemu recimo agrobuđet za dvije tisuće dvadeset šest drugačiji i šta su, da li postoji strategija da li se makar radi onako na kreiranju nekog dokumenta znamo kako takvi dokumenti obično završe ali da li postoji makar neko udruživanje snaga ili znanja ili bilo čega što je potrebno da vam kažem ako ih slušate ne samo ministra poljoprivrede nego i uopće cijelu Vladu narativu oni rade mnogo, oni su u strateškim dokumentima stalno rade, a kad vi pogledate vi ne možete da vidite ništa od toga što oni govore.

SPEAKER_02 23:15

Kad govorimo o agrobudžetu za 2026 osim što je zaista drastično kasnio bez ikakve potrebe da oni to objašnjavaju da su radili na usklađivanju sa agencijom za plaćanje, sa europom sve su to oni radili. Ja smatram da su to isto određeni izgovori. Taj agro budžet je na istom nivou kao i prošle godine iako je ministar stalno ujeđivao nas sve u skupštini da će to biti preko sto milijuna ove godine budžet. Međutim, taj budžet je ove godine oko sedamdeset milijuna dakle skoro na istom nivou kao i prošle godine s tim što imate izdvajanje koje je manje iz nacionalnog budžeta i ove godine to izdvajanje neđe na nivou oko trideset pet milijuna što vam govori da znači izdvajanja iz nacionalnog budžeta su niža u odnosu na prošlu godinu i dovoljno govori o odnosu države prema svemu prema poljoprivredi jer ste imali šansu da upravo iz nacionalnog budžeta naravno šiteći svoje tradicionalne proizvode šiteći svoje poljoprivredne proizvođače da ih ekonomski jačate kroz svoj nacionalni budžet. Svakako će vam iz ministarstva reći, ne, ne. To je veći budžet, mi imamo i par imamo mi das u redu, ali da biste se vi konkuresali za midas i pad morate imati svoje novce. Znate, vi morate uložiti svoje novce da biste, a preko nacionalnog budžeta, jačanjem subvencija, jačanjem premija, to proizvođača zaista u ekonomskom smislu može dosjeti benefite od takvih ekonomskih mjera. I ono što je najvažnije i što je za poljoprivredne proizvođače važno jeste da u stvari iz tog ukupnog budžeta što se tiče njih, negdje oko nulapaosam posto ide direktno poljoprivrednim proizvođačima. U okviru tog budžeta su i plate zaposlenih, u okvir tog budžeta je uprava za bezbijednost i njihove plate tu su da kažemo i mjere prema ribarstvu također dakle sve u svemu oko nulomasam posto ide poljoprivrednim proizvođačima također ako uporedite učešće budžeta crne gore agrobuđeta ukupnom budžetu crne gore države on je neđe na nivou oko jedandevedeset osam do dva procenta a ako uporedite države okruženja opet iz kojih najviše uvozite imate Srbiju koja ima učešće agrobužeta sedam posto u državnom budžetu imate makedoniju koja je povećala svoje učešće sa pet na šest procenta bosne je sa mislim sa jedansedam na tridevet povećala svoj budžet dakle svaka država je ove godine povećala učešje agrobužeta u ukupnom državnom budžetu jedino u Crnoj Gori u toku ove godine ostaje isti nivo budžeta, Agrobužeta u državnom budžetu. Tako da opet se ponavlja zbog čega se to desilo, ako su najave bile da će biti preko sto milijuna, da li to znači da u budžetu nema novca i ako nam vlast svakodnevno govori da ne brinemo da se budžet puni, očigledno da nije tako jer ste vidjeli kada se tražila ta akciza, ja sam imala prijedlog u skupštini da se dva mjeseca poljoprivredni proizvođači oslobode akciza, pa čak i da im se smanji pedeve dakle da oni zaista ova dva mjeseca izađu iz tog teškog perioda jer su sad i radovi, ni vrijeme im nije išlo na ruku. Međutim, ministar financija je kada je pod pritiskom javnosti oslobodio odnosno smanjio akcize rekao da država trpi na mjesečnom nivu osam milijuna. Zaboravljajući da su to sredstva građana i zaboravljajući da mi zadnjih godinu i pol dana zbog donošenja Zakona o nafti i naftnim derivatima na svaki litar goriva se daje nulapri cente za te naftne rezerve. Dakle, to su svaki proizvođač je platio taj iznos novca na svaki jedan litar goriva. Dakle on nije vratio novac države niti svoj da kažemo novac, nego to je novac svih nas. E sad ako vi imate i pričate da zaista ima novca da je sve stabilno, što je pitanje jer punite budžet oko šezdeset pet posto sa pedeveom i akcizama ne možemo tu govoriti baš o stabilnosti jer nemate proizvodnju zbog toga direktno utječete na poljoprivrednu proizvodnju koju smanjujete a poljoprivredna proizvodnja je ona proizvodnja koja donosi novu vrijednost to je proizvodnja koja svaki dinar ostaje u državi i zato je važna i zato EU slučajno ne izdvaja četrdeset pet posto svakog budžeta jer vi kad uložite u poljoprivredu investirate u poljoprivredu vi u stvari investirate da taj novac ostaje u državi a ne da taj novac ide iz države i da vi u stvari financirate druge države u regionu to je suština proizvodnje hrane i mislim da svi mi zajedno evo i trudit ću se i da kažem i u Parlamentu i svi moji iz kluba da ukazujemo šta znači proizvodnja hrane, šta znači bezbijednost hrane za suverenitet države, za suverenitet države, da je to mnogo značajnija tema od onih koji se nameću i ja sam rekla jednom prilikom da će možda Crnu Goru više za glava zaboliti od zatvaranja poglavlja u poljoprivredi nego dvadeset tri i dvadeset četiri ako je samo ona u etru jer se samo njome bave razumijete samo je to u etru onda ste vidjeli da u decembru dolazi situacija tri dana za budžet odnosno za jedanaest i za trinaest sad treba di ide dvanaest to su samo privremeno zatvorena poglavlja jer vi ako ne ispunite određene norme koje se od vas traže, ako zakoni koje donesete ne budete primjenjivali, postoji mogućnost naravno da se ti, da se jednostavno ponovo poglavlja otvore, a to je naosjetljivije jer se radi o hrani. Također je jako važan monitoring i sredstava jer znate EU i Svjetska banka kad novac ulažu u države članice buduće svakako da jako vode računa o monitoringu potrošnja tog novca. I ono što je jako važno jeste izlazak naših proizvoda na tržište, kontrola tih proizvoda i upravo sad dolazi set zakona iz oblasti bezbijednosti hrane, gdje je jako važno da vidimo na koji način će se implementirati, odnosno kako će se raditi kontrola hrane, bezbijednosti hrane i na koji način će ona moći da bude konkurentna na tržištima i regiona i naravno na europskom tržištu.

SPEAKER_01 29:59

Ovako poljoprivreda jeste tema koja je vjerujem mnogima bliska, mislim, svima zapravo interesantna iz razloga što se tiče dijelom i proizvodnje hrane i što u suštini se svodi na nešto što je prilično blisko potrebno i što može razumjeti svaki građanin, a opet se prilično malo govori. Evo i sami ste rekli koliko zapravo država ne posvećuje pažnje i koliko to nije tema u kriznim trenucima, u da kažemo, ekonomski prekrednicama kao što je Crna Gora mogla da napravi u trenutku kada planira neku svoju budućnost ili kada planira snabdijevanje konkretno turističkog sektora, domaćom proizvodnjom itede Jedna oblast o kojoj se još manje govori, a nije tako bliska, pa samim tim su i razlozi za to još veći, da ona lako prolazi ispod radara jeste šumarstvo. Zakon o šumama i sve ono što na tom planu zapravo ne funkcionira kako bi trebalo, a što zapravo ni ne dolazi. Na dnevni red da kažemo i pred javnosti nije nešto što bi moglo da je zainteresuje. Kakvo je sada stanje sa time, sa Zakonom o šumama i šta su ključne sporne stvari zbog kojih bi ipak trebalo malo više obratiti pažnju na ovo posebno ipak i iz aspekta zemlje kandidata za učinjenje u EU.

SPEAKER_02 31:12

Reći ću vam, što se tiče Zakona o šumama, mislim da u svakoj državi bi netko trebao da ponese odgovornost i to sam nekoliko puta rekla u parlamentu, da li je to ministar, da li je to pomoćnik ministra uglavnom, oni su odgovorni za stanje koje se desilo u šumarstvu. Ako se sjećate do dvije tisuće dvadeset godine koliko je povika tih istih ljudi bila kako je u šumarstvu neka mafija kako se tamo su te koncesije takve i takve i oni kad dođu da će sve da pozlate u oblasti šumarstva. Međutim, od te pozlate nije bilo ništa nažalost dobili smo jednu situaciju u kojoj šume u Crnoj Gori propadaju odnosno dešavaju se stvari takve da Zakon o šumarstvu koji je izglasan prije dva godine na koje smo mi iz opozicije zaista i ja lično govorili da je neprimjenjiv u tom trenutku da treba odabrati način da se uzme prelazni period kao što je to imala Hrvatska od sedam godina, da se tako preko koljenja ne prelamaju stvari jer nije sazrelo vrijeme. Naravno, oni iz ministarstva su znate rekli da su oni sve to završili, da će to sve da bude dobro. Međutim, zakon je donešen i trebalo je da se formira preuzeće Crna Gora šume koje bi preuzelo ingerencije od Uprave za gazdovanje šume koja bi se odnosila na doznaku šume, na izvlačenje šume i naravno na taj dio koji bi se prodavao ovim drgoprerađivačima. Naravno od toga nije bilo ništa i to preuzeće nikada nije zaživjelo, nažalost nije zaživjelo ni do dana današnjeg i to moram da vam kažem i da se šumarstvo nalazi u jednom vakumu. Tako da vi imate situaciju da recimo preuzeće ne funkcioniše od početka godine jer je trebalo da počinje jedanjedandet šest na osnovu amandmana od prošle godine tako šta se desilo sa ljudima. Ljudi su od Uprave za šume koja je imala pravo da do jedanjedan do trideset jedandvanaest izdaje šumu na korištenje drvoprerađivačima i naravno raspisao ovaj konkurs bilo je ljudi su se javili na konkurs i šta se desilo? Oni su potpisali ugovore sa upravom za šume jedanjedan uprava za šume više ne može da bude ta koja će da bilo šta radi u šumi. Oni su uplatili novac, šuma je doznačena, ali šuma ne može da se da kažemo iznosi iz šuma zato što nema to ko da radi nema ko da radi i sada ta šuma, odnosno posjećeno trvećem se nalazi u šumi, naravno pojavljuje se bolesti, pojavljuje se potkornjak, ljudi sa druge strane imaju recimo imate jednog prirodnika koji je uzeo na korištenje za tu godinu sto hiljada eura, on je morao do uplati u decembru prvu ratu dvadeset pet hiljada eura sad u martu uplaćuje drugi ratu dvadeset pet hiljada to je pedeset hiljada on nije mogao od toga da zaradi ni centa jer ništa nije mogao da izvuče iz te šume i njegova drvoprerada stoji ima trideset zaposlenih i on već naravno nekako je uspijeva ova dva tri mjeseca on njih mora da otpusti tako da vi imate više šteta prvo ne punite bužet sa tim šumama odnosno onim što otkupite od što ste dali na korištenje jer oni kad uplate idete u trezor. Druga stvar, imate u drvo preradi nemate nikakvu da kažemo nikakva je funkcija drvo prerade, sve mašine stoje i ljudi dobijaju otkaze. I vi ste doveli taj broj da kažemo malih i srednjih preuzeća u jedan itekako nezavidjen položaj da moraju otpuštati ljude sa svog posla i naravno da vjerojatno oni se stvarno javljaju svakodnevno da će da gasve svoja preuzeća. Znači država radi na tome da ugasi mala i srednja preuzeća, očigledno, ja ne znam što drugo da kažem. A sa druge strane imate na državnom nivou zapošljavanje koje ide svakodnevno i viđeli ste, ja mislim da u državnoj upravi preko 70 hljada ljudi radi. Tako da su šumarstvo doveli u jedan vaku prostor, uništavaju ga, da li svjesno ili ne. Zaista ne mogu, ja bih bilo možda ću reći svjesno jer ne mogu da shvatim da to radite tako već tri godine da bi recimo pošto su problemi narasli, opet jučer imate da se stavlja amandman u skupštinu da se odlaže ponovo preuzeće crna gora šume da počinje da radi, znači do jedanjedandes sedam godine i da ponove ingerencije prelaze na upravu za gazdovanje šumama razumijete li vi koliko je vremena proteklo izgubljeno a u svoje to vrijeme građani nisu imali pelet znate da nije bilo tokom zime peleta a cijena peleta prva je bila skoro do četiristo eura a onda je nestao i nije ga bilo. A znate šta je još drugo? Ljudi u ruralnim područjima nisu mogli da dobiju i svoj ogrjev zato što nema ko da im to izdaje. I zamislite koja je to šteta koja je načinjena tom sektoru, a onda ste vidjeli afere koje su počele da potresaju. Ja sam neki dan rekla, afere potresaju ministarstvo, potresaju šume i mislim da je krajnje vrijeme da netko preuzme odgovornost za to. Jer očigledno da sadašnji ministri, sadašnja vlast apsolutno nema odgovornost ni prema čemu. Šta god se desi kao što ste vidjeli to je relativizacija, to je jednostavno tako i oni ne smatraju da su oni uopće odgovorni da preuzmu određene aktivnosti, ali je bitno da sve to je naravno već u narativu kriv netko prije toga do dvije tvades pitanje je zaista koliko će više i građani i građanke moći da slušaju da kažem takve njihove poruke jer stvarno moram reći one postaju vrlo onako pase i ne znam više koliko građane interesu takve informacije jer mislim da onoga tko je privrednika koji je u drvo preradi interesu je da se njemu ovaj problem riješi. Interesu je ga kako će doživi, interesu je ga od čega će doživjeti. Jer mislim da ta priča više, da li je bilo nešto dobro ili je moglo bolje, mislim da je to vrijeme prošlo i da prosto se moramo krenuti stvarnosti, a vlast živi u prošlosti, o današnjosti ne govori, a u budućnosti i ne zato što niti čini mi se imaju planova, niti imaju nekih da kažem velikih ideja, inovativnih koji bi mogli ponuditi za rješenja bilo u poljoprivredi, bilo u šumarstvu, bilo o ribarstvu, o tome već kad bi napravili emisiju o ribarstvu, imali bismo mnogo toga da govorimo. Tako da su to neke tri ključne stvari koje pokriva to ministarstvo koji su bitni opet kažem za samostalnost i suverenost države Crne Gore i meni je zaista jako stalo da se tu neke stvari pomjeraju, da se iskristališu i da ova država koja ima svoje potencijale i svoje resurse da ih na najbolji način iskoristi, pogotovo uvezani sa turizmom, a turizam je posebna priča, uništenje očigledno možda i sa namjerom, da jednostavno te dvije strateške grane ne funkcionišu, ne daju one rezultate koji su državi neophodni i tu zaista ako se hitno ne preuzmu neke mjere zaista ne znam šta će se u nekom narednom periodu dešavati.

SPEAKER_01 38:57

Mnogo je zanimljivih tema iz ove oblasti, ali vjerujem da smo slušacima ipak predočili ono što je u ovom trenutku najvažnije. Tako da mnogo hvala na svemu što ste rekli danas vjerujem da će i oni koji su odgovorni, koji su donositi odluka ipak uzeti u obzir ove zaista vrijedne i važne poruke koje ste danas poslali.

SPEAKER_02 39:15

Hvala vam na pozivu i drago mi je da smo zaista otvorili ovu temu koja je za državnu crnu jako važna.