GOST prof. dr. SRĐAN DARMANOVIĆ

Tema: Jesmo li bliže "nestanku cijele jedne  civilizacije" ili ima nade za povratak humanim vrijednostima 

Autorka emisije je Biljana Jovićević

Radio Antenam

https://antenam.net

Transcript

SPEAKER_02 0:44

Professor Dr. Sergen Darmanovich Dugogodishni Tnogorski diplomata ambassador Ministermansky Poslov relevant na addresses uh temu koyusmonaslovili yesmoli bližionessanku civilizatie ili iman this poverty who many stima the clevovorichaman padres politically maconomy ski poverukama is be like implication evidence, or global economy that has less body maker or trequem over we can declare more prego easebury or majors co equilibrium packet u regionu. Profesor je dobrodošli. Ako se ne varam, bili ste prvi nogarski ambasador u SAD u nakon obnova nezavisnosti. U svakom slučaju bili ste na pravom mjestu u pravu vrijeme. Dugogodišnji ste diplomata i profesor političkih nauka. Dali ste i na osubu vašeg diplomatskog, ministarskog i profesorskog iskustva i znanja o politici i političkim procesima i nikad očekivali da ćete iz bijele kuće od strane američkog predsjednika čuti poruke i slušati ono što on ovih dana odašilje u etar.

SPEAKER_00 2:33

Prvo mnogo kraće diplomata ako to čitava životinete, tako da ovaj ima kolega sa mnogo dužnim diplomatskim iskustvom. Ali eto imao sam priliku i neku rekao bih životnu okolnost da bude ambasad u Sjedinjeničkim Držama u vrijeme kad smo se borili za ulazak u NATO što je bilo jedinstveno jedinstveno iskustvo, poslije toga još četiri godine ministra vanjskih posla. Ali to je sad manje važno za ovu temu nego je bitnije vaše pitanje, a to je kratko odgovor je ne. Dakle, u vrijeme kad sam 2016 odlazio, završavamo da i odlazio iz sada. I kad Trumpova pobjeda nije izgledala tako izvjesno, ali se kao rezultat nije mogla odbaciti. Već se vidjelo da može doći do značajnih promjena. Mislim da nitpostavljao da može slušati nešto ovako i da gledati nešto ovako. Kada je Trump dobio drugi mandat, to je već bilo jasno da je tako nešto moguće. Prvo američka demokracija je rođena u specifičnim okolnostima, prošla je burnu historiju.

SPEAKER_02 3:59

Ove godine obiljažali u 250- godišnjicu jeste načeli.

SPEAKER_00 4:04

Ona je jedna kratka civilizacija poznatima navoda, ali sa ogromnim dostignućima. Stvorila je prvu federalnu državu na svijetu sa decentralizovanom podjelom vlasti, prvu demokraciju sa predsjedničkim sistemom. Prvi pisani Ustav na svijetu, prvu dosljednost provedenu podjelu vlasti onako kako je to nekad Montesquij zamišljao. Od zemlje koja je bila gotovo izolovana na američkom kontinentu postala je nakon prvoga, pogotovo nakon II. svjetskog rata svjetska super sila. I neka vrsta svjetionika demokratije za mnoge koji su se za nju borili. Kako bi u Ski beacon of democracija. Ali je, ali naravno i tamo je borba za demokratiju prolazila iz određene faze. Recimo, žene su na federalnom odlu pravo glasa tek 1919 godine. Borba za pravo glasa obojenih je trajala dugo, formalno je linkove vrijeme rekonstrukcije nakon građanskog rata omogućili, ali tek pokretom za ljudska prava i građanska prava šestih godina. Joe Crow zakoni su važili do šezdeset da dakle to je potpuno omogućeno. Pa i danas raznim Jerimanderinima se nastoji to pravo ponekad uskratiti kod ovi koji to žele. Međutim, pokret za ljudska prava je na neki način od tih prekretnih šestih godina Kennedy i Johnsonovih se Američka demokracija je dobila izgled onakav kakav ju je crasio čitav dugi vek. I u jednom momentu nakon 1990 izgledalo je da je taj model koji je Amerika ne samo simbolizala nego i štitila svojom ogromnom vojnom i političkom moći u Europi jer Amerika poslije drugost billena europska oružana sila. Da je on planetarno triumfo. Francis Fukuyama je, što će kasnije naravno sam priznati, bio preoptimističan u toj svoj knizi koji je tvrdio da je historija zapravo došla do svoga kraja jer je veliki sukob između liberalizma and komunizma okončan u korist liberalne demokratije i da sad jednostavno izazovic će biti daleko manji. Međutim nije prošlo 20 godina već u 2015 pa onamo se do 2015 bilo nekih manjih možda involucija ali u 2015 prisustvojemo velikom nazadovanju demokratije u svijetu ne bi htjela da potrošiti po prevenće vremena na teoriju ali moram vam reći da postoje politički stručnjaci koji su i prije dvije tisuće petnaest jasno ukazivali na ovo transpisacija prof.

SPEAKER_02 7:27

Naomi Klein prije svega u svoje dvije briljantne knjige ali ne samo ona.

SPEAKER_00 7:33

Dakle sve ovo dvije tisuće petnaest je počelo da se vidi jasnije nego i kada možda čak nešto i prije putin je dvije tisuće osam na minhanskoj konferenciji zapravo najavio ovaj borbeni poredak ako tako mogu kažem prema demokratijama u europi i implementaciju gero simove strategije tako je, tako je što će se kasnije brzo otkriti najprije Gruzijskim ratom za koje sad je pitanje koje je sve odgovoran vjerojatno da nije ovaj sakaš ili nije bio nevinu toj stvari, ali sve jedno. Uglavnom to je jedna doktrina koja vjerojatno primako pretpostavljamo eminencija te ruske a spodne politike u post-Sovjetskoj are. Ali nije samo uspons Rusije nego i Kine koja je napravila fascinantne economce pomach pod jedna autoritarnym systemom. Tako da su oni počeli narrativ kao chance, a democratia.

SPEAKER_02 8:42

To daje rezultat imamo istraživanja jedan globalna koje pokazuje da su prešli Ameriku democraticamente standardima perception standardima ifamo the top nearly American preceding prison Pakistan's column priate or the Chunishity or the Chunish Two and the Civilization the Nikom tactical implementatia soft method result.

SPEAKER_00 10:10

Izimajući vojnu silu Kina je danas gigant u odnosu na Rusiju, svjetski gigant koji ima svoje economce utjecaj people na mnogim kontinen. I Rusija sama zavisi u velikoj mjeri od nje od nje je danas. E sad, ja sam za oko Kine ja sam uvijek imao jedno pitanje na koje ni sam nemam sasvim odgovor i vjerojatno da ne treba danas ni elaborirati, ja ne možemo istići do njega. A to je gdje su granice takozvani jednopartijskog kapitalizma. Da li tako nešto može postoji dugoročno i da bude uspješno. Da li autoritarni režimi mogu da in conceptom državnog kapitalizma prolaze gotovo bez ikakvih kriza i da imaju samo uspored. We znamo što je kapitalizm prolazio kroz krize hiperprodukcije, kroz slomove, kroz tallas andratarse ekonomskog uspjeha, nejednakosti itd. Da li jedan autoritari system može da implementira kapitalističku ekonomiju baš baš samoježeći uspjehe i rast. Mislim da je to jedno veliko pitanje koje zaslužuje drugačiju temu, drugačiju emisiju. Temu zasebno samo zaštite. Ja se ne vjerujem u to da je budućnost svijeta u autoritarnim režimima. Digitalni tehnologiji mogu dobro poslužiti, ali tehnološki progres nema ideologiju. On može da posluži i demokraji i autoritarizmu, zavisi kako ga koristiti.

SPEAKER_02 11:50

Ali kako onda objašnjavate to što se Sjedinjene države sada kroz Trumpovu administraciju kreću u tom pravcu.

SPEAKER_00 11:58

Vratit ću se na to pitanje nego možda je interesantno da odgovorimo na pitanje zašto Kina i zašto Pakistan u ovoj stvari. Kini ne odgovaraju nikakvi sukobi. Ona je nesumnjivo regionalna sila, ali još uvijek nije svjetska sila broj jedan bar nevojno. Kini odgovara, Kina čak pitanje da li uopće ima te planetarne ambicije. Ona želi da bude. U ovom slučaju zavisno jako puno od nafte, od energenata. To je točno. Dakle, to je jedna od stvari. Drugo, ona želi da bude taj regionalni hegemon i da ima global rič, global utjecaj, ali prije svega ekonomski i ona to dosta uspješno za sada radi. Tako da njoj je u interesu da se ne remete tržišta, da se ne remeti u starjeni poredak, da oni imaju mogućnost da prosto tom svojom postepenim utjecajem šire svoju ukupnu moć. Na kraju krajeva vjerojatno, kinesko shvatanje međunarodnih honosa možda najbolje simbolizuje nekadašnji davni razgovor između Kissingera i Ču and laja u vrijeme kada su se obnavljali odnosi između Sjedinjenih Država i Kine 70-ih godina kada je Kina zauzela mjesto u stranu članice umjesto Tajvana u Jedinjenim nacijama. I u razgovoru u SKAFu koji je bio u pauzi sastanaka, Kisin Jer je iznena pitao Čujan Laya, tadašnjeg potpredsjednika Vlade i ministra spoljenih posla, gospodine ministre, šta inače mislite o Francuskoj revoluciji? Ono je slijedo 779 Čuvaj odgovorio, pa vjerojatno još preravno da zaključujem. A to je bilo de facto 200 godina poslije Francuske. Tako da to je taj pristup koji vjerojatno se nije izgubio u uopćoj nekoj filozofiji da za sve da Ukrajinu nije za sve ima vremen. Zašto Pakistan to je dosta komplikovan pitanje, Pakistan nije poznat kao ovaj broker dealer mirotvorac nego kao jedna država koja inače kontroliša i dominira njemu vojske ako civilni političari zauzimaju javne položaje. Ali je de facto načelnik generalšta čovjeku i vlada inače Trump ga vrlo.

SPEAKER_02 14:33

Predložio ga je za novelo u nagradu za mir jeste.

SPEAKER_00 14:37

A pogotovo zašto Kina koja ima, zašto Pakistan koji ima bilateralni čak ugovor o vojnoj pomoći sa Saudijskom Arabijom i koji je ne može se smatrati baš prevelikim prijateljem Irana. Proto Pakistan je ima otvoreni sukob sa Afganistanom. On traži da se više, region bude što mirniji, ima dobre odnose sa, iako mu Iran nije primarni savjetnik sa objezene strane i sa Amerikom i sa Iranom, a očigledno da njegovi međunarodni prijatelji kao Kina i Egipat su ga dodatno možda ohrabliivali u toj ulozi tako da se Pakistan iznenada pojavio kao mirotvorac, vidjet ćemo za sada koliko uspješno ima dosta.

SPEAKER_02 15:32

Imaju permanentne čarke sa Indijom, a isto tako imaju i najveću šiednicu van Irana ima ta zemlja.

SPEAKER_00 15:42

Zašto se to dešava u SADama? To je dosta duga priča koja seže od koja je povezana sa američkim političkim sistemom i prosto se njeni korijeni mogu utražiti još na izborima tisuće šezdeset osam godine i ono je čuvenoj u konvenciji u Chicagu demokratskoj konvenciji nakon ubistja overta kennedija do tada su kandidati za predsjednike u partijama bili ipak, njihova selekcija je bila ipak prilično kontroisana od kartela partijskih bosova i u jednoj i u drugoj partiji. Moje pokojni profesor i veliki životni prijatelj Vučin Vasović je u jednoj od svojih udžbenika velike demokratije definirao Sjedničke države kao republikansku federalnu, dvopartijsku, elitističko predstavničku demokratiju. Sada postavlja se pitanje zašto ovo elitistička predstavnička. Upravo zbog toga što su vodeće elite u dvije partije pa izvan partija bile te koje nisu dozvoljavale da proces potpuno uzme populističke i nekontroisane forme. Oni su selekcije kandidata za javne položaje držale prilično u svojim pregovaračkom. Nije to bilo nikako, nije to bilo nikakvo nametanje, nego politika je given take game. Dakle pregovarate, tražite rješenja, ali ne dozvoljavate da proces ovdje nekontrorisano izvan dvije vladajuće partije koje su se smanjivale na vlasti, bi dijelile vlast itede ali treći, pogotovo i nezavisni kandidati ili populistički kandidati nisu imali u tom sistemu nikakve šanse. Na konvenciji u Chicagu desio se ogromni sukob nakon ubista Roberta Kennedija, desili se užasne scene u kojem je policija po ulicama Chicago vuokra demonstrante i delegata konvencije i u Demokratskoj partiji je to ostavilo teške posljedica tako da je Demokratska partija odlučila da za svoje konvencije uvijek reviše jedan broj takozvani super delegata koji ne dolaze iz kokosa nego su to zapravo jedna jedna grupa partijskih funkcionara. Gradonačelnici, guverneri, partijski vrh, congressmeni, senatori i taj broj delegata je čini u Boga do solidne petine convencija. Taj broj delegata je recimo onemogućio Bernie Sandersa da pobjedina on je znao da nema podršku partijskog inner circla, tog unutrašnjeg kruga i odustao je pred sami kraj.

SPEAKER_02 18:49

I to ne jednom nego dva puta.

SPEAKER_00 18:53

Republikanska partija nikad nije imala taj sistem. Ona je jednostavno država takozvani open ticket, ko god se kandiduje možda pobijedi, sami Trump je inače tokom čitavog života bio mnogo bliži demokratama nego republikancima, financirao je klintonove, drugo s raznima i da ga je netko pitao recimo prije ne znam, prije šesnaest godine on bi možda rekao ja će biti kandidat demokrata. Ali je u jednom intervju čak pr te izbora šesnaest godine izjavio republikanci imaju open ticket, demokratiju nemaju, zato se ne odlučuje se kandiduje na republikanskom tiketu u kojem nije bilo barijera, u kojem ga nije postojala partijska infrastruktura koja ga je mogla spriječiti.

SPEAKER_02 19:36

Ali se pokazalo da i republikansko biračko tijelo stalo iza njega.

SPEAKER_00 19:40

Tako je, ali je ta politika zapravo, ta politika. Sjedinjene države su bile zemlje u kojoj je postojao jedan dvopartijski ili nadpartijski konsenzus o nekim nacionalnim pitanjima ili pitanjima nacionalne bezvjednosti i nacionalnih interesa. Dvije partije su sukubljavale djelomično ideološki, demokrati su bili malo lijevo, republikanci malo desno ili malo više. Dešavalo se da njihove struje bolje sarađuju suprotstavljenih partija nego nekih između sebe, to su bile te dvije partije kao široke koalicije. Međutim, početkom dedesettih godina pojavljuje se zanimljiva listnost na republikanskom političkom nebu budući speaker haos Newt Gingrich koji u Washington donosi tu politics of the enemies, dakle politika zero sam game, postoje samo dobitnici i gubitnici, nema kompromisa ili ćemo pobjediti mi njih ili će oni nas. Dakle, unosi ono što mi ovdje na Balkanu dosta dobro znamo, a to je da su sve forme političkog sukoba protiv opponata more ne dozvoljene. Nije američka politika bila lišena populista raznih vrsta i prije toga. Bilo ih je mnogo gorijih od Newta Gingriča, recimo McCarthy ili Vari Goldwater i slično ali nisu nikada dostigli taj nacionalni niveau. Tako da je američka politika od devedesetih a pogotovo kako su postali zapravo jedina super sila počela po malo deliči sve više nove sukobe koje znamo po Europi, gdje je ideologija ponekad igra značajnu ulogu, gdje Gingrich je prvo svoju moć demonstrirao time što je prinudio Clinton je sam se u to upleo, ali pokušava impeachmenta Clintona na kraju mandata. On se je sam u to upleo insky, ali sve jedno. Ali se je ta politika nastavila. Zatim je veliko zaoštravanju teru. Nation stala is a de facto ne chitanacije. Ove mira koje je preduzemeo Bush u tom takozvani ratu protiv terror. Ali ste George Bush mlađe danas izgleda oram pristojan gospodine odnosno na to što smo dali.

SPEAKER_02 22:27

On je još dvije tisuće šesnaest nakon par mjeseci Trumpa medija pitao aha a mislili ste, govorili ste mi da ne umijem reći izgovoriti prostor proširenu rečenicu a sad sam vam i ja dobra nedavno preminuli potpredsjednik Dick Chenig je djelovao kao neviđeni Jastreb u toj administraciji što je možda djelatno.

SPEAKER_00 22:49

Ali pogledajte uporedite sa ovim danas sa tim likovima koji djeluju kao prosto.

SPEAKER_02 22:57

Ali profesore, ne bi se moglo dogoditi, usudila bih se reći da DIK Cheni ili da bez obzira na sve. Znači jasno je da je Bushova administracija odradila ono što se danas zove po novom učnom manufacturing consent pripremila javno mjenje za ono što je uslijedilo. Ovdje nije bilo pripreme toga. Donald Trump je imao potpuno drugu strategiju. On je na upravo suprotnoj strategiji zapravo mobilisano svoju podršku i svoje javno mjenje. Zaustavljanje neprekidnih ratova jer je upravo ta irakotvorio vaćim građanima Amerike i September 11 nakon toga. Dakle, većinsko javno mjenje u Americi od tada je gotovo konstantno protiv bilo kakvih novih umiješanosti SAD u razne sukobe i Trump je upravo na toj platformi dobio tu ogromnu podršku i prvi i drugi mandat. Mi smo imali prije dva dana da ljudi koji su Trumpa podržavali, oni njegovi najznačajniji javni proponenti su tražili povlačenje članka dvadeset pet uklanjanja trumpa sa dužnosti nakon što je najavio brisanje civilizacije postoji jedna potpuna šizofrenija u svemu tome koji je vrlo teško objasniti.

SPEAKER_00 24:31

Kao i sa svakim populizmom te vrste koji nema nikakve definisane ideologije osim tog odnosa vođa ima se. Ovaj pogledati te lidere širom svijeta koji su slični tome, ima ih ne tako malo danas. Trump će platiti cijenu toga, to je sigurno. Prvo on ne može više biti predsjednik, to je jedno. Drugo, ako se u novembru izabere kongres koji nije koji nije njemu nakljenjen, pitanje da li će uopće okončati svoj mandat. Treće, te šime unutar njegovog pokreta koje je dooju na vlas, nisu nizakoga bezopasni. Ali treba shvatiti da predsjednik Sjedinjenih Država samo poustavu, da ne govorimo o drugim. Samo po Ustavu ima ogromnu dok je na položaju. Mi Ustava možete da zamislite šta je sve pod njih. Ustav Sjedinjenih Država izreštu kaže da je predsjednik jedina izvršna vlasnica. Zato se američki ministri ne zovu ministar nego sekretari. To su njegovi pomoćnici. Naravno postoji Vlada kao i svako drugoj zemlji koja se sastaje, diskutuje, odlučuje, ali striktno govoreći on je taj koji donosi odluke. Naravno ograničen Kongresom, međutim Kongres je predao ovom njegovom drugom mandatu. Kongres slabo vidite, prvo to je republikanski kongres. Čujete poneki glas, dakle ključna grana kontrole izvršne vlasti je de facto zauzela stav potpune pasivnosti i prati šta se događa ili podržava ili se ne slaže pa ne nije dovoljno glasna. Jedina od tri grane vlasti koja pokazuje znake života je trenutno sudska vlast. Naravno javno mnjenje opozicija onda pazite u Americi nije lako instalirati autoritarni režim, preko noćnika u nekim drugim zemljama. To je znanja sa pedeset saveznih država u kojem su pola demokratski guverneri, pola republikanski guverneri, u kojem su većine u državnim kongresima različite, u kojem imate ipak dosta očuvanu izbornu arenu pa Trumpovi protinci dobivaju izbore jedni za drugima u zadnjih nekog godina.

SPEAKER_02 27:00

Preko trideset mjesta, zapravo trideset jedan mjesto su do sada uspjeli da preoti demokrate republikancima u oči novembarskih izbora a republikanci nula on je što verbalno što stvarno izvršio najveće napade na američku demokratiju u posljednjih pedeset godina ali izborna arena je ostala dosta otporna a izborna arena je vrlo važna za demokratiju.

SPEAKER_00 27:26

Onda vi imate vašu profesiju koja neki su podlegli, neki ipak nisu. Amerika je užasno složena u društvu koje nije lako držati pod kontrolom. Pogledajte koje je pobuna izazva djelovanja ovog njegove gotovo paramilitarne informacije AIS. Ljudi na to nisu navikli tamo. Američke institucije su dosta snažne i društvo je dosta otporno. Nema demokracije koja se ne može slomiti, ali ako je negdje to teško napraviti tamo jeste dosta teško. Još ćemo vidjeti taj ishod.

SPEAKER_02 28:09

Da, mislim da će taj ključni test toga biti negdje u novembru, ali prije novembra i prije priprema, prije priča o pripremama američkog predsjednika za novembarske izbore u kojima već preuzima određene mjere da pokuša i koji oni kažu rig, odnosno je li poremetiti da budemo da koristimo neki blagi, a zapravo pokušati da zadrži kontrolu, ali sadašnji trendovi istraživanja javnog mijenja ostamo takvi kakvi jesu, analitičani kažu da i pored ovih mjera koje preuzima i pored tih pokušaja da će prosto biti tu big to da bi mu omogućili da bilo šta intervencijama uradi, ali imamo do izvora u novembru puno vremena, posebno u ovim okolnostima situacije ne zaista više nego zastrašujuća i na političkom i na ekonomskom planu. Da li očekujete nešto od pregovora koji su najavljeni za vikend, sjutra, pre sjutra u Islamabadu, imamo različite interese, pritom interesi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela koje su dvije strane koje su napale jedan nisu identični, imaju potpuno različite, imamo sa druge strane Zablipske zemlje od kojih su neke pretrpjele ogromne i nepovratne štete i kratkoročne i dugoročne i imamo interes ovih ostalih da se situacija smiri što je prije moguće i imamo nadolazeću ukoliko se nastavi globalnu ekonomsku političku krizu. Da li vidite izlaz i da li vidite da bi ovi pregovori ipak mogli voditi ka nečemu trajnijem, ali držeći na umu ono što stalno ponavljaju svi koji uspijevaju doći do i onoga što danas predstavlja iransku vlast da oni neće kratkotrajno primjerje da žele trajno, da više ne vjeruju u SAD-u. Uostalom do sada su to pokazali da su pregovori bili uzeludni, već da hoće garancije da neće biti uopšten ovih napada, reparaciju štete i onda dogovore oko hormotskog tjesaca. Da li u takvim okolnostima vidite da li će ovo biti zatišje pred novu buru ili.

SPEAKER_00 30:41

Mnogo je nepoznanica u svemu. Dakle ima mnogo interesantnijih činjenica. Pregovore predvodi sa američke strane potpredsjednik J. D. Vens inače ideološki rigidniji od samoga Trumpa ali vrlo interesantno čovjek koji se po svemu sudeći protivio ratu sa i ratu.

SPEAKER_02 31:02

Apsolutno se protivio po svemu što je izašao u Marija.

SPEAKER_00 31:07

Pretpostavljam da kao čovjek tko je ipak lansirao ovaj lobby tehnoloških magnata da je možda zaključili da im taj rat ne ide u prilog i da može samo da nonese štete.

SPEAKER_02 31:21

Ne samo da su zaključili čak su i ljudi koji su is od tih tehnoloških mandata u Trumpovoj administraciji poput Davida Sachsa koji je Trumpov takozvani kriptocar na svom podcastu, na svojoj platformi javno kritikuje rad. Uostalom sve tehnološki giganti su obustavili svoje projekte dugoročne investicije.

SPEAKER_00 31:43

Izbor J. D. Vensa za šefa pregovoračko aktivama onda će pored njega biti Vitkov i ⁇ Kušnjer koji su Trumpovi potpuni lojalisti, jer kušnjer je čak muž od njegovih. Izbor J D Vensa bi mogao da upućuje na to da SAV žele da se nekako taj rat ipak okonča. Jer da ne žele možda bi neko lice koje je bilo veliki zagovornik toga rata bilo na čelu pregovaračkog tama. S druge strane, Iran je potpuna nepoznanica. Taj režim je inače jedan od opresivnih režima na svijetu za koji slučajem da je pod pritikom svojih građana pa ne bi trebao mnogo žaliti. Ali pitanje koje je tamo sad poziciji odlučivanja. Formalno je došlo do dinastičke smjene vlasti što je inače u šitskom islamu osuđivano. Sam Homej bio izrazito protiv toga. Pa i hamneji otac dok je bio živ. Ali očigledno da sada već gotovo vladajuća revolucionarna garda je našla pouzdanog kandidata u Hamnejovom sinu tako da režim je gotovo sad manje mnogo liči na islamski mnogo više na pretorijanski koji taj dio vojske koji se zove Revolucionarna garda upravlja. Ali ono što je sigurno da nije došlo ni do kakvog rasula vlasti. Dakle, institucije su ostale netaknute. Režim koji je do sada vlada u Iranu i dalje ima kontrolu, možda čak i njegovi rigidni predstavnici to ne mogu utvrdi, možda ne. To o čemu Trump govori je došlo do smjene režima je potpuno neutemeljena činjenicama, tako da treba vidjeti sa čime će oni nastupiti. U najmanju ruku postoji nekoliko pitanja koja nisu jasna kako će biti riješena.

SPEAKER_02 34:01

A to je.

SPEAKER_00 34:03

Jedno je pitanje samog otvaranja ovog hormonskog prolaza pod šivom kontrolom. Dakle, da li samo pod Iranskom ili će Trump zahtijevati neku vrstu američkog nadzora također.

SPEAKER_02 34:22

Da što on i najavio na iznose način da to želi.

SPEAKER_00 34:25

Da li će ponuditi Irancima samo materijalne benefite da naplaćuju takse, a da kontrola bude nekako multilateralna, ne znam čija, to je veliko pitanje kako će biti riješeno. Drugo, šta će biti sa sankcijama protiv Irana ekonomskim, to je za Iranu važno pitanje.

SPEAKER_02 34:46

Treće, da li je i dalje živ nuklearni program, da li je obogać i uranijum i dalje postoji i koliko ga ima, govori se o četiristo četrdeset kilograma prema profesoru Robertu Pejpu koji je vojni analitičar, profesor na Čikaškom univerzitetu bio je savjetnik svih američkih administracija uključujući i Trumpove u prvom mandatu upravo je tako i oni zapravo u ovom trenutku za šest mjeseci do godinu dana ukoliko bi se je li rad zaustavio su u stanju da proizvedu?

SPEAKER_00 35:26

To će sigurno biti tvrdi zahtjev američke strane da taj program mora biti nekako obustavljen. Drugo, da li šta je sa iranskim balističkim potencijalom?

SPEAKER_02 35:38

Profesore, da li je realno da oni da oni izlađu susret nakon svega ovoga što se dogodilo sa zaustavljanjem tog nuklearnog programa? Jer zapravo ta rigidnija strana ionako rigidnog režima je dobila potvrdu da im treba oružje i da je jedini način da se zaštite naročito nakon ove izjave od prije dva dana u američkom.

SPEAKER_00 36:03

Onda druga stvar je, Iran će tražiti garancije da neće biti više ratova. Zatim stav Izraela je također za sad imamo oprečne stavove o tome da li je Liban dio mirovnog proca ili nije dio mirovnog proca. Izrael teško može pristati na to da Liban bude dio mirovno proca, za njih je uništenje ako je moguće, gotovo životna stvar. Iran od početka nastupa tako da je Liban dio mirovnog prota jer je Iran za sve ove godine ili decenije koristio tu takozvani osvojinu otporu da u njegovo ime zapravo kao proxiji ostvaruju njegove interese. Tako da ovo je samo nekoliko pitanja za koje je teško zamisliti do kojih rešenja toći. Međutim, kad pregovori počnu i ako strane vjeruju da moraju postići neki sporazum nije nemoguće da se nađu nekakva rješenja. Međutim, to je dugotrajno neprijateljstvo. Iran je, problem Iranskog režima je u tome što su njegovi interesi suprotsjeni mnogim regionalnim zemljama. Saudijska Arabija je tražila u toku pojačanje napada na Iran.

SPEAKER_02 37:27

Ne Saudijska Arabija, MBS je, ministar vanjskih poslova je govorio jedno, a MBS je tražio i mu čak pomoć jer se plaće moći, ali da li je više uopće moguće zaustaviti tu činjenicu makar tako ovi analitičani, američki analitičari koji kritički posmatraju sve ovo što se događa, smatraju da je ova kolosalna greška SAD administracije koja je pristala da je po priznanju Marka Rubija uvede Izraelu u rad bez jasne slike da li su već na ovaj način oni napravili Iran silom koja ima sad mnogo veći značaj nego što je imala ranije.

SPEAKER_00 38:19

Iran će dokoristi narativ pa i neke činjenice da je opstao na nogama u učitavoj ovoj situaciji. Za Iran Iran ne može pobjediti vojno. Za njega je dovoljno da bude na neki način neporažen koliko god razrušiti.

SPEAKER_02 38:39

Ali da li ste saglasni sa ovim procjenama da bez eventualne upotrebe nuklearnog oružja Sjedinjene Američke Države i Izrael ne mogu vojno poraziti Irak ovako kako jest situacija sada.

SPEAKER_00 38:58

Ne možete nikogo poraziti bez copianik tropa. Mostrone shete or if you parazitate any rather voice potential. U svakom slučaju svaki rat everything isuzetno też rat to Ukraine. Počelo se od naziv speciálna vojna operacija koja travela 7 do 10 dana.

SPEAKER_02 39:35

Termin koji Trumpova administracija počela coročiti.

SPEAKER_00 39:38

Danas imamo jedan front koji se gotovo ne pomira ili se pomira vrlo. Tako da zaglavivanje u ratovima je gotovo sudbina velikih sila. To imperijalno pretjeranje je često dovodilo do mnogih kriza. U samim sjenim državna taj rat nije popularan. Protiv tog rata je više od pedeset posto skoro šezdeset posto ispitanika u javnom mnjenju tako da pretpostavljam da će biti nekih možda i ozbiljnijih pokušaja u islamabadu na tim pregovorima ali šta će biti rezultat to ne možemo znati kako gledate i kakve implikacije sve ovo ima na odnose sa saveznicima SAD van regiona Bliskog Istoka, dakle mislim na EU i NATO članice.

SPEAKER_02 40:29

Imali smo sinoć po našem vremenu je li jučer po njihovom susretu bijeloj kući generalnog sekretara NATO Amarka Ruteja sa američkim predsjednikom nakon kojeg je rute koji je na prilično problematičan način se u posljednje vrijeme koji bi termin upotrijebila ulegivao američkom predsjedniku ipak priznao da je Trump nezadovoljan sa njima i imajući u vidu prijetnju Trumpa da ozbiljno razmatra povlačenje iz NATO-a. Dakle, kako vidite njihovo ponašanje u svemu ovome i da li oni mogu imati neku ulogu u pokušajima da se smiri situacija imajući u vidu taj jaz koji je napravljen između SAD-a i njihovih europskih i NATO saveznica.

SPEAKER_00 41:22

Pozicija Europlana EU, europskih članica NATO je izuzetno teška i ambivalentna. Prvo oni su zapanjeno, posmatili šta se dešava, nisu konzultovani, vjerojatno ni obavješteni. Od njih se samo očekivalo da se uključuje na neki način, a to su i par zemlje koje nisu neozbit. I mean of us alive as Francus, Namačkom, Italia. Britania. Europa, s drugou, what you know, who actually odd are economics. Irania is probably swojed withbranuan in economics, the notion of that economy. Nicole that new odgovara s druge, to go dugout a lot of nicely so in država. Na kraju krajeva, svi znaju da so za nekakvih tri godine ili manje of three godina we senior država izbor, da će more doći do neke druge administracije, da će more biti načina that is neke stvari promjene. Europjani prosto ne žele da se nešto ispada više decentralizk savezni oriceni organizaciją who are not to be značaj. To jedna dosta teška situacija. Ja sam već na početku rekao, Sjedinjen Američke države su nakon drugog svjetskog rata byli najjači vojna sila i Europljani su to pomalo uzimali zdravstvo za gotovo. Mi smo tu da razvijamo svoje welfare state, države blagostania pod Američkom Kisovram. Sad pogovo nakon Rusko-ukrajinskog rata, Europani su počeli razmišljati o više geopolitički, a ovo je već potpuno. i šok. Tako da u Europi će trebati vremena se prilagodije, moraju da donose odluke u ovoj kriznoj situaciji. Kao što vidimo.

SPEAKER_02 44:09

Ekonomski pogađa čak i više nego Sjedinjene Američke države u ovom.

SPEAKER_00 44:13

SAD što se nafte tiče samo dovoljno. Oni imaju sopstvenu proizvodnju.

SPEAKER_02 44:18

Ne u potpunosti to i oni priznaju ali.

SPEAKER_00 44:22

Dakle oni su imali još za obamljeno vremena iz ovih štriljaca.

SPEAKER_02 44:26

Striljaca, LNG.

SPEAKER_00 44:28

Tako da ne treba se čuditi europskim zemljama, to je jedna dosteška. Imate španskog premijera koji je dosta hrabro i stupio u svemu ovome, ali ovaj proti.

SPEAKER_02 44:42

Više ima sličnih glasova, imali smo i predsjednika Macrona, ja sam sinovno slušala grčkog premijera Micotakisa koji je upravo pričao o ovim problemima u NATO, on je pokušao da bude diplomat, ali je vrlo jasno u tom razgovoru stavio do znanja da su svjesni da više ne mogu da računaju na SAD i da moraju da nađu način kako se sami zaštite.

SPEAKER_00 45:14

To je sa Europlanima, oni Europljani će biti vjerojatno najzadovoljniji ukoliko dođe nekako do okončanja.

SPEAKER_02 45:30

Desnica koja je Trump i maga da li krila nakon što ih je prvo ruski predsjednik Vladimir Putin uz digao financijski i maknuo se mrgina politički širom svijeta, a posebno u Europi. Međutim, ono što posljednjih dana čujemo odnosno što pišu zapadni mediji, prominentni zapadni mediji da su političke grupacije koje su značajno profitirale od Trumpovog rasta i od magije i u priličnoj mjeri se služili njihovim metodama daju instrukcije da se spusti malo ta podrška i da se na t način raskidaju veze sa magom izuzimajući naravno mađarsku. Šta vam to govori.

SPEAKER_00 46:28

Vjerojatno that on the nice new drugs. Only so next, they are not standards, they're not doing so. These are what you're doing at all Svetonazora.

SPEAKER_02 47:21

Marine Le Pen or Sad Joan Badella.

SPEAKER_00 47:24

Oni suhvatili to Macron ipak postavlja neke vlade. On su bili veto igrač, ali nije tu bilo bog zna kakve extremne politike. Mnogi od njih se klone izjašnjenje o tome da bi nešto napustili u EU. To je također nije baš to tako jasno kao što se često misli. Oni i pak žive u društvima koja su izuzetno uspješna u raspunu od nekih 50-60 godina. Da ste pripadnik ekstremne desnice u Skandinaviji šta biste uradili. To su iza to uspješna društva. Vi možete kritikujete određene stvari, ališko je baško je baš prodati tom biračkom tijelu da je apokalypsa dolazi. Tako da je vjerojatno onda samo ponašanje Trumpa ni jedan političar u svijetu nije u medijima svaki dan sa kontradictoria izjavama, sa promjene kursa za 180 ili 360 peniji on je to možda navika u nabersan i u svojoj business karijeri that treba delete doivice that podište w ogóle, prijeti pa ćete na kraju i pak puči ali nije politika i država nije isto što i korporacija ali kako onda tumačite za razliku je li od ovih drugih europskih destičarskih snaga poput AFD-a, poput Nacionalnog fronta, o meloni da ne pričamo koji daju instrukcije da se ti raskida sa mangom u Mađarskoj u kojoj za vikend također imamo veoma važne izbore, one su za Europu praktično jednako važni ti izbori u Mađarskoj kao i ovo što će se dešavati da pregovorimo u islam abadu.

SPEAKER_02 49:26

Orban je se karate bacio na američkog predsjednika. On je zaista velika zvijezda u Americi, Trumpova godinama doživjela vam kao nekog uzora, ali da li mislite da to može dati rezultate posredstvom J. D. Vema sa Trump se uključio, mada mnogi smatraju da je to donekle možda bilo i kontraproduktivno istraživanje javnog mije u Mađarskoj pokazuju da bi ukoliko izbori budu feri pošteni, opozicija na čelu sa Mađarom trebala da pobjedi. Međutim, Orban je čak i JD Vens u svom obraćanju to negdje postavio u sukob civilizacije na različitih svjetonazora, naravno novih njihovih o kojima ste govorili o odbrene kršćanstva tu im pomaže i orbanu pomaže ne u vjerojatno mjeri koji Putin i Trump. Interesantno je da obojica u ovom slučaju rade za aktualnog mađarskog premijera pomaže im i predsjednik Srbije Aleksander Vučić. Kako na sve ovo gleda.

SPEAKER_00 50:39

Pa dobro, u jednoj svojoj knjiži An Apple Baum je te ovaj današnje populiste nazvala Autocracy Inc. kao jedna vrsta autokratske korporacije koja međusobno sarađuje nikad tu nije došlo do neke prevelike političke internacionale, nije stvorena nikakva formalna organizacija, ali oni se jesu međusobno ispomagali što nije ovaj iznenađujući. Za razliku od drugih orban nema kud nazad. On je prosto mađarsko društvo pretvorio u pitanje ili mi ili oni. Jednostavno za to. To je prosto jedna nevjerojatna priča. Mađarska je bila jedan od role modela, dakle uzornih modela demokratskih tranzicija u istočnoj Europi. Ne samo tranzicija kao takve koja je prošla vrlo beskonfliktno, sa politicom intenzijama vrlo regularno. Nego i nakon uspostave democratie u Mađarskoj regularno mijenjale vlade. Malo desnapa, malo live. O 2010 kada je konačno došlo do propasti Socialističke partije zbog ogromna korupcije, that is still tada Ferenc Jurčine. Ukazala se prilika glavni opponent je toliko propao da je jedna partia mogla dobiti dvije trećine biračkom tisuće.

SPEAKER_02 52:15

Onda je orban to 2014 utemelio.

SPEAKER_00 52:19

Odkada je preglabi tu već systemske zakone donio tako da se ta vlast teško više promijeniti. Međutim, u svijetu političkih nauka nećete naći nijanuzeni časopis who maze smatra liberalnom pa čak više ni izbornom demokratiju nego uglavnom izbornim autoritizmom, dakle autoritarnim sistemom u kojem se održavaju izbori i u kojem tamo gdje se održavaju izbori netko uvijek može da izgubi, čak i autoritarni lider. Milošević izgubio izbore, mećij je izgubio izbore, gubili su ih po Latinskoj Americi mnogi, Plinoće je izgubio referendum. Izbori uvijek mogu da se izgube. Tako da za Orbane je vjerojatno kasno da počinje da razmišlja o umjerenijem stavu, a pogotovo pred izbore za tri dana.

SPEAKER_02 53:22

Ako uspije da zadrži vlast, ako uspije da zadrži vlast imajući u vidu podršku koju ima od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ne zaboravimo usred kampanje i to je u Bruxellesu primijećeno i naš premijer je bio u posjetu Orbanu, imamo dodika, imamo dakle jasne ono što se politički u main stream politici danas definiše ruske proxije. Iz Bruxellesa ih jasno odcrtavaju čak i nama prijete pokazujući prstom na njih i nazivajući ih trojanskim konjem. Kakve će to implikacije imati po regionu. Imajući u vidu da istina je da američki predsjednik nije pretjerano i pored posjete njegovog sina, manja luci itede nije pretjerano zainteresovan makar ne u ovom trenutku za ovaj region i mnogi se nadaju da će tako ostati, ali imajući u vidu da balkanski lideri i njihove političke elite više su skloniji Trumpovom načinu vladanja nego europskim standardima. Kakve implikacije to može imati na regionu uključujući i europske integracije.

SPEAKER_00 54:35

Ja mislim da će mnogo veće implikacije imati urbanov poraz nego eventualna pobjena.

SPEAKER_02 54:40

A šta će te implikacije značiti?

SPEAKER_00 54:43

Ako orban izgubi izbore to bi moglo da bude loša viz za mnoge europske autokrate ili potencijalne autokrate. U Americi se neće mnogiti to je novi ako stupi na dužnost novih mađarski predsjednik će sigurno pokušati da bude dobar saveznik.

SPEAKER_02 55:10

Uostalo Mađar je do prije dvije godine i bio u Orbanovoj stranci.

SPEAKER_00 55:15

Ali u regionu i u Europi promjena vlasti u Mađarskoj u Mađarskoj imala značajne posljedice pod uslovom da nova Vlada ne pokazuje eventualno iste znake autoritarizma kao što je to činio orban. Ako orban pobije i stvari ostaju u velikoj mjeri iste, on je u EU faktički trpe, podnos se nalaze načina da zaobižu veto koji u nekim stvarima imađarska. Postoje izvjesne vrste političkih sankcija prema njemu nuklearna opcija kad je u pitanju glasanja itede on je prosto po pravilima EU i dalje član članica on čak nije ni u Europskoj narodnoj partiji nešto.

SPEAKER_02 56:09

Da, on je još dvije tisuće sedamnaest ili šesnaest eliminisan i prebacio se na ovo krilo koje vodi George Meloni formirana jedna grupa koja nisu ekstremno desničarski ali jesu kako se zovu u ovom trenutku ne mogu da se sjetiti.

SPEAKER_00 56:26

Orban inač jedan izuzetno vješti inteligentan političar uvijek bio, ali nažalost sve te svoje sposobnosti koje su bile, koje je imao i dok je bio u opoziciji je investirao u ovo što vidimo. Tako da mislim da će ukoliko nekim čudom, pošto ankete ankete daju veliku prednost opoziciji. Ukoliko nekim čudom ipak pobijedi na tim izborima stvari će ostati u velikoj mjeri iste. A ukoliko dođe do smjene vlasti, to će biti vrlo interesantna činjenica za naš region.

SPEAKER_02 57:07

U kom smislu?

SPEAKER_00 57:11

Mađarska je prije svega bila prilično naklonjena, naklonjena Russian so oficial. Ona nie byla nikakavny saveznik, ali je mnogo puta preduzimala koráke which are protiv. To je jedno. Drugo some voci of Srbija situation in some granites. Authoritary regime is overum. To ne znači to utjecati na samu politiku u Srbiju. U Srbiji stvaraju da odlučuju birači te zemlje i građani te zemlje. Teško drugi neko drugi može to raditi. Ali onda postavlja se pitanje šta će biti, to je nevažno za učitavom kontekstu, šta će biti sa čitavan aferom Grujevskis, šta će biti sa svim tim. Vjerojatno bi se imiđ Mađarske značajno promijenio. A Mađarska je značajna zemlja, to nije velika zemlja, ali ona je značajna zemlja. Tako da ti izbori u nedjelju će biti konsekventni na više način.

SPEAKER_02 59:19

Izbori u Mađarskoj su konekventni i konseventno je ono što ćete dešavati na Bliskom Istoku, već smo prekoračili deset minuta. Meni je žao što sam vas morala prekidati na neke od ovih stvari jer mislim da je ovaj background o kojem ste vi pričali jako važan, ali imamo dosta ograničeno vrijeme, ali sam vas kad smo došli do ovog dijela Zapadnog Balkana i do Europe i europskih integracija htjela pitati ukoliko se ova kriza produbi. Posebno ukoliko se produbi na ekonomskom planu. Dakle, ozbiljni ekonomski analitičani kažu da će malo tehnološki i tržište američkog koje je nadovanom kompanijama vještačke inteligencije, ali samo što nije pukao, da su obustavljene sve te ako se dogodi da kriza izazvana sukobom u zalivu i ekonomska kriza se spoje, Europa će se naći u možda goroj situaciji nego same Sjedinjene Američke Dave. Da li će to i da li to može ukoliko do toga doći i u koliko je mjeri utjecati na proces europskih integracija ovdje naravno pri svega mislim na nas.

SPEAKER_00 1:00:43

Da, kriza će pogoditi sigurno Europu. Sjedinjene države mogu da izdrže sve. To je ogromna zemlja kontinen i ogromna sila koja može da doživi velike padove, ali će uvijek naći isplivati kao to što jest. Europa je sastavljena u mnogo država, a EU čak nije ni država, nego jedna vlabava Unija koja ima svoila i koja tako da ukoliko se nastavi krize će sasvim sigurno više pogađati Europu. Ne treba podcijenjati kapacitete Europe, to je veliko tržište više od 500 milijuna ljudi i trenutno najveće utočište demokratije na svijetu. Ali energija i druge ekonomske sile igraju u ulogu. To ne bi dobro bilo vijest za nas jer u krizama nije lako odlučivati se za proaktivne politike kak je proširenje EU. Ali opet s druge strane treba imati na umu da je proširenje EU najuspješnija politika koju EU ikada ima. I nije nemoguće da neki uspjesi su potrebni čak i u krizama. A sticanjem raznih okolnosti mi smo tu idealan kandidat.

SPEAKER_02 1:02:05

Su više mali da bi bili prevelika šta je to, jel tako?

SPEAKER_00 1:02:09

Nekog koga EU može da apsorbuje ukoliko zadovolja minimalne standarde bez ikakvih problema. Tako da osim neke da ne kažem apokalipse, ali neke je ogromno, neko ogromnog svjetskog povećaja. Možda ipak EU neće sasvim odustati od nečega što je godinama smatrala jednom od svojih ugovnih kamena, to je da se širi da završi proces prirodnog proširenja na continent na koji se to odnosi. Proširenje na Zapadni Balkan nije nikakav spektak, to je dovršenje jednog prirodnog posla i procesa. Albanija je tu također vrlo izraženi kandidat, ali sa svim. Makedonija technički najviše. Tako je. Ali sa svime oime što mi gledamo na domaćoj sceni s čime se često zabavljamo ili sablažnjavamo nismo takvi kakvi smo idealan kandidat, najlakši.

SPEAKER_02 1:03:14

A moram vas još i ovo pitati prije nekoliko dana je izašao zajednički tekst kad ste već spomenuli Albaniju, zajednički tekst koji su jeli potpisali Edi Rama premijer Albanije i Aleksandar Vučić predsjednik Srbije u kojem su tražili od EU da napusti proces proširenja na Zapadni Balkan i prihvatanje neke vrste second tier odnosa sa EU ovog regiona. To second tier bismo mogli ne znam da kažemo kao nekog drugorazrednih odnosa prvo, to je netto in je na ozbiljan njemački liz. Drugo, šta su htjeli sa tim i šta mislite i da li to može imati ikakvog efekta na procese koji se trenutno sada dešava.

SPEAKER_00 1:04:10

Ja tu apsolutno razumijem Vučića, ali ne mogu sasvim da razumijem o čemu se radi kad je ramo pitanju. Za Vučića je to prirodni. Prost prirodna stvar. Srbija nikada neće ući u EU pod njegovim režim. I on to vrlo dobro zna. Osim ako bi se pod njegovom vlašću došlo do neviđene demokratizacije Srbija. A to je teško zamisliti.

SPEAKER_02 1:04:40

Ali da li mogu da zaključim iz ovoga što ste sad rekli da mislite da smjena učite vlasti neće biti baš tako skoro i pored svega ovoga što smo gledali u proteklih godinu i pol.

SPEAKER_00 1:04:51

To mi je teško da procijenim zato što ne znam da li su ti lokalni izbori u Srbi uopće reper izašto. Vjerojatno jesu u nekom smislu on je dobivaju te zadnje lokalne izbore ali koliko je to sve, koliko će državni izbori su druga, uvijek drugi nivodalnih ali. Za Ramu i za Albaniju nije sasvim sigurno zašto bi ju tako nešto išli. Istina je da rama dugo na vlasti, da ima tu također elemenata autoritarne vladin.

SPEAKER_02 1:05:20

Pod pritiskom je također velika opozicija ustavili.

SPEAKER_00 1:05:24

Ali Albanija je zemlja koja se konsekventno kreće ka zapadu od momenta kada je prestala da bude komunistička zemlja, sa manjim ili većim uspjehom, sa ups and downs, oni nikad nisu bili spremni da od toga odustane. Ja čak razumijem njegovu izjavu koja je izuzetno pragmatična kada je rekao, ukoliko treba da uđemo bez prava leta sjutraćem. To je razuman stvar.

SPEAKER_02 1:05:58

Da mislite da bi.

SPEAKER_00 1:06:03

Ja mislim da mi nećemo morati da imamo taj izbor. Ali ako to bude jedini način ulasku u EU u datom momentu da kažemo ne, to nas ne zanima. A imate u izgledu promjenu toga statusa poslije nekog broja godina. Tako da ramo je pokazivao odlike izuzetno pragmatično političara. Zašto bi se vezivao za neki stav sa Vučićem koji je, pošto Srbija i Albanija nisu u istoj poziciji vis-a-vis europskih integracija u ovom momentu. Ne znamo šbiti kasnije ali u ovom momentu je Albanija daleko ispravna.

SPEAKER_02 1:06:41

I za kraj rekli ste, pominjali ste vrijednosti na početku i sad ste malo prije da je EU i dalje jedina oaza jedna od ključnih. Pri tom obično EU i zemlje zapada, ne kadašnji ili Američki kao su Kanada, Australija, Novi Zeland, Južna Koreja. Šta je profesore danas sa vrijednostima humane civilizacije i kakve one šanse imaju imajući u vidu sve ovo što se dešava. Ako izistete, izistete, izvinite, dozvolite mi da završim, izistete EU čutke prelaze na one poruke od prije dva dana američkog predsjednika. Ja sam na anantenije bio objavljen profesor Polkrugman koji je odmah nakon što je to izgovorio Nobilovac ekonomista. I čak je on rekao sporučio svojim demokratama. Ovdje više ne možemo da govorimo ni o cijenama namjernica, ni o energentima, već smo prešli tu granicu. Moramo jasno da govorimo šta je ispravno, a šta nije. Sa tog vas aspekta pitam, šta je sa vrijednostima humane ili zapadne civilizacije, kako god hoćete da ih nazvate i da završimo sa.

SPEAKER_00 1:08:05

Intektualci obično mogu da kažu mnogo više nego vladajući političari, to znamo od uvijek, to nije ništa novo. Ovdje je ključno pitanje našeg vremena: Da li se nalazimo u jednom od Huntingtonovih kontratalasa demokratije. Demokratija je imala kontra talase uvijek, postoje usponadazili ili padaju. I oni bi trajali po izvjesno vrijeme. Da sad ne pravim historijsku reminesenciju toga, ona je zanimljiva, ali nemamo vremena. Ako se nalazimo u takozvani Huntingtonovom kontratalasu, to znači da će u nekom momentu doći do oporavka. Da će autoritarna sekvenca koja traje već skoro najmanje deset godina ako ne nešto duže, ipak doći do nekog vrhunca i početi dopati.

SPEAKER_02 1:08:53

Vidite li ipak nazvate to naravno?

SPEAKER_00 1:08:57

Pa statistički stvari još uvijek ne stoje dobro za demokraciju u svijetu što pokazuju periodični godišnji izvještaj videm instituta Freedom House itede ali nije to proces koji je potpuno mrtav naprotiv. Ako smo u tome, to je onda ajde da ne kažem dobra vijest, ali postoje određene šanse i nade. Međutim, može da se desiti da se, savremenici to obično ne znaju, to je historija kasnije zna. Može se desiti da je došlo do potpunog poremećaja i kraja jednog globalnog poretka, da smo ušli u novu eru koja će izgledati mnogije nego dosadašnja. To je česta teza koju možemo dočujemo da je međunarodni liberalni poredak mrtav, da bez SAD ne može postoji, da je on davno napušteno da su se nove sile pojavile i da demokratija kao ključni simbol tog poretka polako odlazi.

SPEAKER_02 1:10:01

I šta to znači kakva je ta nova era?

SPEAKER_00 1:10:03

To ne znamo. To ne znamo šta bi donio spoj novih digitalnih tehnologija i ne demokratskih društava možete gledati science fiction filmove ako hoćete, ali to je pitanje šta je bilo. To je zapravo ključno pitanje našeg vremena. Ja se ipak nadam da ćemo gledati oporak demokratskih režima u mnogim zemljama, a možda i u nekima za koje se ne očekujete. Dakle, Indija pod narendromodijem vjerojatno je više autoritarna izborni autoritarizan nego demokratija, ali ne možete to kaže da može se neće oporaviti, možda sjutra Mađarska. Ti događaju u pojedinim zemljama ponekad su veliki izamajci nečega. Ako ne izgledu to nije. Tako da nemam potpuni odgovor na to pitanje, ali se nadam da bi možda moglo biti ovo što bi više preferirao, a to je. Da će poslije jednog perioda očigledne recesije demokratije i demokratskih vrijednosti i onih vrijednosti koje znamo doći do njihovog poravka u nekoj formi, možda ne nikada u istoj formi, nikad se istorija ne ponavlja potpuno identično.

SPEAKER_02 1:11:25

I koje će snage to predvoditi.

SPEAKER_00 1:11:29

Danas je teško govoriti o ideologijama, ali jevo desno to imate razlike, ali pitanje. Mi smo već dio jedne novoga poretka u ekonomsko-tehnološkom smislu. Mi smo dio digitalne revolucije, a takve ogromne promjene kao što je bila globalizacija ekonomija i digitalna revolucija donose i nove političke izraze i nove političke snage. Teško je to reći. Ne mogu da predvidim.

SPEAKER_02 1:12:07

Profesore Darvanoviću zaista vam zahvaljujem na ovom razgovoru. Drugačije radi o vezi. Načeli smo toliko tema, nismo uspjeli sve da ih dovršimo do kraja, ali nadamo se da će biti prilike i da će se ovo što ste, čemu se nadate i što ste najavili se zaista ostvarili.

SPEAKER_00 1:12:25

Pa ne bojam se da nema toga ako možda odgovori na ova pitanja, trenutno.

SPEAKER_02 1:12:29

Mislim da ste u pravu, ali moramo govoriti o njima makar kritički. Gos drugačije radio veze, bio je profesor Srđen Darmanović, profesor Fakulteta političkih nauka, crnogorski ministar bivš i crnogorski ministar vanjskih poslova i diplomata. Bjana Bakić i Biljana Jovičević zahvaljujem vam na pažnji, slušajte nas, gledajte nas i kasnije ćete nas i čitati.

SPEAKER_01 1:13:12

Druga tuja radi oveza.