GOST MILOŠ KONATAR 14.04.2026.

Tema: Vladin optimizam, od Aerodroma do akcizne politike

Autorka emisije: Ana Nives Radović

www.antenam.net

Radio AntenaM

Transcript

SPEAKER_03 0:13

Dobra dan poštovani slušaci 11 sati deset minuta vrijeme za drugačiju radio vezu. S vama je danas ananović teme su ekonomske i tim povodom moj današnji gosti je mišar poslanik građanskog ekonomista kojem zahvaljujem na vremenu koji izdaje za današnje gostovanje želim dobrodošli u studiju radijan. Mnogo ekonomskih tema o kojima možemo govoriti danas, mnogo je toga i aktualno, ali jedan od razloga zbog kojeg također želim da i iz vašeg uglavla govorimo o ovim temama jest to što u posljednje vrijeme vlada narativ da kada god bilo tko krene da prokomentariše, da ne kažem kritikuje, već pokuša da nađe logičnost između određenih vladinih mjera i onoga što posebno premijer najavljuje kada su u pitanju investicije, planovi itede Svaka ta kritika na neki način se povezuje sa nečim što je bilo u Crnoj Gori do dvije tisuće dvadeset godine čak i kada je upućuju građani koji nisu politički profilisani optužuju se da su oni na neki način instruisani od partija koje su ranije bile na vlasti itede kao da nitko nikada prije toga nije kritikovao sve ono što je ranije postojalo vi ste među onima koji su imali kritički odnos prema ekonomskim i financijskim pitanjima u Crnoj Gori i prije dvije tisuće dvadeset i sada pokret Europa sad ipak negira da je netko ranije nešto kritikovao da sada nije da kažem oduševljen svim onim što Vlada predstavlja pa evo pošto je pitanje vezano za aerodrome najaktuelnije u smislu onoga što je najavljeno i pošto smo prošle sedmice mogli da vidimo kako je Vlada predstavila najavljenu koncesiju odnosno benefite od svega toga što će Crna Gora imati. Sa jedne strane struka ipak govori da to nije najbolje rješenje ni sa aspekta upravljanja destinacijom, a ni sa aspekta očekivanja budžetskih prihoda. Kakav stav imate o tome i šta je zapravo ipak trebalo biti urađeno prije sklapanja ovakvog odnosno prije kretanja u ovakav aranžman i ovakvu koncesiju.

SPEAKER_02 2:13

Pa prije svega vi ste to lijepo sveželi i napravili jedan sveobuhvatan i tačan uvod moram reći takve da kažem reakcije na kritiku je dokaz da oni kojima smeta kritika nemaju baš puno argumenata da brane svoje pozicije i točno je. Ja jesam neko tko je bio u opoziciji prije dvije tisuće dvadeset godine i kritikovao sam one stvari koje su bile loše ali moramo nekad da se okrenemo onome što je sadašnjost i da vidimo kako ćemo da mi imamo da bi imali bolju budućnost nemamo više ništa od toga što je bilo prije dvije tisuće dvadeset ili prije dvije tisuće deset godine nego ajde da pričamo kakva je situacija sad šta moramo da promijenimo sad da bi nam bilo sutra bolje i da bi imali bolju državu u kojoj svi živimo pa pazite jedan veliki paradoks u tome što ste kazali a kako reaguje trenutno parlamentarna većine Vlade upravo ovaj postupak za davanje aerodrova pod koncesijom je iz dvije tisuće osamnaest godine dakle sad se postavlja pitanje da li je sve bilo loše ili je sve bilo ovaj dobro ali samim tim što je postupak iz dvije tisuće osamnaest godine i da je tada predviđena jednokratna koncesija za davanje obacano gorska aerodroma privatnom koncesionaru u iznosu od sto milijuna eura vi danas nemate ništa praktično u crnoj gorištu košta kao što je koštalo dvije tisuće osamnaest godine dakle da li bi da li je netko spreman da proda neku svoju imovinu danas u Crnoj Gori dvije tisuće dvije tisuće šest godine po cijenama koje su bile dvije tisuće osamnaest godine ako jeste onda ok mogu da razumijem ali ja mislim da takvih ljudi danas nema jer je sve danas u Crnoj Gori višestruko skuplje nego što je bilo dvije tisuće osamnaest godine dakle ja smatram da je neophodno da se ovaj postupak za davanja aerodroma u koncesiju poništi mislim da nije dobro da se sa njim nastavi prije svega dva su da kažem dva osnovna razloga prvi je za to što je ovaj sami tenderski postupak nepovratno ukaljan svi koji nas slušaju su svjedoci da je predsjednik tenderske komisije gospodinik ⁇ jošaj koji je ministar i potpredsjednik Vlade nekoliko puta najavljivao ostavku na sami proces. Onda su članovi pojedini najavljivali ostavke, onda se govorilo o tome da je sam premijer vršio pritisak neformalni favorizujući jednog od ponuđača. Nekoliko ponuđača i učesnika u samom postupku se povuklo zbog toga što su utvrdili da nisu fer uslovi. Dakle, davati u takvom postupku jedne od nevrednih resursa koje Crna Gora ima, a govorimo o svim aerodromima, nije da nama ostaju neki aerodromi kad mi aerodromtivati podgorice damo u privatnom koncesiju nego što jedini aerodromi koji imamo u ovom trenutku. I ono što je važno, što je prilog u tome da ovo treba obustaviti jeste da Crna Gora ako obustavi ovaj postupak neće trpjeti značajne materijalne štete. Dakle radi se možda o samovrijednosti dokumentacije koja je bila neophodna da se otkupi i prikupi za sam tenderski postupak, tako da sve govori u prilog tome i to što je sam postupak ukaljan i kompromitovan i to što ne možete da date vrijednost oba aerodroma, pogotovo sad što smo mi imali procjenu da samo imovina, dakle ne govorimo o poslu nego samo imovina vrijedi dvjesto šezdeset milijuna eura vide nas evo neki možda mlađi slušaoci ako postoje ne znam kad netko odluči da kupi posao odnosno dauzme posao nekog restorana ili kafića recimo ovdje ovoga u zgradi gdje se mi sad nalazimo i gdje se emituje ovaj program nećete, neće vam netko tko je trenutni vlasnik prodati taj posao samo odnosno u vrijednosti imovine koja je u kafiću nego se računaje vrijednost posla.

SPEAKER_03 6:23

E pa ako je samo vrijednost imovine crnogorskih aerodroma dvjesto šezdeset pet milijuna ne računajući vrijednost posla a radi se o monopolskom poslu jer su to opet ponavljam jedini aerodromi u Crnoj Gori zašto bi netko to davao za jednokratnu naknadu od sto milijuna eura koja je procijenjena iz dvije tisuće osamnaest godine ako nema neki lični interes da imali smo i izjavu da će nakon trideset godina sve to ostati u vlasništvu Crne Gore nitko ne govori o vrijednosti te imovine nakon trideset godina u smislu infrastrukture i svega onoga što će tada trebati uložiti ali eto poslata i ta neka poruka da bi se umirila javnost i na neki način su time zatvorene sve mogućnosti da se dalje otvara ovo pitanje, a dinamika dešavanja u Crnoj Gori ipak nalaže da prelazimo na druge teme. Dakle, priča o aerodromima i koncesiji ostale u prošloj sjednici, prešli smo na neka druga dešavanja, ono što je aktualno.

SPEAKER_02 7:16

Pa evo ona ja samo bih samo bih rekao da završimo s tim. Evo neko tko podržava ovakav način. Dakle, ja sam za to da mi vidimo na koji način da se unaprijedi. Rad crnogorskih aerodroma se mora unaprijediti. I mi sad treba da se malo, da malo zastanemo, da budemo mudri i da vidimo koji je način najbolji za Crnogoru, da li je to oveća cijena, da li je to davanje jednog aerodroma u koncesiju? Mi smo izura izašli sa prijedlogom da se razmisli o tome da se aerromtivat da u koncesiju, a da se novac od te koncesije usmjeri na modernizaciju i proširenje kapaciteta aerodroma pod gorice koji bi ostao u državnom vlasništvu. Da li je to dokapitalizacija same firme Aerodromi Crne Gore gdje bi privatniji vlasnik u manjinskom ušao u firmu na taj način obizbijedio svježiji kapital za modernizaciju, to su neki načini kako je moguće unaprijediti rad crnogorskih aerodroma i o tome trebamo da razgovaramo u budućnosti. Ali onaj koji kaže da ovaj trenutni postupak treba nastaviti onda bih volio da on svoju imovinu odluči da proda nekome po vrijednosti iz dvije tisuće osamnaest godine ako ne bi bio spreman svoju imovinu da da na taj način onda ćemo u skupštini pozivati da ne daju na takav način imovinu građana i države crne gore da kažem pošto u smislu da evo priča o aerodrom nadam se da će se i dalje aktualizovati odnosno da se neće završiti sve na ovom vladinom zaključku i porukama koje su poslate prošle sjednice.

SPEAKER_03 8:50

Ono što je također aktualno, evo danas svaže nove nešto niže cijene goriva, ali prethodnih sedmica imali smo povećanje. Ono što je pratilo cijeli proces jeste da je kada je izbio sukob na Bliskom istoku, eto ako možda već prvih dana, kada se očekivalo da će to možda brzo i prestati, onda u nastavku svakako vidjeli smo da su brojne i najveće svjetske ekonomije izrazile zabrinutost, njihovi lideri su upozoravali, pozivali na štednju. U Crnoj Gori je vladala atmosfera u kojoj nam se govorilo da su zalihe dovoljne, da nema mjesta pici, da je sve pod kontrolom i da Ministarstvo financija kako je reklo prati situaciju. Konstantno se šalje neka poruka da je sve pod kontrolom. Sada možemo da imamo situaciju u kojoj je sve pod kontrolom ako zaista ništa ne prepuštate. Slučaju s jedne strane ili ukoliko niste svjesni svih onih posljedica koje mogu da nastanu. U konkretnom slučaju vezanom za upravljanje rezervama gorivom. Kako gledate na tu situaciju i gdje vidite osim naravno govorit ćemo i o akcizama, ali kako se postupalo u prethodnim sedmicama kada je o ovoj tematici riječ.

SPEAKER_02 9:56

Najbolje bih to pisao koristeći primjer iz one priče o tvrčku i mravima pri čemu je vlada Crne gore crčak u toj priči koja svira i ljetoje i sve je super i nije svjesna problema s kojima se trenutno svijet dešava, sa problemima koji se trenutno dešavaju u svijetu. Dakle u svijetu danas nije pitanje hoće li biti kriza, nego kolika će kriza biti. To je glavno pitanje. U toj situaciji odgovorna Vlada, što naša nije odmah da kažem ne smije biti samo posmatrač mora biti aktivni učesnik svega što se dešava. Mi smo na narodski rečeno na sto muka načerali kroz skupštinu i kroz javni pritisak Vladu da snizi akcize na gorivo i tako zaustavio ovaj prvi inflotorni udar zbog rasta cijena goriva. Da nas tek treba da se utvrde, još ne znamo definitivno jer imamo pomjeranje praktično iz sata u sat. Tako da vidjet ćemo kolika će biti konačna cijena goriva koja će važiti narednih nedjelju dana u crnoj gorili i u svakom slučaju nas očekuje jedan nestabilan period i definitivno da se može očekivati u narednom periodu da će i ostale cijene širokog spektra roba i usluga rasti zbog rasta cijena goriva. Dakle bez obzira da li će gorivo se smanjiti par centi ili će se povećati ili će stati na istom nivou podsjetit ću vas da prije izbijanja krize gorivo u crnoj gori dizel recimo je koštao EU i trideset tri onda nas košta euro i sedamdeset osam dakle mi tu imamo povećanje od praktično četrdeset pet centi u ovome trenutku i sigurno je da će to utjecati nažalost na ostale cijene roba i usluga e sad pitanje šta radi vlada naša vlada samo posmatra jer da ne posmatra mi bi imali premijera koji je dosad pet puta imao obrađen javnosti i građanima Crne gore koji bi podijelio zabrinutost sa građanima ali isto tako poslao poruke da njegova Vlada priprema odnosno već sad u ovome trenutku da je pripremila set mjera za podršku privredi Crne gore kako bi omogućio nesmentno funkcioniranje privrede, ali i zaštitu standarda građana Crne gore. Jeste li vi vidjeli do sad premijere da je Crne Gore, da je izašao i da je i malo braćanje javnosti Crne gore, a da to nije vezano za velje brdo, za ne znam dogovor oko sv. Stefana, rezultat glasanja u Ustavnom sudu za veliku plažu, vi ste ga vidjeli da se bavi trenutnom krizom koja se dešava u svijetu jer ona kuca na vratima EU što znači na rata Crne gore. Svaki premijer danas u EU, zemalja članica EU priča o ratu na Bliskom istoku i o paketima pomoći koje će njihove vlade u Europi pružiti da bi zaštitili životni standard građana i privredu Crne Gore, osim premijera Crne Gore. Dakle, premijer Crne Gore se bavi nekim svojim privatnim kombinacijama koje ima obavezama, koje mora da isporuči. Ja mislim da to nije dobar pristup. Ja mislim da je Vlada morala već di izađati sa paketom mjera ne samo kad su u pitanju akcize na gorivo, ne samo rezerve na gorivo, to je tek posebna priča jer država, šta je država radila godinu i pol dana. Vi ste i svi oni koji nas slušaju svaki put jedno točaje gorivo, od februara prošle godine uplaćivali tri centa u budžet. Četrnaest milijuna eura, odnosno više od četrnaest milijuna eura je skupljeno da bi država imala rezerve goriva i država nije obezbijedila rezerve goriva u ovom trenutku. Te rezerve su obezbijedili privatni dobavljači naftne kompanije koje se bave distribucijom goriva u crnoj gori, četrdeset posto od ukupnog koliko je predviđeno država nije naavila nijeni dio strateških rezervi od šezdeset posto koje je trebala da nabaviti tako da ja jesam zabrinut zbog trenutne situacije i načinom kako vlada reaguje odnosno ne reaguje na sve država imamo niz primjera u kojima je mnogo toga obećano.

SPEAKER_03 14:52

I prihod koji se po tom osnovu ubirao nije akumuliran na način na koji je trebalo. Imali smo brojna druga obećanja kada se spominju rezerve, bilo je priče i o robnim rezervama, preuzeću, velikim robnim rezervama u smislu zaliha hrane itede Puno priče malo dijela. Da i mnogo obećanja, eto da ne upotimo neku težu riječ ali premijerovih neispunjenih obećanja u ovom smislu. Bilo je mnogo toga i krenulo je nekako sa fiskalnom strategijom koja je predstavljena dvije tisuće dvadeset četiri kojom je dalje i promijenjena stopa pedevea u turizmu i promijenjeni su mnoge dru mnogi drugi parametri prema kojima se dalje upravljalo ekonomijom podaci pokazuju da je rast budžetskih prihoda evidentan i to je nešto što vlada svakog mjeseca doslovno saopštava kako bi držala neki kontinuitet i formisanja javnosti o tome da ostvarujemo rast, da prihodi rastu, međutim standard građana ipak nije takav da on prati sve to, sve češće percepcija jest da su građani nezadovoljni svojim položajem. Kako s jedne strane imamo ovo liki, onako kako se na papiru pokazuje rast nominalnim vrijednostima ako govorimo o pokazateljima i o brojkama, a sa druge strane standard građana po percepciji, po onome što možete svakodnevno čuti je sve lošiji.

SPEAKER_02 16:11

Kako te dvije stvari korespondiraju ovako najprije crnogorska ekonomija ne raste, ona trenutno stagnira odnosno neraste onom stopom koja bi trebala da raste po toj fiskalnoj strategiji koju vi pominjete Vlada za dvije tisuće dvadeset pet godinu predviđava rast bruto društvenog proizvoda četirid posto on je bio nešto preko dva posto e sad kad nas slušaju slušavci naši trenutno dakle nije to samo manje dva posto sa četiredevet na dva i nešto posto nego je to manje za pedeset posto i to je ponovo što treba sve da nas zabrine rast budžetskih prihoda je vezan najviše zbog rasta inflacije dakle što bi netko kazao iz parlamentarne većine sada ne pominjem ljude da je inflacija dobra za državu, a loša za građane. Inflacija je loša za sve jer inflacija znači velika inflacija, znači nestabilnost. Privreda voli stabilnu i predvidivu ekonomiku, odnosno stabilne i predvidive uslove. Svi preuzetnici požajno tlo za investicije jesu da ambijent u koji netko treba da ulaže treba da bude stabilan i predvidiv, što znači da ljudi mogu da planiraju svoje investicije, da taj porezki sistem nije porezki stenku i će se mijenjati svako malo kao u Crnoj Gori, nego da je on predvidiv srednjoročno, da ne kažem dugoročno da bi mogli ljudi da realizuju svoje investicije na pravi način. E sad kad vi imate inflaciju koja je velika u Crnoj Gori bila pogotovo okom dvije tisuće dvadeset pet godine onda ste i mali rast budžetskih prihoda ali vlada namjerno neće da pomene da osim toga što su rasli budžetski prihodi rasli su i budžetski troškovi pa smo mi i dalje u budžetskom deficitu odnosno većem nego što je bio planiran dakle mi smo čak u većem budžetskom deficitu od tri posto koliko predviđaju kriterijum iz mastrichta osim toga Zakonom o budžetu i fiskalnoj stabilnosti je predviđeno da taj budžetski deficit ne smije biti veći od tri posto a on je svake godine svake godine pazite od kad je na vlasti vlada miojka spajić i ove parlamentarne većine veći od tri posto što znači da točno je da nominalno rastu budžetski prihodi ali budžetski troškovi rastu također više nego što rastu budžetski prihodi i to je ono što nas što svemora da nas zabrine pazite mi imamo, pazite ovaj podatak da je godišnje sad vam govorim godišnje državni penzioni fond pio je u minusu skoro pola milijarde eura. Dakle tih pola milijarde eura će koštati Crnog Goru, aj da kažem malo više od toga će koštati druga dionica autoputa od Mateševa do Ondrivici, a to je samo godišnji, to je samo godišnji minus državnog penzionog fonda. Šta govorite o životnom standardu danas u Crnoj Gori vi imate situaciju da izašao podatak da je sindikalna potrošačka korpu u Crnoj Gori negdje oko 2095 eura ja mislim. Prosječna zarada u Crnoj gori je 1025 eura međutim, to je prosječna zarada. Mi možemo evo neku tko je ovdje u radio u reži ako prima recimo 2000 eura, a vi i ja primamo po 500 eura prosječna plata neće biti ona plata koju primamo vi i ja i bit će da kažem neka statistička, nije to statistička varka, ali često se u situacijama države koriste tim podatkom, onaj podatak koji je tačnije koji su u Crnoj Gori rijetko koristi, a to je medijalna zarada, to je zarada koju prima najveći broj ljudi u Crnoj Gori. Ta medijalna zarada u Crnoj Gori je ispod devetsto eura. To je medijalna zarada i to je zarada koju opet kažem prima najveći broj ljudi u Crnoj Gori. E sad ako imate ovu sindikalnu potrošačku KORP od dvije tisuće devedeset pet eura a ako imate da najveći broj građana u Crnoj Gori prima manje od devetsto eura sad vi vidite zašto zašto je opravdano nezadovoljstvo građana Crne Gore i zašto je neophodno da u ovoj situaciji g nam krize kuca na vrata da mi imamo Vladu koja ne posmatra samo ovo što se dešava nego koja ima plan kako da zaštiti životni standard građana Crne gore da ne govorim o tome da je obaveza da ga poboljša a šta je sa penzionerima? Četirsto pedeset eura minimalne penzije prima pa mislim negdje oko dvatri skoro penzionera osamdeset posto penzionera prima penziju od minimalne minimalnu do prosječne penzija prosječna penzija je petsto pedesra u crnoj gori šta vi danas u crnoj gori kako netko jedan penzioner može da preživi sa četiristo pedeset ili evo da kažem da prima prosječnu penziju od petsto pedeset eura vi imate situaciju da uđete evo mislim slušao ja idem često u prodavnicu a vi oni koji ne slušaju vi uđete danas u prodavnicu potrošite trideset i četrdeset eura izađete sa jednom kjesom i ono pitate se našto su otišle ovaj pa šta ste kupili za taj novac. To je neka realnost očigledno da Vlada danas nema dodira sa tom realnošću i nama je potrebno da mi imamo jasan plan šta raditi u ovim kriznim situacijama, zato što mislim da je svaka krizi šansa. Dakle, da ne bude samo da smo pesimisti, ja sam optimista zaista i samo tu šansu moramo iskoristiti. I ja mislim da postoje načini da Crna Gora kao mala država, kao mali sistem, mali sistemi mogu bolje da se nose sa krizama nego veliki koji sporije mogu da reaguju, mi možemo da reagujemo brže i zaista vjerujem ako budemo mudri da mi možemo da iskoristimo. Sve ovo i iz ovoga izađujemo i pametniji jači.

SPEAKER_03 22:52

Pošto ste spomenuli penzija, pošto je to nekako bila i da kažemo konkretnom pokretu Europa sad možda neka stvar kojom su se najviše hvalili u posljednje vrijeme kada god se, evo spomenuli ste da su penzije niske i nedovoljne posebno ako se uporede sa potrošačkom korpom i životnim troškovima a onda ću vam reći da ali ranije je bila prosječna odnosno najniža penzija dvjesto dvadeset dva eura odnosno najniža zarada penzija je bila stotinu šezdeset ili licitirati će vam brojkama od ranije jednostavno na neki način kao da se pričom o povećanju minimalne zarade i povećanju minimalne penzije zatvorila sva priča vezana za socijalna davanja i rješavanje problema najugraženijih dijela stanovništva što međutim nije slučaj jer ta mjera očigledno nije dovoljna. Gdje vidite najveći prostor za rješavanje upravo tih kažem problema socijalno ugroženih ili bilo kojeg oblika davanja i na koji način, da li u budžetu postoje, evo vidimo prihodi rastu na osnovu svega što se povećava kroz porezku politiku, međutim gdje vidite najviše prostora da se upravo u tom segmentu djeluje pa pazite penzioneri nemaju ništa od toga što se sad nekoga priča da ne znam, prosječna penzija u Crnoj Goriji je najveća na Balkanu ili bile minimalna penzija dvije tisuće dvadeset godine sto četrdeset sedam eura a danas je četiristo pedeset eura oka dobro dakle ja sam u parlamentu inicirao i glasao za povećanje minimalne penzije dvije tisuće dvadeset dva i dvije tisuće dvadeset tri godine glasao sam i za ovo povećanje minimalne penzije na četiristo pedeset eura s tim što sam predlagao trebaju da se za taj iznos povećaju za to povećanje povećaju i sve druge penzije zato što ste vi kad ste povećali ovu minimalnu penziju od četiristo pedeset eura praktično izjednačili one penzionere koji su radili petnaest godina i one penzionere koji su četrdeset godina uplaćivali radni staž u fond pio.

SPEAKER_02 24:47

Vi ste obesmislili način obračuna penzije ali penzioneri nemaju ništa od tih političkih suoparnih rasprava. Ok, ljudi su vas zbirali da uradite najbolje, to povećanje, sva prethodna povećanja sa četiristo sa sto četrdeset sedam eura koliko iznosila minimalna penzija bilo su dobro povećanje svako povećanje je dobro sad je minimalna penzija četiristo pedeset eura ona nije dovoljna neophodno je da imamo novo povećanje i vlada je u januaru dala redovno uslađivanje penzije i penzionerima povećala penzije za dva eura odnosno jedan i sedamdeset pet eura jer danas netko misli da je to dovoljno ako ne misli ako ljudi ne misle da je dovoljno a nitko tko ima zdravog razuma ne može misliti da je dovoljno povećanje danas penzije od dva eura onda trebamo da pustimo tu priču kako je bilo 2020 ili dvije tisuće dvadeset jedan ili dvadeset dva godine nego da vidimo što ćemo da radimo sad mi dvije tisuće šest godine kako da ljudima povećamo penzije ja mislim da je neophodno da mi pametnije raspolažemo sa sredstvima koja imamo u budžetu i da prestanemo sa nekim ludorijama samo da bi se ispunila neka olako data predizbornog obećanja. Evo naprimjer da vam dam primjer kad je sad u skupštini ministar prostornog planiranja Slaven Radunović kazao da će grad Podgorica platiti komunalno opremanje i infrastrukturu za izgradnju naselja Veljeje Brdo na Veljem Brdu i da će to koštati građane Podgorice sto milijuna eura. Šta sad vi kako normalno to do prekomentar rešite? A u Podgorici imate X ulica ljudi koji žive u podgorici u pogotovo u prigrskim naseljima od rupa nesređenih ulica, ne znam, većine podgoričkih prigrskih naselja i dalje je funkcioniranje na septičkim jamama, nema kanalizaciju, a mi pričamo o tome da grad trebala da sto milijuna eura ili država da bi se, da bi netko ispunio svoj hir što je u predizbornoj trci, malo mu se više otelo pa je obećavao nešto što nije realno bilo u tome trenutku. Ja mislim da mi sa tim poznima navoda ludostima treba da zastanemo i da razmislimo kako da ulaganjem u proizvodnju, u stvaranje nove vrijednosti, dakle ulaganjem u znanje u digitalizaciju omogućimo da privreda bolje funkcioniše, da država ne bude neko tko će zaustavlja privredu kao što imamo problem trenutno da u crnoj gori danas trenutno se privrednicima ne vraća pedeve kredit na vrijeme državu uzrok nelikvidnosti, da mi malo promijenimo način razmišljanja, da omogućimo da privreda radi više, da privatni sektor radi bolje, da proširimo porezku bazu, pa da onda iz tog ovaj, iz te porezke baze akumuliramo više sredstava koja ćemo poboljšati životni standard ranjivih kategorija društva. Ako nastavimo da nerealno trošimo, opet se vraćamo na onu priču o svvrčku i mravim, proćimo kao svrčak.

SPEAKER_03 28:34

Pominjete budžetske rashode među kojima i komunalno opremanje velik brda koji zaista jeste iznos kojim se moglo drugačije riješiti, pogotovo vezano za stambeno pitanja onih kojima je zapravo projekat i namijenjen odnosno kako se to komunicira. Međutim, postoje i drugi budžetski rashodi, ali kada pominjete ovo vezano za privredu i razvoj privrede. Privreda nekako odnosno privatni sektor postoje sve manje atraktivan jer vidjeli smo u posljednje vrijeme posebno u energetskim kompanijama, državnim zarade, funkcionera, inače postoje sve atraktivniji. Vidimo kada razgovarate sa mlađim ljudima, posebno da je javni sektor sve atraktivniji. Kako u takvom ambijentu razvijati privredu i šta li postoje neke, šta je ohrabujuće i da li postoji bilo kakva mogućnost da se zaokrene odnos prema privredi koja ipak i tako financira sve ovo što država troši.

SPEAKER_02 29:24

Taj pristup je pogrešan. Ja mislim da mi moramo da se okrenemo stvaranju novih vrijednosti, da mladim ljudima damo šansu da krenu u preuzetničke vode. Nama ide na ruku to što se trenutno živimo u dobu digitalizacije, globalizacije, da budemo jedna destinacija koja će privući i kompanije koje se bave novim tehnologijama, ITM koji Crna Gora da kažem ne može imati tešku industriju kao što netko smatra kao što je bilo ne znam u drugoj polovini 20. vika, ali danas se svet mijenja. Danas Crna Gora može da bude jedan hub za stvaranje novih vrijednosti digitalne da kažem pospišivanje industrije u IT. U digitalne industrije mi možemo da budemo jedan primjer kako da budemo jedan hub kako da se digitalizuje cjelokupna javna uprava, kako da na taj način ćete vi pomoći privredi da bude efikasnija, da bude bolja. Nama su neophodne investicije, ali ne kad govorimo samo o investicije da netko dođe da napravi hotel jer dobro je da imamo više hotela naravno poštujući princip održivog razvoja, ali hotel zapošljava manje od pet posto visokoškolskog kadra i onda su nam neophodni da uvozimo radnu snagu sa istoka itede nama je neophodno da ulažemo u visoke tehnologije odnosno da omogućimo u sove za dolazak investitora koji će zapošljavati naše visokoškolce. Sad mislim, ja zaista vjerujem da je tu velika šansa za Crnu Goru. I ja nadam se ne želim da mislim da je ključni politički cilj ove generacije političara da Crna Gora bude članica narodna članica EU, ali ne samo da bude članica, nego da bude jedna uspješna priča u EU, da bude jedan primjer kako jedna mala država može napravi velike i dobre stvari. E, za to nam je važno da nitko neće doći do ulaže u Crnu Goru, ako država nije spremna, ako država želi da sto milijuna uloži u ne znam, velje brdo po znacima navoda, sad ovo govorim, ne mogu slušaoci da vide, ali je neophodno da se uloži na neke druge stvari kako da poboljšamo uslove da dođu zaista značajni investitori, pogotovo sa zapad iz EU mi iz EU možemo na prstima jedne ruke da prebrojimo značajne investicije u Crnoj Gori i mislim da je to problem.

SPEAKER_03 32:18

Mi moramo da budemo destinacija koja će privući upravo te kompanije jer te kompanije nude u slove kad te kompanije dođu, onda će one ponuditi u slove koje će biti privačniji, nego da mladi ljudi ili staji, obrazovani ljudi rade u državnoj upravi, rade ili ne rade u državnoj upravi, poznati naugo ste poslanik, niste bili dio izvršne vlasti, ali da ste u ovoj prilici ministar financija ili nekog tko odlučuje o vladinim politikama fiskalnoj strategiji, šta bi bili prvi koraci od kojih biste krenuli koji bi omogućili da kažemo i neku budžetsku konsolidaciju i šta bi bilo prvo što biste napravili u Narodnoj ili Fiskalnoj Strategiji ili bilo kojoj Strategiji razvoja i koliko dugoročno bi zapravo ona trebala da bude, od kojih polaznih osnova bi krenula i šta treba temeljno mijenjati u crnogorskoj ekonomskoj i fiskalnoj politici generalno.

SPEAKER_02 33:13

Pa prije svega ja mislim da Crna Gora mora da ima privlačan, atraktivan porezki sistem koji će biti stabilan u smislu da ga nećemo mijenjati svako malo. Mi svake godine podržujemo ili spuštamo stopu poreza na dobit, povećavamo određene porezke stope. Prošle godine je to bilo na usluge, na usluge u turizmu, restoranima i hotelima, povećanje akciza, dakle to su nestabilan porezki ambijent je neatraktivan za ulaganje i za investicije. Ja mislim da mi moramo imati efikasnu porezku administraciju prije svega i porezki sistem. Ali u ovom trenutku kad kriza kuca na vrata mislim da je neophodno da prvo država utječe na limitiranje određenih cijena roba i usluga, pogotovo osnovnih životnih namjernica kako bi se sačuvao životni standard građana Crne gore. Također neophodno je izaći sa setom mjera podrške privredi. Da li je to set mjera vezano za subvencije, pogotovo poljoprivrednicima u Crnoj Gori i malim i srednjim poduzećima. I također mislim da je neophodno da Ministarstvo financija u suradnji sa komercijalnim bankama u Crnoj Gori i razvojnom bankom Crne Gore obezbjedi otvaranje kreditnih linija koje će obezbijediti nesmetanu likvidnost malim i srednjim poduzećima i prirodi u Crnoj Gori, jer opet kažem, mi to moramo imati spremno u slučaju da krize poprimi neke veće razmjere čemu se ne, da kažem, ne. Molimo se da tako ne bude. I treća stvar je da se u Crnoj Gori porezkom politikom mora aktivno djelovati na stabilnost nadijanja energentima, prije svega goriva. Mi jer smo spustili akcize, ali ako to ne bude dovoljno u narednom periodu država će morati posegnuti na smanjenje stope pedevea na gorivo kako bi sečuvalo normalno funkcioniranje i distribucija goriva u crnoj gori. Ali dugoročno Crna Gora opet ponavlja, mora biti atraktivna u smislu uslova, mora biti atraktivnija u smislu porezkih stopa nego što su to zemlje. Regione mora imati efikasnu javnu upravu, efikasnu porezku administraciju i ono što je najveća šansa Crne Gore u što treba ulagati, ne u neke fatamorgana projekte gdje vi zbog nekog lčnog hira ste bili spremni da država ulaže stotine milijuna eura na opremanje, komunalno opremanje zemljišne infrastrukture na velikoj plaži ili veljem brdu u podvorici. Ja mislim da država crna gora ima veliku šansu na ulaganju u energetiku, u ulaganje ka obnovljivim izvorima energije i mi moramo nastaviti da ulažemo u saobrećajnu infrastrukturu. Mi moramo biti zemlje koja će imati da kažem te uslove da bi privreda mogla da zaživi. Nama su neophodni, mi moramo raditi sve, neophodne su nam investicije iz zemalja EU sa zapada, da budem precizniji.

SPEAKER_03 36:54

Da, li ono što smo u posljednje vrijeme vidjeli je se nekako da ipak premijer posebno preferira Bliski istog da su investitori da se sastaja na nekoliko događaja, posebno u trenucima kada su šefovi Vlada zemalja članica EU bili na sastancima u Bruxellesu i generalno okupljali se oko privrednih stvari? Dakle, ne govorimo o članicama EU već su u tom trenutku bili aktualni događaj, on je bio sa investitorima, odnosno govora zašto konstantno, dakle da li mi ispunjavamo zapravo standarde ili nam treba mnogo vremena da ispunimo standarde da bi jedan investitor iz zapadnoeuropskih zemalja došao u Crnu Goru ili u čemu je konstantna ta okrenutost, da li je to u poraskoj politici, šta je razlog zbog kojeg se ipak ne okrećemo u zapadnoj Europi kao ekonomskom partneru?

SPEAKER_02 37:41

Pa ja mislim da sigurnoš da ozbiljni investitori sa zapade i dalje ne osjećaju Crnu Goru kao stabilnu destinaciju u kojoj bi mogli da ulože svoj novac. Investitori traže stabilan ambijent i predvidiv ambijent da bi mogli da ulažu. Da me pogrešno ne shvatite, daleko od toga da imam bilo šta protiv. Čak održavam investicije i sa Bliskog istoka i sa dalekog istoka. I svi su dobrodošli u Crnoj Gori koji želi da ulaže sa dobrim namjerama poštujući prije svega zakone Crne Gore i naravno, dobrodošli su da rade u Crnom Goru, ali ja mislim da je nama državni interes, ne samo ekonomski nego i politički da imamo značajne investicije iz najvažnijih ili zemalja EU i SAD. Mislim da je to za Crnu guru izuzetno značajno da ostvari, ostvariti će onoga trenutka kad investitori budu ocijenili da je Crna Gora stabilan, predvidiv i atraktivan ambijent za ulaganje.