GOST MILOŠ ĐURIČKOVIĆ 15.04.2026

Gost današnje Drugačije radio veze je predstavnik Evropskog saveza i međunarodni sekretar Socijaldemokrata Miloš Đuričković koji će govoriti o uticaju rezultata parlamentarnih izbora u Mađarskoj na režime zemalja Zapadnog Balkana, s posebnim fokusom na partije koje čine vladajuću većinu u Crnoj Gori i političku sudbinu aktera koji su gradili neformalne veze sa Budimpeštom.

Biće riječi i o koracima u pregovaračkom procesu Crne Gore i rokovima za zatvaranje preostalih poglavlja.

www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_02 0:19

drugačiji radio veze je Miloš ⁇ uričković predstavnik Europskog saveza kojim zahvaljujem na vremenu koji izdvaja za današnje gostovanje i želim dobrodošli tu studije radine za vaše tema emisije svakako ono što se tiče posljedica odnosno očekivanja nakon završenih izbora u Mađarskoj koji su nakon šesnaest godina pokazali da je uslijedilo vrijeme odlaska Viktor Orbana dosadašnjeg premijera čija se politika mijenjala za sve to vrijeme, ali koji je i gradio savez i čiji je utjecaj, odnosno utjecaj politike sa kojom je on bio povezan, bio itekako vidljiv u zemljama Zapadnog Balkana. Govorimo prije svega o njegovom utjecaju vezanom, odnosno njegovom učešću u blokiranju pomoći Ukrajini odnosno kredita od devedeset milijuna EU na koje je stavio veto, ali govorimo i o tome da zemlja koja se blisko veže za tadašnju Budimpeštu, nadamo se sada promjeni tog pristupa, zapravo zemlja koja umjesto europskog puta bira neku prorusku orijentaciju i taj utjecaj bio izuzetno vidljiv u pojedinim režimima zemalja Zapadnog Balkana. Kakva su sada očekivanja u smislu da li Zapadni Balkan kao cjelina i posebno ako govorimo o utjecaju ne samo Orbana konkretno nego svih onih koji su poput Orbana iskorišteni za promociju ruskog utjecaja može li se očekivati da će to sada biti umanjeno i zbog čega?

SPEAKER_01 1:47

Pa možemo dokonstatujemo da odlaskom Orbana sa premijerske pozicije u Mađarskoj de facto je da je Kremlj izgubio jednu polug uticaja ili kroz koju je na razno razne načine sabotirao ono što je pomoć Europe u Ukrajini u borbi u ratu protiv okupacionih ruskih snaga. To je jedna stvar, a druga stvar je što se izgubila jedna poluga Kremlja kojom su oni u suštiniji razbijali to neko jedinstvo unutar Europe koje je postojalo ili koje je dodatno ojačano ratom u Ukrajini. U kontekstu regiona ono što je jako bitno je što je također Kremlj izgubio tu polugu preko koje je okupljao ultra desničarske snage u regionu, davao im i financijsku i političku pomoć ako je bila upakovana kroz pomoć ili prije svega političku jedne članice EU što je paradoksalno. No što vas volim da naglasim i da razdvojim kad je riječ o ovakvim temama, pogotovo o članicama EU, što jako moramo dovodimo računa da razdvojimo šta je to što su politički odnosi i šta je to što su međudržavni odnosi. Međudržavni odnosi su nešto što treba, kao što rekoh, razdvojiti, što treba njegovati, što treba paziti. A zašto to kažem? Zato što kod nas mi često volimo da gledamo stvari crnobilu, znate, i onda ako je orbana vlasti u Mađarskoj se ukupna javnost onda počinje da percipira i samu državu i čitav narod pa onda ide i sa investicijama i sa svim ostalim kao nešto što je negativna pojava. Da se razumijemo i EU je za čitavo vrijeme vladanja Orbana itekako ekonomski jeli srađivala sa Mađarskom to su milijardi i milijarde ekonomske sadnje na razoraznim poljima. Isto tako u jednom trenutku je isprovodila neke restriktivne mjere prema Orbanu baš zbog te politike koju je on sprovodio tako da volim da razdvojim te dvije stvari da naglasim baš zbog načina kako mi shvatamo međunarodno odnosi i međunarodnu politiku. Međutim, ono što treba potencirati to je ta politička sadnja koja je postojala između orbana, između razno raznih centara u regionu. Neki od tih centara koji su najprepoznatljiviji to je naravno Aleksandar Vučić koji vidimo da već par dana po smjeni vlasti u Mađarskoj ima izazove koji dolaze iz te države. Vidimo koliko je to u stvari u stvari bilo isprepletano. Ima naravno isti stav i ista situacija sa dodikom i dolazimo u konačnici slična situacija, izvinjava se, ima tu je jedno otvoreno pitanje kad je riječ o Makedoniji sa njihovim bivšim premijerom koji je našao utrčište u Mađarskoj od pravosudnih organa u skoplju. I u konačnici dolazimo do onoga što je relacija sa Crnom Gorom. Tu ćemo da vidimo kako će stvari da se odvijeno. Ono što je izvjesno je da ta promjena vlasti kad pogledamo vladajuće strukture u Crnoj Gori nije dobro došla predsjedniku skupštine Andriji Mandiću, NSD-u, nije dobro došla DMP-u i možemo slobodno da kažemo da nije dobro legla pokreto Europa sad iz jednog razloga što ako pogledamo sve političke aktivnosti koje je imao Pokret Europa sad, tojest vladini, predstavnici koji dolaze iz redova Pokret Europa sad, de facto možemo da zaključimo da su režim skorašnji u Budimpešti i zvanična podgorice itekako imali tjesnu političku sadnju.

SPEAKER_02 6:05

Ono što vidimo tokom prethodnih, što smo zapravo mogli da vidimo u tom prethodnih godina jest da su i Pokret Europa sad i partije poput nove srpske demokratije odnosno konkretno predsjednik skupštine Andrija Mandić zapravo koristili taj primjer Mađarske, konkretno najviše predsjednik skupštine na način da pokažu da možete biti na neki način balansirati kako oni to vole da kažu, iako suštinije u pitanju proruska orijentacija između Moskve i Bruxelles, a istovremeno biti članica EU. Jorban je bio primjer za to. Sada se naravno gubi takva figura, da li će se neka druga pojaviti u sastavu EU svakako ne, ali to je bio i razlog zbog kojeg je uvoliko interesovanje za izbore u Mađarskoj bilo da kažemo mnogo šire u odnosu na ono kako bi jednako tako relativno mala zemlja imala u Europi u nekim da kažemo normalnim uslovima. Sada kada govorimo o odnosu pesa i odnosu partija poput nove Srpske demokratije odnosno bivšeg bloka Demokratskog fronta, kakva je njihova sadašnja, da kažemo što možemo od njih očekivati? Naravno znamo da će PES pokrenuti evo nedugo nakon iako je malo proteklo vremena od proglašenja, odnosno prvih nezvaničnih rezultata i oglašavanja svih europskih zvaničnika vezanih za izborni rezultat u Mađarskoj, oglasio se na kraju i premijer Crne Gore Milo Kospavić, čestitajući Peteru Mađaru na pobjedi u smislu da on već pokazuje neki da kažemo pragmatičan pristup. Generalno, naravno, znamo da kao što ste spomenuli međudržavni odnosni će ostati i gradit će se na, odnosno nastavljat će se na onome što je do sada bilo, ali šta možemo u tom zaokretu očekivati? Evo bile su neke rekapitulacije i podsjećanja na to da je posebno ministar, potpredsjednik sada Vlade, nekadašnji ministar vanjskih poslova zapravo gradio veze sa Petarom Sijartom da zapravo to je nešto gdje je nalazio svoje političke saveznike i u takvoj Europi i u takvom odnosu i prema Ukrajini i prema odnosu prema Rusiji zapravo nalazio zajednički jezik, šta dalje slijedi u tom smislu.

SPEAKER_01 8:13

Mislim da konkretno što se tiče naših vladajućih partija, proshodno tu mislim da pokret Europa sati na novu srpsku demokratiju. Mislim da će oni pokušati jednu vrstu prestrojavanja, ali evo da pokušav malo radi i slušavaca da razdvojimo neke stvari da objasnimo. Ovih dana imali smo prilike od Pokret Europa sada slušamo razno razne opsužbe kako je neka vlast do 30. augusta koja je bila aktualna, gradila odnose sa urbanom, povlačene su paralele, pa su onda plasirali mnoštvo slika preko svojih propagandnih kanala i ja uvijek govorim da je jako važno posmatrati događaj u kontekstu vremena u kojem su se desili. Radi slušavaca koji možda ne prate mađarsku scenu ili ne prate ušteodnu scenu treba podjetiti da je orban i njegova partija su bili itekako poželjna promjena u Mađarskoj u datom trenutku. To je partija koja je bila koja je pripadala liberalnom spektru partija, bila je čak i članica nekih međunarodnih organizacija, europskih organizacija i u tom vremenu je ne samo sa Crnom Gorom zonični orban i zvanična mađarska imala izuzetno razvijenu saradnju nego imala itekako političku sadnju razvijenu sa svim političkim subjektima. To je trajalo jedan period dok nije krenula promjena politike od strane Orbana kad su oni iz liberala završili u Europsku narodnu partiju koja je konzervativnija opcija nego što su Socijaldemokrate i liberali. Završilo je u taj politički spektar europski i vrlo brzo iz toga aspektra mogu slobod da kažem izbačena kad su oni završili u onaj spektar koji danas zovemo ultra desničarski spektar. I oni su proteklih godina naročito od izbijanja rata u Ukrajini dominantno bili predvodnici toga pokret u Europi ne sakrivajući svoje simpatije prema Moskviji, ne skrivajući svoje političke relacije, a evo vih dana vidimo da su tu bili razno razne koruptivne radnje koje su pratile tu sa radnju na političkom nivu. Sad pazite kad uzmete i pogledate datume. Rat u Ukrajini je pročeo prije par godina. To je trenutak kad je aktualna vlast, to je postaugust na snazi u Crnoj Gori i oni u tom trenutku biraju da imaju itekako tjesnu i političku suradnju upravo sa Mađarskom. Tu bi za trenutak kad je slušalaca razdvojio dvije partije, jedna partija PS, jedna je NSD ili za budućnost Crne Gore. Za budućnost Crne Gore, NSD, njihov lider Andrija Mandić, on se jasno opredijio prije, mislim oni su uvijek prepadali tom ultradesničarskom nacionalno-šovionističkom spektru. Oni su se opredijeli da izađu možda iz tih nekih lokalnih matrica barem NSD, i da promovišuje tu ideologiju ultradesničarsku koja je u tom trenutku bila na jednom pobjedničkom valu u Europi i u svijetu. Ona se personifikuje u Trumpu, ona se personifikuje u AFD-u, ona se personifikuje u Viktor Orbanu u regiju, Dodiku i u Vučiću. Oni su odlučili da grade tjesne sadnje sa tim centrima, čak i Markom Milačić imao skoro neku u posjetu u Italiji također sa nekim ultra desničarskim strukturama. Mandić kao z pozicije predsjednika skupštine u raznim svojima nastupima je proteklih godinu ili dvije dana ujeđivao građane crne gore koje je došlo neko novo vrijeme gdje trebamo sad da budemo je li mi mudri i pametni i da se tome prilagodimo da savijemo kičmu i da se prilagodimo svim tim anomalijama koje persignifikuje njegova politika. Jedno stanje na RTC je čak mi bilo interesantno njegovo porođenje sa situacijom tokom Drugog svjetskog rata, tojest drugi svjetski rat sa španskim borcima gdje on govorio kako on ne razumije te ljude gore koji su iz ideala išli da se tamo bore ili u nekakvom španskom ratu i da se vraci s orden kao španski borci ili crna gore kako ona značno ili nekako smo mi jedna mala nacija i mi ne trebamo da vodimo znate računa o ničemu. Samo treimo računa kako će nama da bude bitno kako će nama da bude dobro, kako ćemo mi da preteknemo smo mi mali nebitni, znate i najbolji način da to radimo je da prihvatimo ultradesničarsku politiku koja je trenutno na snazi. Crna gora to nikad nije radio. 13. julije se desio upravo za to što je netko odlučio da ne bude, da ne bude, da se ne prilagođava nečemu što je bio trend ili što je bilo dominantna snaga u tom trenutku u Europi. Brojni su i primjeri iz historije crne gore i raniji koji su upravo negacija svega onoga što je Mandić promoviše na jedan perfijan način pokušava da čitavo crnogorsko društvo uvuče u taj ultra desničarski val. To je čovjek koji je za proteklih godinu ili dvije dana također čitavu svoju spojnu politiku bazirao na podršci Izraelu, na podršci Trumpu, na promovisanju te politike, čak je to je bio jedan koji je potpisao tu kandidaturu, predlog kandidature za Nobelu u Ngradu za mir Donalda Trumpa koji vidimo gdje se matrate ne svi zgrožavamo ovih dana izjavama koje taj čovjek daje. I sada oni se nalaze u jednom nezgodnom balonu tako da kažem jer su zadnje tri godine bazirali svoju profilaciju na tome jer to je nešto što oni prirodno pripadaju, međutim to nikako sad ne može da se uklopi s onim što je zajednična politika Europe. Zato što Europa je odlučila da kaže nekim stvarima ne, nekim anomalijama ne, odlučilo je da odlučno krene u borbu protiv ultradesničarskih partija i populističkih partija i najbolji primjer toga je upravo Piter Mađar. Piter Mađar nije pobjedan ni lijevog, ni desnog spektra, ni centra, nego faktički su se ujedinili i socijaldemokrati i liberali i narodnjaci svi su se ujedinili da bi pobijedili jednog ultra desničara i proruskoga igrača u Mađarskoj. I uspjeli su. I zato su imali tako moćan rezultat između ostalog. S druge strane, kad pogledamo pokret Europa sad, jako je interesantna njihova evolucija. Njihova evolucija se dešava i on je čak možda najsličniji orban onaj točniji. To je jedna partija koja je nastala kao jedan moderan pokret, jedan proevropski pokret koji je trebao da unese europske vrijednosti prije svega u Crnoj Gori da je to talaz nekih novih modernih, pametnij političara, a šta mi imamo tri godine kasnije ili četiri godine kasnije. Mi imamo tu partiju koja se podijila na neke dvije frakcije, prvo između Jakova Milatovića i između Miloka Spajća. Prije toga su se odrekli čitavane garniture koja je bitisala oko krivo kapice premijera pa ministarke Srzentić. Pa je bilo tu razno raznih još nekih aktera iz njihovoga da kažem inspektor gdje su ih malte ne izgoreli, odrekli se pa su se podijelili na ove dvije strukture. Pa je pred parlamentarne izbore 203. taj spaj promovisao politiku centra, znači neće sa ovima, neće onima onželi da bude dominantna snaga. Pa svega deset ili 15 dana nakon završetka tih izbora i to je tu politiku odbacio i krenuo u potpuno savezništvo sa novom Srpskom demokratijom. Tri godine kasnije mi imamo situaciju u kojoj je brojno članstvo. Prvo su to napustili i Pejovića i Činčur su napustili pokret Europa sad. Pa evo vidimo da je napustio i Mišolaković, pa vidimo da im baš ne sjeto ruži na nekakvom lokalnom nivou totalni fijasku u budvi, totalni fjasku u nixčiću, totalni fijasku u svajci nisu ni nastupali ovaj totalni fijasko. Onda vidimo da su u beranama napravili neki rezultat političkim inženjeringom, pa onda vidimo da za savjetnika njihovog predsjednika opštane Beren dolazi jedan ultra desničar koji je organizovao faktič progon onih toraka na zabiluji s one scene koje smo gledali i onda vi vidite da ta partija polako klizi kao onome što je politika NSD klizi ka tim ultradesničarskim pokretima. Zato i ta sadnja zadnjih godinu dana između Viktor Orbana i vlade Crne Gore, prije svega predstavnika Pesa Majde Adžović, Milo Kaspajića, Filipa Ivanovića bila intenzivirana. Jer oni de facto nakon tri godine formalno se vode kao partija koja je proevska u sluštini su itekako ultresničarska partija barem sa onim ljudima koji ih trenutno predstavljaju javnost i koji su najglasniji. Ja ću podsjetiti da je njihov član sam ne znam ili glavnog ili predsjedništva i glavnog odbora ili predsjedništva dragaš prije dvije godine javno na Twitteru bio nekog tko je dizao u Nebesa, Njemački AFD, njihove politike koje su sporne, Trumpa, imamo premijera koji je s oduševljenjem pozdravio pobjedu Trumpa u Americi. To je bilo nevidena ljubav eforija. Sada oni imaju problem. Zašto? Zato što sve te ljude koji su oni podržali za ove tri godine kojima su imali izliv razno raznih emocija i ljubavi polako gube izbore poput orban u Mađarskoj ne stoje baš najbolje. Trump već vidimo da je u posebnoj vrsti problema i pitanje je kako će da se završi njegova politička karijera jesena kad bude taj središnji presjek neki u Americi, vidjet ćemo kako će sve to da prođe i oni polako te neke karte na koje su odigrali gube. I oni imaju sad potrebu da se transformišu. Međutim, šta je problem? Problem je što je nekad činjelo građansku substancu pesa, ti ljudi faktički on su ostranjeni ili su u međuvremenu napustili tu stranku i nadglasani su tom bukom, primitivnom bukom slogan mogu da kažem od nekih ljudi koji su od starta bili ultra desničari u pokretu Europa sad. To najbolje možemo da vidimo kod ovoga što sam pomomenuo dragaša, kod Čarapića, kod nastupa Jelenović, kod nastupa Branke Marković, kod nastupa Borise Pejovića. Vi faktički između tih ljudi i Poslanika NSD-a i to ne govorim čak svih nego onih najradikalnijih poslanika NSD-a vi faktički ne vidite suštinsku razliku. Izuzet toga što su oni možda malo glasnije za EU, ma da danas svi govorimo da smo za EU. Čak i Andrija Mandić. Svi su oni za EU zašto za to što oni moraju nekako da prežive. Morat će nekako da minju taj narativ, morat će nekako da grade nekakva nova savezništvo.

SPEAKER_02 21:22

Primjer Mađarski je zapravo poslao vi ste tako tumači jasnu poruku Beogradu odnosno Aleksandru Vučiću da su i čak oni koji uspiju da iskontrolišu sve mehanizme, dakle da imaju u svojim rukama mediji u potpunoj pokrivenosti, da kontrolišu izborne procese, da promijene zakon tako da izborne jedinice i način brojanja glasova zapravo uvijek ide u korist onome tko raspiše izbore odnosno režimu da potvrdi svoju moć itede pa je sa zaista impresivnim rezultatom preokrenut, odnosno impresivan rezultat stoji iza onoga što je ishod takvih izbora. Međutim, ono što smo ima HI u Mađarskoj što ste i spomenuli u prethodnom odgovoru jeste jedinstvo svih opozicionih ili značajnijih opozicionih subjekata. Peter Mađarih je sve okupio i čak su mnogi lideri ranije opozicije odnosno opozicionih partija zapravo odustali od sopstanih kandidatura i sopstvenih lista da bi se u što većim grupama a što manje brojnom ponudom nastupilo na ovakvim izborima. Da li taj model zapravo, da li taj model zabrinjava konkretno Vučića i da li taj model zabrinjava ovdje jer konstantno se i svi to na neki način primjećujemo, vidimo neku disperziju opozicije, vidimo da takvo nešto postoji, da li je ovo svima signal ili evo vidjeli smo prvu Vučićevu reakciju, on se odmah obrušio na Mađara u smislu eto neka kaže on tko je taj, tko nas se ujedinjuje, tko kumuje, kako je on rekao u tom smislu. Da li je ovo poruka samo da je orban smjenjiv, odnosno orban ili neki dugoročni Vladar u ovom konkretnom slučaju Vučić ili neki drugi režim tog tipa ili da je sa druge strane važna i ova poruka da opozičjono jedinstvo mora zaista biti lišno istujete i svih onih da kažemo elemenata koji su zapravo vrlo česti na političkoj sceni Srbije itekako možemo da vidimo.

SPEAKER_01 23:21

Kada bi mi sad preselili političku scenu Europe, onaj način na koji se krira politika u Europi, kako se kreira ta odnos snaga tim sarađuje, koje su to politike koje su crvena linija koje su neprihvatljive. U toj konstatki bi to preslikali u Crnoj Gori danas. NSD, DMP čak i demokrate mogu da kažem, ne bi bili vlast. Oni ne bi bili vlast i ja svedem na to na za budućnost Crne Gora, oni ne bi bili vlast, oni bi bili obilježeni kao ult desničarske partije protiv kojih se čitava Europa trenutno ujedinila i kreira jednu političku ponudu koja je sastavljena i od centra i od livog i od desnog samo da se istisne to što je najveća opasnost, a to su ti maligni strani utjecaji van Europe i te populističke u tradesni nacionalno-schovinističke politike. Kad bi to prekopirali u crnoj gori svakome jasno kako bi ta vlast izgledala. Ona bi bila sastavljena od sadašnje opozicija, ona bi bila sada sastavljena od dijelova ove vlasti, tu prije svega misli na manjinske partije i pokret Europa sad po svojoj definiciji bi pripadao tome. E sad, jedna stvar je da li pripadati po definiciji, a druga stvar je pripadati po suštini. Jer to je još sam malo prije po meno pitanje šta je od te partije koja ima neku definiciju, šta je od te definicije ostala na terenu s ovim ljudima koji imaju. Međutim, kako će se odvijati stvari u crnoj gori to je upitno kao što je reko, oni moraju da dožive neku vrstu sadem prešaltavanja, je li moraju da se prešaliti nekako nekakvi novi kolosik koji su zauzeli da li će oni to napraviti ili neće, veliko je pitanje po meni ja mislim da smo mi trenutno bliže tome da pokret Europa sad sklizne u ultra desničarsku partiju, tojest jednu klasičnu partiju poput ovoga što je NSD i da pokušava da nađe nekoga partnera u Europi. Trenutno on ima podršku Briselske administraciji iz jednoga prostoga razloga. Zato što Briselska administracija ima svoju agentu i njih baš briga za to što mi pričamo ovdje oko podjela oko ovoga kolega, to je jedno vrlo malo žarište njihova percepcija checkboksa i tako da kažem koji imaju nema rata, ljudi ne umiru, nema stranih trupa. To su kriterije kojima se oni trenutno bave. Ako to čekirate, situacija je ok, ona je naravno nestabilna u unutrašnjem planu, ima mnogo pitanja otvorenih, ali nema mrtvih i dobro je neka to gura tako. To je teritorija koja nama treba. Mi ćemo da damo svršku koju možemo da damo da bi to i formalno postalo, formalno postalo dio Europske unije i tu se završava sva filozofija oko zasluga ove ili one vlasti kad je u pitanju europski proces i europske integracije u crnoj gori. I sad zamislite koliko vi trebati imate pogrešnu politiku kao vlada ili ja ne kažem politiku nego koliko vi trebati imate pogrešne stavove, pogrešne stvari da radite kad je sa svom takvom logikom i sa svom tom logistikom koju dobijate od strane Europe vi imate rezultate koji ne garantoju da ćemo mi 2028 godine da postanemo članica EU. We ne garantoju that ćemo do trzeba 2026 godine da zatvoren slabo glavny. Faktički usluge koje je Bristol trenutno postavio su radi građana da objasnili how to igrate utakmicu ando kaže proteinski team to imamo gol. I treba date 10 golova. I vi ne uspijete da date tih 10 golova za cito utakmicu. Nego evo sad kad je polu vrijeme ako ste trajali da date 5 vieste na 3 gola da banali za to kažem ljude koji možda inne prate.

SPEAKER_02 28:00

Pošto pominjete proces europskih integracija i upravo tu dinamiku koju ste sad ovim primjerom ilustrali u suštini PES posebno voli da naglasi da se za vrijeme Vlade Milo Spajića otvori određen broj poglavlja, onda se upozorava na tu dinamiku koja ne može da korespondira sa onim što je bilo od početka integracijog procesa do tog trenutka itede dakle govori se o onome što se dešava dokommet od dvadeset četiri i dvadeset pet godine posebno za ovu godinu i najavljen ambiciozni plan da se zatvore sva preostala poglavlja a već odmiče i april tako da to bi značilo zaista da gotovo zatvaramo dva poglavlja mjesečno što tehnički bi moglo ali male vjerojatno čak i sada uzmemo sve što se u prethodnim mjesecima izdešavalo. Međutim, ako govorimo o pristupnim pregovorima, PES se nikada ne vraća i kada govori o svemu tome na ambijent u kojem je pregovarački proces postojao. Sjetimo se samo Olivera Varhelija, nekada bliskom FIDE su danas kao da kažemo nezavisnom političaru, tadašnjem komesaru za proširenje koji nije bio baš tako naklonjen proširenju EU. Ako govorimo o vetu Mađarske koji je postojao, a evo velika su vjerojatno očekivanja od Petara Mađara u nekom smislu i za konkretno mađarsku vjerojatno mnogo znači, ali šta zaista znači da li se može očekivati neki ozbiljniji zaokret Mađarske u smislu neke spojne politike mimo ovog odnosa prema Ukrajini i Rusiji u tom smislu da li za zemlje kandidata zapravo znači da će biti neke ozbiljnije podrške proširenju ili mi samo želimo da vjerujemo da će to biti tako jer Mađarska ipak ima na neki način utvrđenu vanjsku politiku koju usmjerava prema i nekim sopstvenim ciljevima, a sa druge strane EU postoji dio članica koji smatra da bi svako proširenje u ovom trenutku, a posebno ekonomski zahtjevnom bilo neko dodatno opterećenje. Da li se mi zaista previše mi kao zemlje Balkana, da li se previše nadamo u ovaj preokret koji se desi u Mađarskoj da će to utjecati na nas ili smo samo precijenili trenutak koji je za Mađarsku bitan?

SPEAKER_01 30:11

pa evo da kažemo. Najbolje ustvari koliko je ustvari bitna promjena koja se desila u Mađarskoj, najbolje je to kroz neku retrospektivu prethodnih zvaničnika iz mađarske otpisati. Ajmo, zato opet se vraćam na ono razdvajanje politički i međudržavne sadnje. Kad pričavamo o međudržavnoj sadnji ono je uvijek postojali. I prije 30. Augusta i nakon trideset augusta postoji dobra, volja i dobra namjera od strane zvaničnika Mađarske da grade dobre ekonomske odnose sa Crnom Gorom, da imamo investicije iz te države da imamo strateške projekte koje bi zajedno razvijali. To je jako dobro i to je nešto što ne smije nikada se prekine. To je nešto što mora da se održava po svaku cilju. Kad govorimo o onome što je politika i politički odnosi, ajmo da krenemo sa tezom, sa činjenicom o kojoj integracija i podrške pristupanja crne gore EU i to možemo da dođem i da kažemo da je sa strane Mađarske uvijek postojala podrška Crnoj Gori da ona postane prva naradna članica EU. E sada, aj sada malo to razdvojimo da to razvojem. Ja mislim da trenutno ćemo mi imati kvalitetniju podršku sa Piterom Mađarom po pitanju članstva unutar EU iz jednog prostog razloga zato što imat ćemo jednu vladu koja je sastavljena, koja je demokratska i koja će ipak voditi o nekim računa o nekim i strateškim odlukama, ali o nekim vrijednim odlukama kad je u pitanju članstvo u EU konkretno crne gore, ali država regiona. Da polučujem paralelu s onim što je bilo za vrijeme olive Marheja, ovaj to je bio jedan tip koji je u suštinih želio ultra desničarsku crnu goru unutar EU, ne da bi crna gora postojala kao članica EU, nego da bi on dobio još jednog političkoga saveznika unutar EU za politiku upravo Viktora Orbana. Oliver Weicher je neko koji je imao najtisniju suradnju upravo sa novom srpskom demokratijom i sa pokretom Europa sad i sličnim subjektima. On je taj koji im je davao punu političku podršku. To je čovjek koji im je čak i davao neke aj da kažem podršku za neke ideje poput propalih inicijativa, Open Balkan itede ako se jedno vrijeme itekako gurali i pokret Europa sad i sadašnja opoziciona ura i nova Srpska demokratija. E, za tu vrstu politike i za tu vrstu članstva više podrške nema. Samim tim politički akteri koji su bili simbol tih procesa u crnoj godini nemaju više u Mađarskoj partnera za tu i takvu politiku. Ono što ja bih volio da vidim u vanjskoj politici Mađarske za period koji slijedi s obzirom da oni sami su bili žrtve proruskog uticaja, da će oni imati posebni senzibilitet prema onome što se bude identifikovalo kao proruski utjecaj u Crnoj Gori i da će nakon toga ne velisati svoju vanjsku politiku prema Crnoj Gori i prema onome što su imati određene zahtjeva i kriterijome kad je u pitanju Europski put Crnajore i Europske integracija. Da nastav nedorečen, ja ne želim da netko sabotira europski put Crnogora. Ne želim da netko odlaže evpsku integraciju Crnogore ili članstvo u EU. Ali želim da se implementiraju svi oni mehanizmi koji će da rezultat imaju slabljenje ruskog utjecaja u Crnoj Gori. A kad kažem ruski utjecaj stavljam znak jednakosti sa slabljenjem ultra desničarskih ideologija u Crnoj Gori. To je ono gdje mi kao opozicija vidimo ključnu točku suradnje sa onim što su politički akitelji u Europi i oni sa onim što je Briselska administracija.

SPEAKER_02 34:48

Košto ste to pomomenuli, onda da postoje da vidimo da li će se kod mađarske desiti ono što je prethodnih godina i decenije slučaj u Baltičkim zemljama u Finskoj, dakle da su itekako svjesni ruskog utjecaja njegove štetnosti i da sve zemlje koje imaju problem sa tim zapravo podržavaju u borbi protiv toga. Ruski utjecaj bez obzira na to što je Viktor Orban, što će otići sa vlasti zapravo uskoro izvanično sa funkcije, međutim ruski utjecaj nije time umanjen odnosno ruske pretenzije ostaju, one su dovoljno i duge i jake u tom smislu i na svaki način će pokušati naravno Zvanična Moskva da pronađe svoje sadnike i da ih zadrži u ovom smislu. E sada pošto će taj ruski utjecaj sada malo slabiti odnosno podrška i kanali infrastrukture u tom smislu bit će manja. Međutim, on će se opet u nekom obliku ovdje ipak prepoznavati, identifikovati gdje vidite najveću opasnost u smislu, da li će to biti kroz kontrolu institucija, medija, bezbjednosnih struktura, gdje vidite da će se on sada u ovakvoj da kažemo europskoj infrastrukturi i sa jednim igračem manje gdje će moći postati najvidljiviji u Crnoj Gori, ako uzmemo u obzir i situaciju u Srbiji i mogući razvoj događaja tamo evo vidjeli smo sinoći interesantnu raspravu između Aleksandra Vučića i Sandra Gocija u smislu onoga tko je sljedeći koji odlazi, pa eto da vjerujemo da možda neki takav plan ili želje građana Srbije mogu da se ostvare na tom planu, ali i bez ruskih igrača utjecaj opet ostaje, gdje će biti najvidljiviji.

SPEAKER_01 36:24

Pa znate ako što se tiče ruskog utjecaja konkretno u Europi teško je prognozirati u kom pravcu će onako je li gubljanje određenih karika gdje bi oni to tražili da kompezuju. Da li je to, da li će opšću spjeti i da kompezuju, ja se nadam da neće. Ili će otići možda na izazivanje nekih kriza, destabilizacije bilo kod nas u regionu. Međutim, ono što sa sigurnošću mogu da kažem da je trenutno ključno ključno savavezništvo koje oni u tim odnosima snaga vide trenutno, tojest gdje šansu vremenaju sa samim je što se dešava trenutno u Americi. Jer ako ne dođe do promjene politike koja dolazi iz Washingtona, tojest trenutno od Trumpa, vi ćete da imate jednu situaciju koje će Europa biti prinuđena da izgrađuje potpuno nove mehanizme bezbijednosti da bi sebe pod broj jedna sačuvala koja neće moći više toliko od se osvanja na Ameriku i to su ogromne, to su jedne tekonske promjene koje podrazumijevaju faktički upravljanje države od EU da bi to bilo efikasno. I to su jednostavno neke tektonske promjene. To je kad govorimo o Europi i o svijetu, ali evo treba se čekati i vidjeti Trumpu ne ide baš najbolje na političkom planu. U Americi pitanje kako će da se završiti taj njegov mandat i kad će da se završi taj njegov mandat, kako će to posljedica da ostavi i neko ako bude došao nakon Trumpa veliko nije to da će to moći sad ili da se putsne prestima i da se vrati sve kao što je bilo. To je neki proces je li vraćanja, normalizacija stvari ili jednostavno mi njanja nekih toka. Kad je riječ o crnoj gori, kad je riječ o crnoj gori, ja tu vas da želim da povučem paralelu između sadnje unutar tog ultra desničarskoga bloka i da kažem sadnje unutar demokratskih ali partija, organizacija, asociacija ili sveukupno političkog društva kako želite. Mi s ove strane nemamo tu vrstu povezanosti. Aj tako da kažem. Mi nemamo tu vrstu sadradnje u odbrani bazičnih vrijednosti i principa među proevropskim i među prodemokratskim strankama. Nego je to poprilično razšireno. Postoji ogroman stepen tolerancije, postoji ogromna raspoloženost za sadanju sa razno raznim adresama, pravljanja kompromisa itede što je prirodno normalno. Uvažava se do krajnjih granica i međunarodno pravo i pravo ne miješanje unutrašnje prilike. Ako se vodi računa šta će se komentarisati, šta neće da se komentarisa itede dok recimo kod ultra desničovskoga bloka vi nemate tih problema. Viktor odva nema nikakvih problema da dođe na izbore koji se održavaju u Republici Srpskoj da da punu podršku je lioradu Dodiku. Vens nema nikakvih problema da se pojavi na izbornom skupu Viktor Orvana u Mađarskoj da da punu podršku onda imate tu te međudržavne sporazumi i ekonomsku suradnju koja također nema nekakvih ručnih granica nego je to porazno raznim poljima. Znači i ekonomski i politički utjecaj faktički nemaju kočnica i nemaju granica. Dok je recimo kod naše strane je to uvijek nekakva neviđena procedura. Danas da recimo Martak Kos dođe i da kaže pa čekajte malo, vi ljudi nisu proeuropski orentiani. Da dođe da kaže ja razumijem, ali meni jednostavno partner ne može da bude čovjek koji podržava milorada Dodiga, koji podržava Putina koji nema problema sa ruskom agresijom u Ukrajini koji ne vidi problem sa svim onim što se dešava danas u Iranu, u Izraelu, nego čak štoviše to i intimno podržava možda ne toliko javno lukavi se, ali intimno podržava da dođe da kaže da ja ove ljude stvarno ne vidim kao partnere, vidimo ljude koji 100% imaju usuglašene stavove sa mnom. Prosto je kažem nevjerojatno koliko izostaje ta vrsta neke logističke podrške, a kad bi imali tu vrstu podrške faktički vrlo brzo bi se posložile stvari i u regionu i u regionu u Crnoj Gori. Jer u Crnoj Gori osamdeset posto ljudi podržava ideju eu i članstvo u EU ili sedamdeset posto varira gore dolje iz razno raznih razloga ali to je dominantna ideja koju ljudi daju podršku da se razumijemo iz razno raznih razloga neko iz vjezdnosnih, neko za to što želi veću uplatu jer kroz to gledaju da će ima bolji standard razno razni su razlazi ali izostaje ta vrsta solidarnosti da kažem i političke podrška. Ona faktički nije postojala do prije pet godina dok su ultradesničarske partije zarazivale na svinojumi. Tako se u suštiniji desio rad toga populizma i ultradesničarskih partija zato što oni jednostavno nisu imali sljedljivost a tako da se izraziti. Kako se komplikuje situacija u Europi i u svijetu, tako sve više i više se javlja potreba kod tih demokratskih da kažem snaga u Europi to ne znamo treba da se okupimo i treba ipak malo da vidimo koja je tu iskreno sa nama, a tko nije iskreno sa nama. I sa tim bi zaključio tu si za to desila ta pobjeda koja je dominantna bila u Europi. U Mađarskoj. Zato što je netko došao i rekao, ok, ajmo da napravimo vrijednosnu podjelu. Neko je lijevo, neko je desno. Ili u našem slučaju, netko je bio do 30. Augusta vlast, tko je bio nakon 30. Augusta vlast ili u našem slučaju netko je srbin, netko je crnogorac, netko je pravoslavac, netko je musliman, nego ajmo mi da se podijelimo vjernost. Da vidimo mi tko je, ako smijenta tako da se izrazimo neke malo precieram, tko je zdravla, tko nije zdravu glavu. Kad tu podjelu napravimo i kad budemo imali političke partije koje su spremne na tom koncu da se okupe, ta politička platforma će pobud u Crnoj Gori koja će se meri u procentima od 70-80% nadansi 90% jer će to pokazat zrelost i zdravost ovoga društva. Što je meni posebno žao je što ovih dana gledam i slušam neke mlade ljude poput ove polemike sa Vasilijom Ćorapicem i neke slične ljudi iz nekih drugih političkih partija koji tako bez ikakve političke originalnosti načina ponude pribjegavaju ka dvije stvari. Jedna je vađenje stvari iz naftalina nekakvih tema, prežvakanih, pa vi ste bili vlas, ti bio sam, ti bio samin, ti ovako ti onako nešto pritom se tiče ljudi koji više nisu ni politički aktivni, koje evo ja kao nekog koji se skoro bavio politikom zadnjih par godina nisam ni upoznao, ne znam ljude, ne poznajem ih, ne znam ih. Ne znam tko su, nikad im u životu ruku nisam priušao, nisam pričao sa njima. I oni ih vade iz naftaline i kaže vi ti si bio sa njima i slične stvari. I druga stvar koju prebjegavaju je onaj opet populizam koji će građani da plaćaju bez želje da ulazimo u tu temu, a to su projekti poput vedega brda, poput nekakvih basnosnih obećanja, nerealnih obećanja, niko ne zna prevareni posto puta, pa prepakuje se taj proizvod pa se opet nudi opet populizam opet populizam, prosto mi dođe da kažem ljudi dajno sjašite više, daj batalite, ako hoćete dajte da se ukupimo oko pet tačaka koje podrazumijevaju opšte je dobro, što je dobro, koje ne podrazumijevaju lčno dobro pojedinačnih svih nas. Jer ako budemo se vodili lčno dobro, ne podrazumijeva opće je dobro, opće dobro podrazumijeva lčno dobro, vrlo je jednostavna matematika danos mišljena formula jednačina, dajte da se okupimo oko tih petačaka vrlo će brzo, to će prirodno da isfiltrira političku crnu u crnoj gori koje je iskreno na nekim stanovištima, tko nije iskreno na nekim stanovištima imacimo razvoj koji će biti ne samo politički koji je ključan, zapravo mi nemamo zdrav politički sistem, jer zdrav politički sistem treba da se ima, da bi se imala zdrava ekonomija, da bi se imalo zdrava socijalna politika, da bi se imravi svi segmenti društva. Mi treba prvo taj segment izličimo.

SPEAKER_02 46:23

Kad taj segment izličimo, sve ostalo će vrlo brzo, lako da ide i članstvo će u EU da brzo dođe i plate se brzo, da rastu, itede vjerujem da su ovo bile značajne poruke, ne samo za slušavce već i za Crnogarsku opoziciju koja je u Mađarskoj možda mogla da vidi primjer da ipak može da se pobjedi jedna da kažemo destruktivna politika ako se zanemare neke podjele i ako se zapravo malo više razmišlja ka dugoročnim ciljevima. Gospodine ⁇ uričkoviću, mnogo hvala na današnjem gostovanju. A vam poštovani slušaoci zahvaljujem za pažnju, uz preporuku da ostanete dalje uz program Radije Antena.