GOST MILOŠ VUKOVIĆ 16.04.2026

Tema: Računica političkog populizma

Autorka emisije: Ana Nives Radović

Radio AntenaM

https://antenam.net

Transcript

SPEAKER_02 0:19

Vezu. S vama je danas Sana Nive Sradovića gostian te nešvuković ekonomista i osnivač fideliti konsultinga kojem zahvaljujem na vremenu koji izvaja za gostovanje i želim dobrodošli su studije radi. Počinjemo o temama koje su aktualne, ekonomskih tema je mnogo, ali evo da kažemo počinjemo od onoga što je najaktualnije u ovom smislu to je velje brdo, odnosno ponovno da kažemo aktualizacija ovog pitanja sa nekim da kažemo malo konkretnim smjernicama koje smo dobili, odnosno informacijama koje su predstavnici izvršne vlasti nedavno saopštili. Riječ je o projektu koji je najavljen nešto u oči podgoričkih izbora 2024. tada je rečeno da će prvi stanari biti useljeni u prvoj polovini ove godine. Sada imamo parlamentarne izbore naredne godine i imamo najavu roka za useljenje prvih stanara krajem 2027 vidimo da je u pitanju jedan projekat koji se vezuje za nešto što da kažemo traži podršku javnosti međutim, vidimo i brojne manjkavosti samog projekta u smislu onoga što taj projekat za sada nema. E sada šta sve ovom projektu nedostaje da bi zaista moglo da se promoviše na način na koji se to sada radi i koja je opasnost nedostatka svega toga u smislu infrastrukture, dokumentacije i svega onoga što nedostaje i na kraju koliko će to sve koštati.

SPEAKER_01 1:46

Moje mišljenje je da projekt je brdo zapravo jedan test inteligencije za ljude koji prate projekat, pričem razumijem ljudi koji su podstanari, koji su u tome vidjeli svoj neki spas, svoj izlaz i prijavili su velikom broju kad je bio otvoren portal za prijem i mislim da najveći broj tih ljudi danas razočaran. To je nekih 14 hiljara ljudi kojima je rečeno da će naravno useljen biti prvo i polovini 2006 godine i mi već vidimo polako 20.000 stanova se predviđalo. Ono što se može naravno sad već reći da i predstavnici vlade i njima je postalo jasno da 20.000 stanova se nikada neće napraviti, that će to biti sella, da će se možda napraviti pop, zgrada ili nešto će krenuti da rade zato što troškovi tog projekta su mnogi u odnosu na ono što država može da istrpi. I brojne su manjkavosti kao što si rekla, ušli su u projekte, ne znam, zapali su se kao pile u kurčine. Jednostavno mislim da oni bi najviše voljeli da mogu da izađu said this projekta da kažu e ljudi napravili smo grešku, međutim to bi završila nekoliko političkih karijera ministra Radunovića, ministara Kjađović i samog premijera. Ja mislim da bi, ako me pitate što bi trollsurati, da se zaustaje brod to se završiti te tri političke karijere, ne kada se završe te tri političke karijere zato što tih pet četiri sedamsto milijardi euro košta po cijenama ako bude samo 1500 po kvadratu a bit će vjerojatno mnogo više. Za 20.000 stanova to ova država priuštiti. Ovdje se postavlja pitanje lokacija resursa što smo mogli raditi s tim parama. Za 557 stanova i oko 1200 gražnih mjesta mi ćemo izdvojiti 118 milijuna eura po prvonagom rješenju i mnogo više jer to treba dati i bez troškova komunalnog oprema. Dakle bez putne infrastrukture, bez kanalizacije, bez obraćanja, bez telekomunikacija, bez broju drugih stvari i vi onda dolazite u pitanju šta smo mi mogli do raditi sa tim parama što mogli doraditi mogli smo sa tim parama par tisuća stanova da napravimo na cijeloj teritoriji države. Mogli smo recimo da su oni rekli ajmo provode Sjever koji vidimo demografski trendovi su katastrofalni pa su mogli da kažemo ajmo da napravimo pet zgrada na sjeveru, jednu zgradu u Podgorici i na primorju možda da alociramo ili na drugim gradovima. To bi mnogo bolje bilo u kontekstu ukupnog sagledavanja prostora i ekonomskih koristi od toga i mi vidimo da ni oni sami ne znaju kako će to zapravo košta i ponovit ću prva faza velik brda se gradi na septičkim jamama. To piše u konkursu koje je ministarstvo raspisalo. Dakle mi u 2006 godine pričamo o naselju koje će jako puno košta koje se graditi na septičkim jamama koje ispod dalekovoda međunarodnog koje ismeste i gdje smo vidjeli that documentaciji that postoji deponia which is materiala s out of poverice 17.000 m. If we have 10 meters, to be on the 12th football terrain. And I postavljam pitanje on which used day in the jam, isn't it? U Crnoj Gori postoji broj lokacija drugih where su mogle mikrolokacija, zgrada 1, 2 or 3, pa na sjeveru, centralnom dielom, u Nikšiću, u Delogradu, u Podgorici kako bi se zaustavio demografski slom Sjevernog regione. I onda meni netko kaže da, ali tih 20.000 stanova će se graditi. Neće se graditi zato što je ekonomska logika i za tog projekta toliko loša i to smo vidjeli ne samo ekonomska nego i građevinska i to smo vidjeli jučer kad je profesor Penzi i profesor Perić krenuo argumentovano da razgovara i da iznosi svoje činjenice kad mu je ministar rekao ne znate vi to, to je politička priča i vi ste artikulirali sve ono što je bilo nezadovoljno. I to me vratilo na da mi ne zavijeri i profesor Perić kad je o američki potpredsjednik nedavno rekao da papa trebalo bi da vodi računa kad priča o teologiji. I dakle čovjek koji je najpozvanija, ja mislim u svijetu da priča o teologiji kao što je papa, njemu jedan političar kaže da ipak treba da vodi računa kad priča o teologiji. I tako imamo i taj slučaj kad se god ljudi koji pričaju ove stvari i suoče sa činjenicama, njima je najlakše da to provuku na teren politike i da tako na neki način misle da mogu da uprljaju onoga kako im iznose činjenice. I mi vidimo generalno u javnom prostoru da imamo jako puno ljudi koji kad se suočele sa argumentima, oni odmah kažu da zaborave na te argumente i krenu da ulaze na teren politike. Jer toliko su kontaminirali prostor i toliko su površno pristupili svim mogućim stvarima da im je jedini izlaz ostao taj, da kontaminiraju svakoga tko krene smisleno da razgovara sa njima da ga mogu slobodno reći kontaminiraju dodirom politike. Jer je politika u ovom crnogrskom društvu nažalost postala od neke vještine rasprave i razmjene argumenata a postala je jedna kako da je nazovem jako loša disciplina gdje se veliki broj ljudi koji su pristojni i apsolutno u stručava da uđe u taj prostor i da razgovara jer vidi da jezik argumenata i jezik činjenica apsolutno nema nikakvu težinu u odnosu na wikku dreku i neartikulirano iznošenje paušalnih optužbi.

SPEAKER_02 7:51

To vidimo u političkom smislu, a kada govorimo o tržišnim pokazateljima, kada govorimo o cijeni, ponuđena je cijena kvadrata odnosno najavljena cijena kvadrata od hisu eura ne uzimajući u obzir ni poskupljenje građevinskog materijala, a sa druge strane ni činjenica da u podgorici posebno ako govorimo o konkretno veljem brdu postoji jako veliki broj stambenih jedinica koje su prazne, jako veliki broj stambenih jedinica investitora koje još nisu prodate. Dakle, govorimo o ponudi koja postoji i koja upros tome što je velika ipak ne obara cijenu. Dakle, znamo koliko sada košta kvadrat kada je riječ o prodaji, a s druge strane ponuđen je projekat koji se čini prijemčivim za nekoga tko sada želi da riješi stambeno pitanje koliko je, zaista do kada će se moći govoriti o toj cijeni od hiljadu eura, da li kada počnu radovi pa počnu prve nabavke građevinskog materijala ili kada se nešto promijeni na tržištu nekretnina ali to obećanje da to još 2024 a evo mnogo toga se desilo i mnogo je poskupljenja bilo u međuvremenu na svim nivojima šta znači kvadrat od hiljadu eura i tko u to uopće vjeruje cijeni izgradnje poslovno proorangiranog rješenja je metra kvadratnog bruto površine tisuća i dvjesto eura po kvadratu garažno mjesto je šesto eura po metru kvadratnom i trošak pezažnog uređenja je 100 eura po metu kvadratnom.

SPEAKER_01 9:15

Znači bruto površina je već skuplja u startu trošak po onome što su oni nagradili proorangiranog. Ja moram reći da ovo nije prvi slučaj rješavanja stambenog pitanja velikog broja ljudi. To imaju ove državne firme, recimo Radiotelevizije Crne Gore je imala isto izgradnju zgrade za sedamsto eura po metru ili šesto pedeset ili sedamsto eura po metru kvadratnom sa uključnim komunalijama pa ja pitam zašto je 1000 eura određene cijene jer je moglo to niže. Ako već imamo primjere, dakle bili su nekad i po petsto i po šesto zašto nije sedamsto eura po metru kvadratu i t će uzmeti razliku ukoliko se bude to gradilo, tko će uzme razliku stanova koji se budu gradili. Cijela poenta je da oni su svjesni i već vidimo i da je ministarka rekla da projekat ima ambiciju da bude hiljadu eura. Dakle od tvrde jedne izjave da će biti hiljadu eura a ministarka je rekla imamo ambiciju da bude hiljada eura. Onda je ministar rekao hiljadu tisuću sto pedeset tisuća i dvjesto će biti u narednoj fazi što znači da onoj tamo trećoj četvrtoj pet šesto sedmoj fazi možda izađi na dvije tisuće eura a podsjetit ću sa petsto pedeset sedam stanova i tisuća i dvjesto gražnih mjesta košta sto osamnaest milijuna eura to je tri posto ukupne površine što znači da cijela površina košta četedam milijardi eura po sadašnji cijena i ja sam postavljam pitanje tko će to da plati također oni su prvo rekli da oni ljudi koji su iskazali interesovanje imaju prioritet u projektu. A projekat je ne mijenjan za socijalno ugroženog stanovištvo koji možda nemaju internet brzi, koji u tom trenutku nisu mogli da tako brzo pristupe i onda su bukvalno jedan od kriterijima koji su oni rekli će biti tko se prvi prijavio. A onda sad kažu, a ne, mi probabimo pravilnik da će ljudi ipak morati, ovo je bilo samo interesovanje jer su shvatili da je 14.000 ljudi that su ih navukli. Sad su rekli, sad ćemo primo pravilnik pa ćete morati presti dodatnu dokumentaciju da vidimo koliko vas stvarno može priuštiti taj stan. Jer ako sam dobro shvatio bit će kreditna 30 godina, which znači da ljudi koji imaju preko 35 godina zbog penziju neće moći da apliciraju za izvedena kamata 1,2%. To meni govori da će država, ne samo da će se obonciati cijenu stana kvadrat nego da će subicirati kamatu. I rekao minister da će morati kupiti garažna mjesto koji nisu ušli u ovih eura pa to se povećava vrijednost. Tako da i oni sami sad kako se kako vrijeme odmiće shvataju što su obećali ljudima. I sad oni pokušavaju upravljati očekivanjima, a to jako loše radi. Jer ponovit će 14.00 ljudi će to bude jako razočarano kad bude shvatilo da veliki broj njih apsolutno neće imati pravo na taj stan. I na kraju pošto je rekao ministar da će se graditi narednih 10 vlada, a to je narednih 50 godina šta se dešava s tim spiskom. Jer to spisak koji će traje narednih 50 godina. Znači ako sad netko krene i sad se roditi dijete i za dvadeset godina nastavlja se projekat velje brdo, njega nema u inicijalnom spisku četrnaest rajta ljudi, a ustanju je socijalne potrebe. Dakle nivo problema koji su oni sami sebi napravili, sami sebi su pocali onu ne znam koliko puta i sad oni pokušavaju izađu iz toga tako što kreju narativ, ali postoji jedna stvar, građani su već ušli do boku u taj proces i vjerovali da će. Naravno ja ih razumijem jer cijene rente i cijene stanova su jako skupe, međutim sad kad se suočaju sa realnim stanjem na terenu, mislim da će da bude veliki skandal da se budu prvi stanovi dijelili. Jer znate sami u firmama kad se dili 10, 20, 30 stanova pa se prvi intenzija jer netko prepisao imovinu na drugoga, na jednog, drugog, trećeg, sad kad se bude digilo, kad se bude prečalo 500 stanova potencijalnih jer to ne znači da će oni simultanno istovremeno početi da se rade, zamislite što tu da nastane. I opet kažem, prioritet će imati oni koji su se prvi prijavili i kliknuli na dugme. Oni je limatični broj, koliko se sjećam, ima i prezime i kliknuli na dugme. Kad ti ljudi budu usvatili da veliki broj njih neće imati pravo da učestuje jer će pravilnik morati da se radi, rekli su da će biti slično onome hladu plus stanova. Ja sam pogledao taj pravilnik, taj pravilnik je vrlo, vrlo ovako restriktivan. I taj pravilnik u njegov budžet ukupnije, ja mislim bio oko 20 milijuna eura, to je sređivala priroda i država u smislu subvencisanja kamata i niskih cijena kvadrata. Zamislite što se desi kad nagrne 14.00 ljudi kad bude shvatilo da ogroman broj tih ljudi neće imati priliku da riši stambeno pitanje. I to je ono što ih čeka i za to će i taj pravnik da odlažu. Prvo su rekli bit će početkom ove godine, pa će biti sredinom ove godine pa je ministar rekao bit će nesen. I još jedna vrlo važna stvar, pominjali su organizaciju UNETSE, to je u Organizaciju Nacija da im ona pomaže da rješe stvari. Lilično sam pošao na se stanak sa njim i liječno sam ih pitao što oni zapravo rade. Da li oni procjenjuju vrijednost cijelog projekta, rekli su mi ne. Mi samo procjenjujemo kako će biti kvadrat stana u izgradnji i trošak opremanja za prvi blok. I to opremanja osponje uređenje. Niti trošak komunalne infrastrukture, niti trošak sabrećanja, niti telekomunikaciju, ni struje, ništa. I vrlo su se jasno ogradili kad će tam između rodova da ne žele da imaju previše posla s ovim projektom jer magnituda onoga što su vi ljudi obećali to će na kraju isporučiti da vidjet da bude toliko mala u odnosu na obećanje da će veliki broj ljudi jako razočarano i nervozu upravo za izbore od dvadeset sedam godine pošto imamo sada mogućnost da se od projekta i dalje odnosno još postoji ta mogućnost da se na neki relativno bezvolan u financijskom smislu način odustane.

SPEAKER_02 15:37

Rekli ste to bi rezultiralo krajem nekoliko političkih karijera, ali to bi bila sva šteta u ovoj fazi projekta ako ne govorimo o tom dakle da još nisu počeli radovi i da još nemamo tu vrstu troška. Dakle, da li postoji neki trošak koji bi sada bilo moguće, koji sada ne bi bilo moguće izbjeći da ako bi se željelo odustati od ovog projekta ili čekati da se on nagomila vremenom i da jednostavno budete zarobljeni u njemu, da zapravo država bude zarobljena u tome i da su sve naredne svoje fiskalne strategije i sve ono što slijedi u godinama koje dolaze budu obaveze države. Jer ako pogledamo budžet i za prošlu godinu i za ovu godinu, vidimo da te stavke ipak ne korespondiraju sa onim što su tržišne cijene samog projekta. Dakle odakle će taj novac za projekat doći kako se to planira?

SPEAKER_01 16:26

Milion i po je ovaj trošak pripreme bolovara, ne izgradnje bolovara nego taj i par studija koje mogu doplati. Ja mislim da je to, da je to to, ja bih da sam njihovom mjestu zaustavio projekat tu i rekao, ok, ljudi mijenjamo projekat i pravimo socijalne stanove na cijeloj teritoriji države, onajmo gdje stvarno treba. Koliko je nerealna priča o rokovima da će vam samo njih sto metara ulica i slobode, u septembru su rekli bit će gotovo do, znači gdje postoji sva komunalna infrastruktura, sve pristupačan teren do nove godine trajalo bude gotovo, evo četiri mjeseca kašnjen, imamo kašnje četiri mjeseca, sto metara ulice i slobode. Imamo kašnje bulevara, jel tako tivati jazdi, neće biti ispravni ni za ovu sezon. Imamo da čovjek nam zatrpava, pravi plaže veličine dva, tri futbolska terena u sred zoni UNAG. I mene netko kaže onda da ovi ljudi misle da će velje brdo da završe gdje je najvažnija stvar koju sam zabrojila po mene mi ne znamo ćemo li stati bez vode kao potgoricu. Dakle umjesto su se čekali da se odrade studije, da vidimo da li postoji neka neki izvor vode, da li će neka žila kad budu bušili ove stvari koje planiraju da grade septičke jame i izmištaju ostale stvari, da li će neka žila da prodraje do izvora vode koje može da se desija ne mora. Ja samo govorim učio rizik da ostavite pola države bez vode ili da kontamirate vodu je za mene dovoljan znak da ovaj projekat je potpuno nepromljeno, ušlo je potpuno nepromišljeno. Da ne pričam da ministar sad kaže da će građevinska dozvola biti izdata u Septembru. Ministar priodicira odluku Agenciju zaštitu životne sredine. Oni moraju da se obrati Agenciju zaštite životne sredine, da im kaže da li treba da se treba da se radi studija koja je po zakonu obavezna. Znači ministar sad priodicira njihovu odluku, on gazi instituciju. Agenciju zaštite životne sredine. Znači on mora njima pravo da se obrati, da mu oni kažu da li treba da rade studiju zaštite životne sredine ili ne. On već sad zna da neće treba. Ja postavlj pitanje tko mu je to rekao? Je li to kaže institucija? Evo vidjeli smo danas da su legalizovali neki objekti kad dolje isto u kontakt zoni na primorju. Je li to nešto što je nam obećano ranije da će na taj način da se razvija država, da se gaza institucija, da se krše zakon? Ja mislim da ne. I zbog toga ja ovim ljudima ne vjerujem kad kažu da će biti izrađeno 20 hiljada ljudi, ja mislim da im nitko ne vjeruje za to kažem da je to test inteligencije. Sada da se sprovede pitanje kod bilo kog građanina od osnovne škole, do djetetu osnovnu školu do pensionera kako 20.000 stanova, nema šans da se napravi. Jer to je toliko jednostavna matematika kako da kažem jednostavno. Prosto nekad se zapita, zašto raspravljamo o ovim stvari. To je kako da raspravljamo, znači postoji neka minimalna votancia that se desi, that you don't have minimum nulula nullified. Kao što vam postoji neka minimalna vrotnoja, znači that. Alice, neće si graditi 20.000 stano na brod. Positi ću 10.000 stano. Pa dva 10.000 stano. Pa je bilo moće da kupiće koje god doći po hiljada eura po kvadratu, pa sad neće moći bilo koće. Pa toliko ima stvari da su oni fatili jedan sebe, jedni druge da iznose neistine i obmanjuju javnost da i ja mislim ovoga biti jako puno na rednom periodu i treba ih pustiti.

SPEAKER_02 20:11

Najbolja stvar koju sad svi trebaju uradimo i da ih pustimo da iznose ovu javnost jer ćemo da ih su kao neće biti dvadeset šest bit će dvadeset sedam pa je prvo rečeno da će biti u prvoj polovini dvadeset sedam prvo siljenje pa ne ne ipak krajem dvadeset sedam tako da svi ljudi koji se bave poslom znaju koliko je teško tendarske procedure odraditi koliko je teško napraviti zgradu i koliko je teško zapravo doći do tog momenta da uselite prve građane ja mislim možda dvadeset osam ali jedna zgrada možda i ja se nadam da će buduća vlada koja bude došla da zaustavi ovaj projekat i da kaže ok da socijalno stanovanje ima i unije slobodnih sindikata dobre ideje kako se to pravi i da socijalni stanovi ali ne na lokaciji koju moramo potpuno izumak komunalno da opremimo jer sto osamnaest milijuna samo su izgradnja stanova i garaža bulevar trideset milijuna kanalizacija je ostalo pedeset milijuna, znači zadnje dvjesto milijuna petsto pedeset sedam stanova na kraju će bolje biti da smo im kupili svima stanove u novogradnji po ovim tržišnim cijenama nego da to radimo tako da tko mi god kaže ja bih volio eto pozivam sve ljudi koji misle da ovo možda su radi da napravimo emisije da se očeljavam argument i da razgovaramo isključivo o ovim stručnim stvarima a ne da idemo u spinove manipulacije i obmane i uvrede da se to radi iz nekih drugih pobuda inflaciju koja se dogodila u međuvremenu u smislu kalkulacije i cijena i građevinskog materijala i troške izgradnje kvadrata koji ste spomenuli, koji je sada mnogi nego kad se o projektu počelo pričati. erha u smislu inflacije koja nije ušla u obzir je i kada je riječ o aerodromima Crne Gore. Dati su pod koncesiju, odnosno, priča se o koncesiji za aerodrome i govori se o tome da zapravo trošak, zapravo da je vrijednost projekta onakva kakva je izračunata dvije tisuće osamnaest godine dakle opet nije uzeto u obzir da je mnogo toga da se mnogo toga promijenilo u međuvremenu da vjerujem svaki građanin Crne Gore svjestan koliko su cijene bilo čega pa samim tim i svega onoga što će biti potrebno da se rekonstruišu i unaprijede aerodromi da je cijena svega toga povećana a da se netko i dalje vraća na kalkulaciju urađenu prije osam godina. Zaista da li je bilo tko otvorio ovako kada se komentariše sam projekat, ali ako govorimo samo o aerodromima i ako govorimo o koristima koje su također izračunate tada, zašto, odnosno na koji način se uspijeva plasirati ta priča da će nam ono što se sada projektuje po nekim starim studijama i to i sami ste spomenuli da ni kod projekta velje brdo nema svih studija. Dakle, prije svega zašto mi preskačemo te studije? Da li netko tko sebe vidi kao narednom članicom EU može da pravi projekte na osnovu konkretno veljeg brda, zato što je netko sanjao, konkretno ministar ili na osnovu što netko prepozna na taj način. Dakle, do kada ćemo mi to moći da radimo i ima li zaista priča o ulasku u EU sa takvim pristupom važnim infrastrukturnim projektima.

SPEAKER_01 23:32

Oni izbjegavaju studije zato što bi studije pokazalo suprotno onoga što priče. I za to je mi najlakše da studije ili naruče kod nekih ljudi koji ne razumiju dovoljno procese ili ne znaju dovoljno procese ili da ih jednostavno družišemo.

SPEAKER_02 23:48

Pošto je to tema o kojoj se jako malo govori imali ste priliku da se vidite da se upoznate sa dokumentacijom kroz studije koje su urađene i kako ste sada spomenuli kako su urađene i kroz studije koje nedostaju. Da samo pojasnimo kakav je taj proces traženja bilo koje validacije odnosno bilo koje potvrde da je nešto opravdano ili nije opravdano, poželjno ili skupo ili jeftino raditi.

SPEAKER_01 24:10

Ja sam dvije tisuće devetnaest godina u često aktivno u javnoj raspravi vezano za koncesiju za aerodrome i tada sam postavio nekih tridesettak pitanja kako ministru tako i kroz proces javne rasprave pisanim putem. Ono što mogu da vam kažem da je analiza slučaja da u slučaju koncesije da ostane državno je amaterski urađena i to je neki lik iz Austrije koji ima firmu koja je se bavila proizvodnjom piva. Dakle, i to je ta analiza koja je pokazala da i dugu koncesiju zastavno na netočnim podacima. Njeg je angažovala Međunarodna financijska korporacija i sad se potpisao aneks sa Međunarodnom financijskom korporacijom gdje se oni odrađuju svega onoga što su radili prije. Tako da volio bi i tu da otvorimo temu sa bilo kim, da uzme te dvije, tu analizu koju je netko radio i da vide da to apsolutno nema veze jedno s drugim.

SPEAKER_02 25:04

Dakle govorite o nečemu dokumentu dvije tisuće devetnaest i dokument u koje pred sadašnjeg.

SPEAKER_01 25:09

Tako je iz dvije tisuće devetnaest koji se nije mijenjao jednu od najsmješnijih stvari i tu je da tada sam kritikovao da imovinu koja je vrijedna sto trideset milijuna dajemo za sto milijuna to je nekih sedamdeset pet posto odnos a mi danas tih sto milijuna ostaju isto oni sad vrijede nekih šezdeset milijuna eura zbog inflacije dajemo uzimamo šezdeset milijuna eura za imovinu koja vrijedi dvjesto šeset milijuna eura gdje je sada odnosno dvadeset pet posto dakle tada sam bio protiv onda pituju jeste li promjeni mišljenje pa kako možete da date nešto jeftinije što je duplo skuplje pri čemu koncesionar to će biti vrlo zemljiva rasprava u skupštini koncesionar između ostalog planira i razvijanje turističkog kompleks sa loviti što je navedeno u onoj dokumentaciji koju je Vlada dala. A mi otkupljujemo zemlju, radi se kupovina da se čisti teren za koncesionara, a koncesionar tu između ostalog pored piste i pored terminala će da grad i turistički sadržaj. I da vidimo zašto se to radi, jer to investicija koja nama treba. Jer mi imamo dovoljno hotele, imamo dovoljno privatnih firmi koje mogu da razvijati hotele.

SPEAKER_02 26:23

Jer to je dovoljno blizu, dakle onima aerodrome koji su udaljeni pa imate aerpod.

SPEAKER_01 26:28

Tako da što se tiče aerodroma, vjerujte toliko onda su napravili izmjene Zakona o koncesiji gdje su oteli općine amativati općini Zeta novac. Znači oni sad imaju pravo na mislim sedamdeset posto prihoda poslovno jednokratne koncesije i variabilne koncesije koja će biti dvadeset milijuna oni su izmijenili zakon o koncesiji i općine amati vati Zeta ote ili pare i onda im rekli da, to će biti namenske pare u buduće za vaše projekte, a ti općina Zeti trebati već imaju pravo na kroz kapitalni budžet, na te projekte. Dakle oni su napravili moment, zašto? Zato što budžet nema para. Znači oni plaćamo cijenu programa Europa sad dva gdje se vidi sada u zadnjih par mjeseci da država nema, negdje rješuje prihode u dovoljnoj mjeri koju su trebali i ne vraćaju pedeve privredi kao što su vraćali ranije onda prikazuju da su im bolja naplata pedevea A da vrate pedeve kao što su vratili prošle godine, pošto imam podatke koji dobivam preko slobodnog pristupa informacijama, naplata porezkih prihoda bi bila manja nego prošle godine. Iako imamo inflaciju i zbog toga dolazimo do problema oko koncesije da su oni nažalost iznuđeni potez da bi se spašavala krvnji program Europa sa dva gdje je svima bilo jasno da oni mogu da rade, koji je usput bude rečeno da doveduje do povećanja jednakosti u društvu, to je zvaničan podatak i bukno se mora dati novac, moraju se prodati aerodromi da bi se krpila rupe u budžetu i da bi se ispunjavala nova obećanja koja nemaju utemeljenja u ekonomskoj logici. Zato vam kažem bit će vrlo zanima rasprava u skupštini da vidimo zapravo koliko je taj projekat opravdan. Jer ovo ću reći sad mislim da sam pogledao financijske iskaze, aerodrom i Crne Gore su najprofitabilnija firma u 100% vlasniku države u 2025 godini jedino profitabilnija od njih je CGS koja suvlasnik je država tu zajedno sa terenom ali firma koja je 100% vlasnika u vlasništvu države su aerodroma je ona najprofitabilnija firma ta firma ima na računima novca koliko im iznose prihod to koliko sam vidio kod velikih firmi ja mislim na svijet ne postoji. Zašto? Zato što su akumulirane pare da bi se sprovile investicije. Ja sad postavljam samo jedno pitanje. Imate monopol, imate ljude koji znaju da posao, imate menadžment koji je doveo veliki broj niskobudžetnih firmi, imate mogućnost da nastupate EU fondovi da tražite, kao što je aerodrom Dubrovnik gdje je sadašnji direktor radio nekad i vi to dajete, odričite se svega toga da biste dali nekome da vam upravlja granom privrede, znači ovviše nije pitanje upravljanja aerodromom. Upravlja se granom privrede jer nama kroz aerome prođe tripet milijuna ljudi, imamo šestonula ljudi. Ne postoji u svijetu država koja je dala u koncesiju, aerodrome daje šest puta, skoro šest puta veći broj putnika koji prođe kroz aerrome u odnosu na broj stanovnika. Znači ne daju se ovdje aerodromi, nego upravljanje destinacije. Upravljanje destinacijom. Zašto? Zato što koncesionaru nije bitan broj putnika. Njega jedino zanima maksimizacija prihoda i profita po putniku. Znači prvo što će to raditi, jer vidite, on ne samo da povećava terminal, nego povećava i broj parking mjesta. Prvo što koncesionar radi diže takse i diže cijene zakupa i cijene parkinga. I to je ono u 100 posto slučaja vas je to desilo. I umjesto da mi razvijamo pogotovo sad jer imamo ovu krizu zbog krize nafte u Iranu gdje vi možete subvencionirate avioprevoznike da dovode turist jer izgubit ćete aerodromi 10 eura ali će privreda biti 100 eura ako vas netko troši vi turističku privredu i crnu guru kao destinaciju kojoj koja zavisi od davio povezanosti, dajete državi firmi koji je u državnom vlasništvu sa kontinenta Azije, znači dalekistok. Uz dužno poštovanje ta firma je moramo reći reprezentativna, upravlja najvećim ajodromom, nemam nikakav problem, ali pričavam samo volio bih da mi netko da jedan razlog zašto bi mi ovo radili, pri čemu je država pomogla i ja to pozdravljam institucijom bilo još preko sto milijuna eura jer je bilo u problemu. Nekako se spašavaju se firme koje su u problemu, ja mislim i treba da se spašavaju, koji imaju perspektivu, a žrtvuju se firme koje je dokazano znači na tržištu bez državne pomoći. Znači na tržištu ostvaruju ozbiljan uspjeh. I ja samo postavljam pitanje ovim ljudima, znam odgovor, oni će ispričati svoju priču, odgovor je da se spašava budžet i da se krene da se zavrti još jednom sa ovih sto milijun eura pokušaj određenih zaustavljanja pada životnog standarda i ja mislim da žrtvujemo vola radi kilomesa.

SPEAKER_02 31:56

Pa upravo ako pogledamo sto milijuna naspravo recimo petsto milijuna koliko nedostaju PIO fondu. Pomenuli ste da su ovo sve u suštini posljedice Programa Europa sad dva odnosno da tražimo novac koji smo izgubili nakon porezke reforme u tom smislu. Gdje su sada isto, osim ovog slučaja gdje je najvidljivije i najvidljivije i gdje nedostaje novac nakon ovakve porezke reforme, odnosno gdje možemo još očekivati koje rupe će se puniti u budžetu na način da opet vidimo o ovim potezima one nisu dovoljne, privremene su i svake naredne godine ćemo vjerojatno tražiti nešto novo što je slično aerodromu. Dakle od čega sada počinjemo? Jer ako pogledamo fiskalne strategije, ako pogledamo budžetske planove vidimo da sve ovo dolazi ad hoc. Dakle da nije riječ o nekim dugoročnim koracima koji su planirani pa da se oni sada sprovode. Što može biti sljedeće nakon aerodroma?

SPEAKER_01 32:49

Ovo je jedan nastavak nažalost kontinuiteta improvizacije ekonomske politike i strategije gdje vi donesete strateška dokumenta, donesete budžet, fiskalnu strategiju i program ekonomskih reformi i ne priržavate se toga. Jer nigdje u tim dokumentima nema ovoga o čemu smo pričali, nego jednostavno okrapljenje budžeta i upravljanje ovih kombinacija kako da određene stvari zadovoljimo. Reći ću vam da je budžet za poljoprivredu, agro budžet manji nego prije. Dakle, stamo se priča o diverzifikaciji trgorske ekonomije, prva točka, gdje možemo da diverzifikujemo ekonomiju, on je poljoprivreda. Što kažu, nema apara, ne da Ministarstvo financija para. A onda za ove druge stvari, za ugovore o dijelu za razno razne stvari koje nam ne trebaju gdje dolazite do onoga da možete da uštedite, tamo ima para za poljoprivredu nema. Druga stvar, povećanje konkurentnosti prirode. Identično kao nije. Nema novca za diverzifikaciju prirode, ali ima novca za neke stvari gdje mogu da se razbuju parama i da budu džekovi što se kaže u kolokvijalno da se izrazim, da se raspištoje sa našimpana. Dakle, umjesto da se novac ako već trebaju aerodromedi idu pod koncesiju tih sto milijuna, ako već moraju, ako su već otjete od građana zete i građana tifte. Dakle, ovo je jako bitno jer te lokalne zajednice ne znam li svjesni što su ljudi njima radili, što im prodaju priču. Ako je trebalo da se uloži, treba da se uloži u poljoprivredu i treba da se uloži u povećanje konkurentnosti prirede. I to onih koje supstituju u voz i koji izvoze. I da se ta se na taj način nešto radi. Međutim, vidimo da ništa od toga nema, da će oni ponoviti u neke svoje kasi populističke mjere jer u više nije populizam ja u neka vrsta ekonomskog realiti gdje se neko probudi tako ćemo radimo bez ikakve strukture, bez ikakvih analiza, bez mi to zoveme evidence-based policy. Politika na bazi dokaza u redu. Ajmo do radimo to, ali dajmo činjenice. Znači što se dešava subsjednici vlade, ajmo to like i donosim odluku koja prožima ekonomski sistem. Gdje vi nemate raspravi. Kad krenete rasprave, oni onda to banalizuju. Banalizu neke površne stvari i eto, mi smo odradili nešto proforme i da skidamo to dnevnog reda. I mislim da Crna Gora kad uđe u EU kad će ući ne znam, mislim svakako ćemo ući nadam se što prije da ćemo se suočiti sa činjenicom da ćemo mi biti najsiromašnija država članica EU. Vi vidite statistika, sve ovo što mi priču kako imamo ne znam litargoriva dizel analize kakvih volim da izovemo jer izgleda neki ljudi žive u dizelom pa kupaju se dizelom, kuvaju dizel i jedu dizel ovaj mislim da ćemo shvatiti gdje smo jer veliki broj ljudi ne kapira gdje se država nalazi. Zadnjih godinu dana od januara, od februara do februara dvadeset pet dvadeset šest prosječna plata se povećala deset eura ili petnaest a inflacija prosječne plate bila oko četirdeset eura znači svaki građanin je izgubio nekih dva desetne eura mjesečno ako gledamo to prečutkuju to neće da kažu nego se stalno pominje ovaj statistikom koja odgovara naravno postoje setovi podataka koji ih treba analizirati nešto je bilo bolje, nešto je isto a nešto je Bogom i gore. Ovi ljudi se trude da nam pričaju ovaj ne znam iduli u prodavnicu uopće, prvo jer tko god ide u prodavnicu. Kad ih čuje što oni pričaju ja mislim da ovaj samo se ovaj ne smije. Evo ja redovno idem u prodavnicu, došlo je kilo parada četiripet eura pa prika je došlo na pet eura. Šeri paradajiz ponekad kupimeset devet prije mjesec dana je bio pet eura i vi kad dođete onda kažu inflacija je tri posto to je inflacija koja se računa na određeni metodološki način ono što građani vide svaki dan da je zaustavljena akcija stop inflaciji i vide rast cijena a ono što vam ja mogu reći da će tek da se vidi rast cijene u ovom mjesecu i mi već to vidimo sad da su cijene osnovnih životnih namjernica toliko oskočile da ni neka povećanja koja ova država ja mislim da može da izdži neće biti dovoljno da se ovo zamijeni, a tek dolazi ljetnja turistička sezona gdje svi znamo što se dešava. Da se u ljetnoj turističkoj sezoni za ta dva mjeseca pokušava nadoknaditi deset mjeseci neaktivnosti prirode.

SPEAKER_02 37:43

Ako sve to uzmemo u obzir i ako vidimo da država zapravo traži način da popuni budžetske rupe prodavanjem, odnosno davanjem sopstvenih resursa ili trošenjem budžetskog novca ulažući u neke investicije koje definitivno ne mogu pogotovo ne u kratkom roku vratiti taj novac. Da li je to signal da zapravo nema investicija kakve su neophodne Crnoj Gori i šta zapravo bilo koji investitor koji posmatra ovakvo stanje jer niko neće doći na destinaciju i investirati ako nije svjestan situaciji. Kakva je poruka poslata bilo kojem ozbiljem investitoru koji je u proteklih nekoliko godina pratio stanje u crnogorskoj ekonomiji.

SPEAKER_01 38:25

Jedino što imamo porast investicija u građevini, dakle to ono što vidimo i da bukonno se fotokopiraju i stanovi za tržište. Mislim o nekretninama koje su kupljeni jednokratno i koje dva mjeseca imaju funkciju, deset mjeseci utraćuju infrastrukturu. Ja bih više volio da vidim, puno se pričalo o stanim direktnih investicijama uvažavam sve, međutim, više bi volio da vidim domaće direktne investicije. Mislim da je tu ogroman potencijal i nešto sa čime država mora da se pozabavi jer ogroman broj firmi u Crnoj Gori ja mislim ima šansu da nešto napravi uz podršku države u smislu boljih kreditnih linija, besprovnih sredstava, grantova i drugih stvari jer strane direktne investicije one dođu. Znači njima je cilj zarada, sve u redu legitimno potpuno podržavam apsolutno, ali oni neće danastaviti da žive domaće direktne investicije, male firme moraju imati mnogo veću podršku sa onim potencijalnom substitucije uvoza i jačanja izvoza. Kad budemo to snažili, to je proces koji će traje 50-15 godina. Jer ja se prilično lipo nasmije kad dođu i kažu da to ćemo riješiti preko noći za mjesec dana. Sve probleme u svrhu priredi se rješavaju vrlo prosto, kliknu na dugom, neka Excel tabela se napravi. Ne, ovo su teške stvari, teške mjere koje se moraju donijeti jer će nigdje morat da se stedi. Jer ova država jednostavno ne može da trpi veliku javnu potrošnju koju mi sad imamo, a nema naznaka da se štedi. Meni je nekako riječ štednja postala i retika. Dakle, kad vi nekome kažete da ste jedin, to je što bi stejno? Zašto država stedi neka se troši imas. Da li uzimate kredite, pa uzimate kredite pod većim kamatama, pa su napravili minus na heđingu u januaru mjesecu, neće da odgovore ni medijima, ni javnosti da je u januaru mjesecu napravljen minus na heđingu, a sjećate se pričati kada je djela zarada, to se nije moglo disati. Pa ih pitate jeste li radili sve što neka kontrolirana komunikacija kao da nije normalno napraviti grešku. Ja svima govorim, ljudi napravi se greška. Zato što kad se uradi greška mora da se podnese odgovornost. Da, uradili smo grešku, priznajemo grešku, oni koji su odgovorni za to više ne mogu da obnašati te funkcije. Ono što je problem, što ti ljudi ja mislim da ne mogu da se vrati. Zamislite sada da netko od njih krene da se bavi realnom prirodom. Ja vam tvrdim da netko izađe bilo kojem vlasniku firme da mu kaže velje brdo 20.000 stanova da bi mu se direktor te firme bilo koje male, srednje velike, prvi ga biti tojest normalan, a drugo bi mu rekao popi kafu i ajamplako. Jer to što oni mogu pričati, što mogu da obećavaju i što oni su sebi ujedili da je to točno i da je to moguće. I onda se suočavaju sa bijesom građana koji vide da to su omanuti, koji vide da to ne može i koji su počeli konačno razmišljati o tome i da Januar tekolišu svoje stavove da neke stvari više ne mogu zaproći jer je nivo te manipulacije toliki da oni više ne mogu da izađu iz narativa a da ne podnesu određenu političku i društvenu odgovornost. U onom trenutku kad budu rekli ljudi napravili smo grešku s velim brdu, ne možemo ovako da radimo, daj da se povučemo, ja vam tvrdim da bi imali veći broj pošto oni sve gledaju kroz glasove, veći bi broj glasova imali nego da nastave da rade ovo. Jer je ovo put bez povratka, oni ne mogu da izađu iz priča od dvadeset hiljada stanova niti ih mogu napraviti niti mogu bilo što do rade. Znači bolje im je da povuku ručno, da kažu već vidimo mi te najve, neće da otvoreno priznaju ne možemo po hiljadu eura ne možemo tu lokaciju dajte da pravimo na nivou države sjever da dignemo malo, da napravimo bolju putnu infrastrukturu za te paralokacije, resursa da se napravi mnogo bolje da obnovimo sela, da uložimo u priredu, znači sto osamnaest milijuna eura a grobudžete sedamdeset pet od čega je najveći dio grantova i kredite. Znači sa sto osamnaest milijuna eura a vi revitalizujete crnogorsku poljoprivredu i dodajete crnogorskim firmama grantove bespovratna sredstva da poboljšaju konkurentnost za to ima a za ovo nema i uvijek mi ekonomisti po samom pitanju lokacija resursa najbolja upotreba novca i eto pozivam ih da priznaju grešku ljudski riješiti i da kažu ne možemo o da u radimo u ovom obimu kojem smo mislili, tu se zaustavljamo i idemo dalje da vidimo kako je pareda bolje iskoristimo.

SPEAKER_02 43:30

Vjerujem da će onima kojima je poruka upućena da će čuti ovu poruku da će dobro razmisliti prije nekog narednog potaza i prije pravljanja neke nove štete odnosno dugoročno da kažemo opterećenja budžeta Crne Gore i opštine u kojima se sve ovo radi. Gospodine Vukoviću mnogala na današnjem gostovanju. Antena.

SPEAKER_00 44:00

Druga tia radiovéza, radio väza, podcast używam. Podcast Druga tia radio väza.