GOST BORO VUČINIĆ 04.05.2026

Tema: (Ima li) Budućnost NATO sa Trampom na čelu SAD?

Radio AntenaM

Autor emisije: Darko Šuković

https://www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_02 0:37

A mjesta za parking ne često nego gotovo po pravilu duplo manje nego što je potrebno. No, nećemo se osvrtati na sitnice. Bitno je da počinjemo ide ono što slijedi ispunju očekivanja. Zato je prije svega zadužen moj današnji gost gospodin Boru Vučenić, ekspert za pitanje bezvijednosti, nekadašnji ministar odbrane u vladi Crne Gore, direktor Agencije za nacionalnu bezvijednost, ambasador u Zagrebu je diplomatija je itekako bitno za ovo o čemu ćemo danas razgovarati da to stavim tačku i imalo bi se još puno toga reći. Veliko hvala za odvojeno vrijeme i što ste ipak na kraju uspjeli da budete u studiju pod ogovoru.

SPEAKER_03 1:26

Hvala gospodina šoković na posiu posrave naravno se gleda with ove naš emisije.

SPEAKER_02 1:34

Hvala vam lijepo još jednom tema je velika, jedna od najvažnijih definitivna globalno, and it's that we can say in us and some guarantee on Nato. It took a mala maletica channel, I suppose you are my cause that so we see them only slabia cara une. Neželim da prejudicira and some definitely not slabija cara una to tome inasugla površine anda snage govoriti. No atom. Sad da se mi zadržimo na ono što je odnosno se focusiramo na ono što je naslovna tema našeg razgovora imali budućnost NATO sa Trump or Sjedinjen Američkih Država to kratko rekao nepotrebne posjećanja Trump ne crije audium prema NATO odavno. Često se stia utjecak that on generalno ne želi Sjedinjen Američke Države u aliansi a ne samo u ovakvom njenom systemu i ustrojstvu. I mene za početak zanima da li je po vašem mišljenju odluka o povlačenju 5.000 Američkih vojnika iz Njemačke usnaju that će uskoro i više. Trump ozbiljno namjerio da zapravo rasturi najveći vojni savjet koji je svijet.

SPEAKER_03 3:17

Pa očigledu da situacija u 21. vijeku ili nakon perioda i hladnog rata i turbulentniji posebno za našu regiju godina 90-ih prošlog vijeka i period u kojem se očekivala ipak nešto mirnija i globalna i regionalna situacija je iznenadio naravno sve i malo je tko mogao da predvidi da očekuje da će se oko promjena okoliko problema globalnih deseti u 21. samom njegovom početku 21. vijeka a posebno je iznenadila kao što ste i kazali situacija kada je jedan od ključnih faktora stabilnosti na planeti sa auzeo da tako kažemo jedan potpuno drugačiji u odnosu na prethodni period politički kursi i dolaskom Donalda Trumpa u dva mandata u prvom nešto mirnije gdje je on ipak pokazao neko drugo lice za razliku od drugog mandata koji je pokazao potpuno ovaj suprotno od prethodnog mandatnog perioda namjeru da uradi ono što je i najavljivao da stavi Ameriku na prvo mjesto da njene nacionalne interese stavi ispred svega ide. Da, kako po mjeri njegovoj naravno. Ta mjera njegova je negdje teško odvojiva od njegovog profesionalnog životnog, vrlo uspješnog privatnog angažmana kada je naravno baveći se nekretninama i jednu veliku možda trenutnu ili u nekom periodu na za tri četiri mjeseca najinteresantniju teritoriju na planeti doživio kao nekretninu koja je potrebna i Americi vjerojatno i sebi nekim projekcijama koje je za nju vezivo. Riječ je naravno o Grenlandu i o teritoriji oko koje, kao što znate rekao to mi interesuje i ja ću to da riješim i to pitanje će ostati Kuba.

SPEAKER_02 5:25

Ali generalno pojednostavljeno ali ne bez osnova se govori o tome kako Trump vodi Ameriku kao poduzeće i to ima veze sa onošnom temom odnosno prema NATO.

SPEAKER_03 5:36

Pa jeste kao jednu veliku nekretninsku agenciju koja naravno ima ovaj neki mix koji je teško odvojivo od državne politike i od njegovih privatnih angažmana i potrebe jer vi danas imate u njegovom neposrednom okruženju njegovo srodstvo odnosno njegove najbliže familijarne članove, to su koji je i to je postalo potpuno legitimno. Znači danas je potpuno legitimno kao što vidimo i na Istoku i na Zapadu da međunarodni poredak koji vidimo pada, ruši se, nestaje onako kakav je bio, međunarodno pravo ne postoji i determin, ni više ga samo jedna ovaj modrednica, jedna determinanta, to je moć. U tom kontekstu mene zanima da li Trumpu zaista u relaciji NATO Amerika smeta samo to što Amerika najviše izdvaja, što ostali partneri izdvajaju premalo što praktično nit ne spori zato što su ih prihvatili da se dva posto povećaju na pet ili je to samo maske ili makar samo parče problema a da je suštinski ključni glavni dio problema iz Trumpovogla nešto drugo pa u nekom ranijem periodu kada je otvorila se ozbiljna priča oko toga da Europa izdvaja malo ili europski partneri malo izdvajaju za potrebe alijanse za potrebe ili te najveće bezvjednosne zajednice najjače koja je ja i dalje želim da vjerujem da je najjača u istoriji čovječanstva. Međutim, danas ipak dešavaju se neke druge stvari koje ne idu u prilog tome, e za taj period od unazad nekoliko mjeseci ili možda godinu ili nešto malo više dana, bilo je itekako mjesta. I nije samo Trumpova administracija imala taj prigovor, imale su i prethodne administracije i Administracije Demokrata i Bajdana administracije i svi su na neki način bili nezadovoljni time kako i koliko izdvajaju europski partneri za svoju odbranu, ne za tuđu nego za svoju odbranu i tražilo se od njih da mnogo značajniji i mnogo više participiraju u tome nego što je to bilo do sada. Međutim i ima mjesta tome i taj iznos od jedantri recimo Slovenije i još nekih zemalja poput Belgije koja je ispod dva posto je bilo zaista nedopustivo i neke su zemlje brzo reagovale, popele su tu cifru do visine do blizu čak pet posto iako je taj period bio nekih desetak godina u kojem to treba postići prije svih tu je poljska otišla najdalje oni su čak u jednom periodu možda ta i procena trenutnih veći podatak koji ja posljednji sam imao četirinaest posto njihovog izdvajanja za potrebe obrane međutim sada imamo drugu situaciju nije toliko više problem čini mi se financijskih sredstava više je sad problem druge vrste više je problem potrebe Sinjih američkih država ili vodstvo Sinjih američkih država u liku republikanaca i njihovog ovaj prvog predstavnika Donalda Trumpa da se naravno ovaj prekomponuje je li globalna politička scena, da se globalni odnosi učine drugačijim, da međunarodni poredak kakav je postojao više ne postoji i potpuno je legitimno kao što sam malo čast kazao, a vi ste s pravom tome dodali, da imamo ne samo Grenland sa kojim je počela neka priča, imamo i Venezuelu iz koje je zarobljen i odneseni i bukvalno je otet ovaj predsjednik na stranu kako i na koji način je on tamo vladao i koji je to oblik vladavine bio i koliko je taj demokratski ili ne demokratski oblik Vladavine bio, ali da li je to bio način da se otima predsjednik jedne države, da se pakuje, da se nosi i da kaže e sada smo riješili, mi smo njega ponijeli i mi ćemo sada da vidimo tu teritoriju u osnovi svega i iza svega stoji ekonomska potreba, znači Venezuela kao što znamo je bogata u naftnim nalazištima i naravno sada je situacija sa Venezuelom takva kakva, ona je sad trenutno mirna. Kuba je ta neka sljedeća prema kojoj se vjerojatno priprema, kad dalja aktivnost koja će ili neka kampanja koju će, kako moderno kažu, je li danas u svijetu politike bez vrijednosti koju će SAD sprovesti. Slično imamo priši s istoka, znači sa istoka imamo danas ajde nekoliko stvari. Jedna je taj rat u Ukrajini za koji se smatralo ili agresije Rusije na Ukrajinu za koji se smatralo da će se brzo završiti. Ja se sjećam u razgovoru s nekim i prijateljima i kolegama, ne kažu trajat će to do mjesec, dva najviše i to će biti završena priča, jesu će biti završena priča, ja sam i tada rekao, plašim se da neće, plašim se će dosta dugo i vrlo neizvjesno kako će, a nema govora o neizvjesnosti, ne, to će biti sasvim evo pet godina je tog rata i vidimo da smo ja mislim najnoviji podatak imali da je Moskva pogođena i jedan veliki to je najnoviji podatak koji sam ja uspio da baceman. Veliki neboder na tri km od Ministarstva obrane Rusije i sedam kilometara od samog Kremlja, što znači da se stvari drastično mijenjaju. es druge strane imamo i situaciju na Bliskom Istoku, već pomalo zaboravljamo strašne patnje stradanja koja su bila u Gazi, znači teško se oteti utisku da je genocid u pitanju. I u osnovi svega toga stoji jedna mala zemlja sa svojim velikim ambicijama koja generiše čitavi problem. Pa na neki način je, ja sam i pratio neke članke, govorim naravno o Izraelu i posebno o njegovom vođi koji već dugo vremena vlada tom zemljom, ali počigledno to dugo vladanje u nekim državama jako smeta, u nekim državama uopće ne smeta koji tamo je jednostavno pogurao Ameriku koliko sam ja mogao da shvatim u taj rat protiv Irana kada je i tamo kažu nekim jeepovima koji su došli daleko odoći u javnosti se ušli u biju kući, u bilo i kući je razgovarano, u bijeloj kući je naravno iznio šef MOSA-da ono što je bila projekcija na koji način će se brzo riješiti to pitanje Irana i da će to biti brza kapitulacija i brzi ovaj dolazak na koljena te zemlje sa dugom civilizacijom ne zaboravimo da su mnogoprije i komunizma i feudalizma prije toga i kapitalizma i komunizma neki civilizacijski temelji postavljeni upravo u tom dijelu svijeta. I ako vi to na takav način posmatrate onda postoji i to sam došao do jednog podatka da u jednoj interesantnoj analizi od poznatog ili analitičara i poznate ličnosti svijeta praćenja globalnih i međunarodnih odnosa Roberta u historiji svijeta je on kazao da kazao je da će se mnoge stvari brzo promijeniti i da jednostavno je neophodno na štetu SAD-a i jednostavno se jedna komponenta u obavještajnim djelatnostima u tom su istraživanju često ali i neki predstavnici Cije ne uzima u obzir a to je taj kulturni aspekt. Uništit ćete ekonomski aspekt, uništit ćete socijalni, ali nećete kulturni aspekt i on će ostati da traje i on će da održi upravo te sisteme i te države.

SPEAKER_02 13:33

Može li biti nešto paradoksalnije od toga da onakav Donald Trump bombarduje isvahan sa svim značajnim tog grada za civilizaciju ljudsku pod firmom odbrane civilizacijskih interesa. Ali ovo hoću da vas pitam. Posljednji podaci koje smo imali priliku da vidimo ti podaci govore da u SADama niti jedna Trumpova politika ne dobacuje do trećine podrške javnog lijepa na radno. Već potvrđuje da Roberto riječi da je američko društvo već prepoznalo dramatičnu štetnost koju mu nanosi Trump. Može li taj moment da utječe na blisko budućnost na globalne tokove uključujući i ovaj o kojem i danas govorimo o budućnost na to da za okružem pitanje pa da ih onamo mogućiti onda u odgovoru date on cjelinu vidjeli smo iz intervju još je fišera nekadašnjeg ulticarnog šefa diplomatije Njemačke da kaže da procjenjuje da bi na to mogao nestati makar kao Transatlantski savezništvo Europe i Amerike. Može li eventualno to nezadovoljstvo, to prepoznavanje ovakve štetnosti Trumpova politike dovesti brže do nekih promjena brže od toga što je Trump namirio da uradi se NATO.

SPEAKER_03 15:28

To pitanje u ovom trenutku, a posebno koga gledamo ajda iz ovog našeg ugla jer mi smo tu i ovdje sjedimo i ovdje živimo i ovdje egzistiramo je teško posmatrati od procesa koji će se dešavati u EU. Ta česta evo vidjeli ste i Mihensku bezbjednosnu konferenciju pa i skup koji je bio summit, koji je bio u Davosu na najvišem nivu jedna i druga konferencija. Mihenska je najveća u svijetu Halifax je u Kanadi bio također velika, međutim na neki način ne pa u sjenku onoga što je postulati i sve ono što se definiše u Munchenu i to je na neki način nešto što i u kom pravcu će se vjerojatno te neke stvari bezmjednosno globalno međunarodnim odnosima kretati. Dakle imate Leona Panetu, bivšeg direktora CIE, znači i ministra odnosno sekretara za odbran SAD-a koji je krajnje oštro kritikao sve ono što Trump radi na Bliskom istoku. Ne znam da li ste došli do tog podatka koji je rekao da će to biti novi Vijetnam i da će to biti možda čak i krvavije. Evo vidjeli ste danas podatak ili možda jučer koji je izašao da Trump ide sa petnaest hiljada vojnika da pokuša ne da vrši intervencije nego da štiti i omogući funkciju protoka brodova, prolaza brodova kroz hormuški moreus. Znači ulazi vjerojatno u jednu krajnje rizičnu operaciju. Ja mislim ova operacija njegovu Iranu ne da mislim nego to svi na neki način koji realno prosuđuju vide je nešto što je veliki izazov, ovo je velika avantura jedna u koju je. Nisam završio oko bijele kuće, ali dosta tema otvaramo. Kada smo mu iznijeli u bijeloj kući i dogovor koji su i prije nego što su krenuli operaciju ili kampanju izraelsko-američku ili američko-izraelsku prema Iranu, ubiđivanja su Izraela bila da će to biti veoma lako. Bilo i onih koji su se tome suprotstavili iz Trumpovog kabineta. Među njima je bio i šef bezbjednosne službe koji je ukazao na opasnosti koje takva operacija nosi sa sobom, međutim prevagnula je očigledno ova izraelska strana i taj utjecaj je toliko bio jak da je on ipak na kraju iako poslije dosta razmišljanja i šetnje kroz ovalni kabinet donio odluku da ipak ajde da krenemo u to pa ćemo valjda mi riješiti to pitanje i tada već nije bilo povratka. Znači upravljene su tu i to mjesecima unaprijed neke procjene, nije se to onako ad hoc pošlo, međutim očigledno su loše procjene.

SPEAKER_02 18:29

A to je Amerika je ako i u čemu ono u vojsci previše ozbiljan sistem da bi se mogle dešavati takve greške, ali nažalost.

SPEAKER_03 18:38

Dešavaju se.

SPEAKER_02 18:40

Imaju vođu kakvog imaju i onda.

SPEAKER_03 18:43

Jednog dana se moraju desiti.

SPEAKER_02 18:45

To je.

SPEAKER_03 18:46

I druga stvar, pitali ste da li može i koliko će se održati. Pa evo vidjet ćemo, vjerojatno će ta interesantna biti situacija sa izborima za Kongres. I tu će se, to je neki moment. Ako oni tu prođe i još živi onda ova politika koju on vodi u Americi i prema svijetu će na neki način biti u dobroj mjeri prihvaćena u svijetu. I ona legitimiše i Putinov agresiju na Ukrajinu, ona legitimiše i sve druge, posebno Izrael ili Netanjahova je, tako da će situacija se globalno istemelje promijeniti i odnosi će se promijeniti, formirat će se novi savezi. Da li će NATO nestati i to ste pitali. Da li ja pretpostavljam nešto.

SPEAKER_02 19:30

Vjerao sam Fišera koji je rekao da vjeruje da bi NATO mogao nestati makar kao Transatlantski savez. Dakle Europski NATO s ove strane Atlantika a Amerika sama.

SPEAKER_03 19:45

Pa vidjeli ste Mercu iziju vezano prije u jučer preključe koji je dao vrlo jasan i precizan stav i ne vezano i sa osudom naravno onoga što Amerika radi u tom dijelu, ali sa jasnim pozicijama da će se snažiti vojne snage Njemačke. Imamo naravno i kroz tu Odbor za mir koji je transformirao jasan stav i Britanije i Francuske koji su kazali da oni ne podržavaju jedan takav takvu jednu kampanju i da se izvlače iz te situacije. Sad se tome dodaje i Njemačka i to već nisu nerespektabilne države, to su krajnje, to su prve države ovog našeg kontinenta.

SPEAKER_02 20:29

I imamo izviniti tu koaliciju vojnih koja već ta priča, konkretni potezi su čini mi se godinu ako ne i duže i u njoj čini mi se da je u ovoj misiji prva to tako definirala Vesna Pusić u jednom razgovoru kao novi ili Europski NATO. Dakle koalicija vojnih novi ili Europski NATO uz jedan vrlo bitan moment da i Kanada i Australija recimo pokazuju vrlo zanimanje.

SPEAKER_03 20:57

Pa on je, i pričali smo mi u jednoj od prethodnih emisija, ja mislim čak u januaru mjesecu o tome, on može da bude neki embrion te nove ili bezvjednosne europske arhitekture da li će u tom obliku biti kako je gospođa Pusić to saopštila ali svakako u jednom hibridnom obliku hoće. Znači EU sad u situaciji po nekakvim razmišljanjima analitičara koji ozbiljno ili naravno europskih i američkih stvari prate da su tu moguće čak dva scenarija. To može biti reformisani NATO u kojem će ostati SAD vjerojatno ne sa tako dominantnom ulogom kao do sada, što znači prva stvar je da neće više u NATO Amerikanci imati makar ne za mandata ovog Trumpovog potrebu ili želju da budu dominantna i vodeća sila ili stup NATO-a kao transatlantskoj bez MUP-a jednosne strukture i druga je ta takozvani Europska strateška autonomija o kojoj se dosta govori. Znači ta strateška europska autonomija podrazumijeva upravo ovo o čemu vi govorite, da će se pojačati i to bi moglo da bude možda na neki način uvod u tu priču ili nekakva uvertira u stvaranje nekog eurocentričnog NATO-a. NATO ja mislim lično da će opstati kao organizacija. Nije konačno ni interes Amerike da NATO ne stane. Budimo realni, u ovom trenutku je Amerika pokazala kroz kampanje koje je vodi na Bliskom Istoku zaviden nivo ranjivosti. Nije to baš tako moćna sila kako smo joživljavali nekada vidimo da se dosta problema s rijeću. Trump je ne znam nekoliko desetina sanduka, nažalost morao da dočeka u SAD-u, putin ih je dočekao milijun pa mu se ne trese stolica, a Trump ih je dočekao nekoliko desetina i poprilično mu se sada što kažu drma.

SPEAKER_02 23:12

U Rusiji postoji ono što je Staljon lapidarna formuli sa jedan čovjek je nesreća, milijun mrtvih je, jedan mrtav čovjek je nesreća, milijun mrtvih je statistika takav pogled na ljudski život u Americi i u američkoj kulturi ne postoji. I to je ta bitna razlika na koju ste ukazali.

SPEAKER_03 23:38

Tako je nažalost, ali to su sve zaposljice imaju globalne velike potrese. Znači čitava planeta se trese zbog toga. Dakle mi imamo situaciju da NATO danas erodira bukvalno. Sjedinjene Američke države da erodiraju NATO i NATO se erodira danas upravo zbog toga što SAD zauzimaju takav položaj i takav odnos prema NATO. Dakle NATO ne nestaju u nekom vaku. O nestaju u procesu vođenja ozbiljnih ratova, agresije Rusije na Ukrajinu i naravno slične situacije ili kampanje izraelsko-američke danas koji imamo na igrano.

SPEAKER_02 24:22

Da se neke stvari nisu dešavale i prije Trumpa, a NATO je bio to poput recimo rata u Iraku. Pitao bih vas nije li možda Trumpova logika vrlo očigledna za politiku koju želim da vodi globalnu a koja se svodi na zakon i jače. Evo sad najavlja Kubu traži Grenland, oto je predsjednika Venezuele, dakle sve što našta Batzioko želi da uzme i da mu se nitko ne suprotstavlja pitao bih vas je li NATO bez obzira na to što je Amerika nesporni lider u njemu na neki način kočnice čak i za Ameriku, predsjednika Amerike i da zbog toga u glavi Donalda Trumpa nepostojanje NATO a je dobra stvar za olakšanje realizacije njegovih ideja. Smije li se na taj način razmišljati o red stvari.

SPEAKER_03 25:29

Pa ja mislim upravo da u jednoj dobroj mjeri ako liše on takvu neku svoju platformu za zauzimanje ajde nekakvog strateškog pristupa koliko se može govoriti o strateškom pristupu. Dakle, definitivno je kao što smo i počeli razgovor u emisiji interes međunarodne zajednice ili interese Međunarodne zajednice počeojenih nacija koje danas potpuno na marginala jedna statistička organizacija nego što je zaista neki mirovni projekat kakav je nekad ovaj s kakvim ciljem je bio formiran pa evo nekakva sličan ambiciji da se sa NATO-om nešto slično desi potpuno teret i na margini onoga kako on vidi da treba stvari u međunarodnoj zajednici da idu. Znači Amerika je ta i američki interes je taj koji treba realizovati. Međutim ako posmotrimo stvari koje su se u međuvremenu izdešavale taj njegov maga ili projekat o njemu se sada dosta malo govori. Sad je situacija takva da vidim dosta se piše o tome kako izaći vjerojatno i ova potreba slanja vojnika u hormoški moreus odnosno na području Bliskog istoka potreba da se obezbjedi kakav takav pokušaj izlaska iz postojeće situacije. Odčigledno su procjene bile loše, da će se moćno zauzeti sve što se hoće, negdje u jednoj analizi sam vidio kaže cilj aktualne američke politike ili plan američke aktualne politike je takav uzmimo sve zašto imamo dovoljno resursa da to možemo i ostvariti pa čak do mjeseca. Što znači da takva neka nezajljiva potreba će se očigledno buzdati svojim. Iram se pokazao kao vrlo tvrda, očekivano tvrda bezbjednosna arhitektura na koju se susjedin Američke Države zajedno i sa Izraelom ustremili tako da najveća svjetska sila najmoćnija svjetska sila je u očima svijeta bila mnogo veća dok nije krenula u ovu kampanju. Ulaskom u ovu kampanju i razvojem događaja na terenu ona je pokazala niz svojih hranjivosti.

SPEAKER_02 27:57

Ovo moram pitati. Iran je, da se odbrani, ali pokazao da je u stanju snaži. Ali je uspio da pokaže da je u stanju da se brani. Na kraju nije okupiran, nije se predao. Više Trumčini se insistira na nekom mirovom sporazumu koji bi mu omogućio da proglasi pobjedu što god bilo i da se stavi tačka na tu epizodu koja mu mnogo više štete donosi nego koristi. Ukrajina se četiri pol godine, skoro četiri godine u nekoliko mjeseci uspješno bori sa Rusij, izgubila je dvadesetak osnova svoje teritorije, ali takvo stanje stoji već skoro godinu, dvije osim nekog sela koji jedno uzme drugo vrat, drugo izgubi itede drži liniju fronta zašto opominjem? Dakle pokazalo se da neke zemlje ukoliko narod želi zaista da brani svoju državu mogu da pruža otpor i najjačima a Rusija i Amerika su najjačije da ne ulazim sad u odmiravanje snage Kine sa tim zemljama. Za nas iz malih zemalja kako je Crna Gora. Ipak se nameće sljedeće pitanje jedno je kad imate četrdeset milijuna kao Ukrajina devedeset četiri pet kao iran njihova sposobnost da se brani je očigledno ozbiljna kad imate pola milijuna stanovnika kao što je ali više slučaje sa crnom gorom. Nije realno da biste mogli da se odbranite od naleta nekoga velikoga. Mnogo većeg od vas ne mora čak da bude Amerike ili Rusija ili Kina. U tom slučaju a u ratnim okolnostima imate li uopće smisla. Još uvijek se nadrti u poštovanje famoznog člana petu. Napadi na jednu članicu na ta napadi na sami. Postoji li to osim na papiru on trupa.

SPEAKER_03 30:25

Pa doste dosta je fluidno to tumačenje člana pet sad neću precizno biti u interpretaciji teksta člana pet ali otprilike član 5 dominantno se kaže da će zemlja članice NATO članice sistema kolektivne bezbijednosti braniti Europu i Sjedinjene Američke Dave od spojnog ugrožavanja. Zna da će se isključivo na to odnositi primjena tog člana pet kada je potpisan nakon 949. godine u seriji potpisnika koji su formiranja NATO je bio i mislim da je bio da se zvao Din Ačens američki državni sekretar koji je i tada dao tumačenje da primjena tog člana pet ne znači uvijek da će, jer tamo ima jedna rečenica da će pomoći u odbrani i smatrat će se da je napad na jednu napad na sve i ta koja bude napadnuta da će zemlja članice NATO-a pomoći u odbrani što znači da ovaj tumačenje tog člana pet je dosta široko. I tad bilo. I tada bilo. I nedavno je bilo otvoreno to pitanje u jednom slučaju mislim da su ga SAD otvorile da li netko da li je to bio rubio, ja mislim Državni sekretar SAD kada je kazao da primjena člana pet ne znači doslovice odmah i neograničeno stupanje u rad sa onim tko bude napao jednu zemlju državu članicu i pitanje u kojem će ovim to biti. Dakle, svega toga moramo biti svjesni ovdje u Crnoj Gori. Definitivno mi bez unutrašnje svoje zaštite, bez unutrašnje demokratske konsolidacije smo morali potražiti prostor za spas unutrašnje situacije vani. I dobro smo ga odabrali, dobro smo postavili te ciljeve, štete što ne idemo dobrim putem kad tim ciljevima, nego ja bih rekao malo više svjesno idemo pogrešnim putem kad ciljevima i naše onako jasnije participacije, spomenuti koaliciju Vojniji gdje se još uvijek nismo i nismo se pojavili u Parizu ako se sjećate i prema EU moramo biti.

SPEAKER_02 33:06

Trpimo tešku posljedicu jer ministar obrane ne odgovara na naša pitanja i vjerujte da strašniamo zbog toga. Taj izgub pokušajmo da nadoknadimo za sad rekao bih prilično uspješno.

SPEAKER_03 33:21

Ali vraćam se i na ovo. Dakle, danas imate otvorenu debatu koja se vodi u nekim krugovima. Nekoliko će ira ekonomski moć da izdži ovu kampanju Amerike i Izraela nego koliko će Amerika moći da izdži. Znači Izrael koji proizvodi i Amerika Izrael koji proizvode jeli dronove koji su milijunski ili više milijunske vrijednosti i koji se naravno troše u ogromnim količinama. Odgovor na njih su OP dronovi koji koštaju po nekoliko desetina hiljada koje proizvodi rakete ili dronovi šahid ili ne znam koje proizvodi Iran. Dakle očigledno na mnogo jeftiniji, na mnogo racionalniji način Iran vodi taj rat u odnosu na SAD. I ako Sjedinjenameričke države kaže i sam Trump govori o tome da mi ćemo njih ekonomski da sasjećemo tako što ćemo im zatvoriti hormuški moreus, a to znači svakoga dana pola milijardi dolara manje za potrebe i u budžet ovog Irana.

SPEAKER_02 34:30

A za globalnu cijenu nafte, to znači katastrofu za koju čitav svjetokrivio Trumpa.

SPEAKER_03 34:39

Apsolutno.

SPEAKER_02 34:39

Tako da ne znam koliko je ta računica uopće smislena gospodinu.

SPEAKER_03 34:50

Nije više u pitanju samo cijena nafte nego u pitanju i količine koje će biti dostupne i da li će biti nafta već se ograničava u nekim zemljama. Evo u susjednoj Sloveniji već se razmišlja ili se već u vršili. Pa ne samo sam se htio još vratiti mnogo smo tema otvorili na ovo pitanje europske bezbijednosti i gdje bi male zemlje kao što je Crna Gora trebali da traže svoje mjesto i šta to znači u ovom trenutku. Dakle ja lično mislim da će taj projekat europske bezbjednosne jer nema izbora. Neka dođete u situaciju ne da hoćete ili nećete nego nemate kud, nemate izbora ili vas ima ili vas nema, da će ta bezvjednosna arhitektura i participacija od dvije tisuće milijardi koja je već odobrana ili znamo još prije godinu, dvije dana, godinu i nešto dana da će se izdvojiti za potrebe odbrane, za potrebe izgradnje vojne i industrije, da će se pojačavati. E očigledno posljedica je i otkazivanje učešće u kampanji. I ta primjena čl. pet je upravo značila ono što sam rekao, ona nije podrazumijevala da članice NATO treba da se angažuju pa da se spakuju i da je napadnuto nego je napala. Bila je napadač i kaže branit će se na teritoriji zemalja članica NATO-a. Znači Europe i Slovnica NATO i SAD-a.

SPEAKER_02 36:25

Recite, sad da sam, a malo smo kasnili, ali nema veze, nije problem i ne vi kad nije loš u intervju. To izdvajanje sa dva na pet posto koje je tram tražio u startu je izgalo kao jedno ozbiljno opterećenje za ekonomije država članica NATO-a. Međutim, kad samo malo pogledate širu sliku. Zapravo se tu kriju ozbiljna šansa za te ekonomije jer je proizvodnja oružja i dalje vrlo unosan biznis ima ali slikovitijeg primjera za to do ovoga što se dešava s Ukrajinom koja sad četiri godine i kusur nakon početka rata dolazi u situaciju da izvozi oružje naravno mnoge vrste oružja uvozi i neophodne su i nema ih, ali mnogo toga jako važnog i dobrotojećeg na tržištu oružja već sama proizvodi izvozi uključujući dronove u kojima je postala izgleda šampion. Spomenuli ste Poljsku postaje ozbiljna vojna sila, ali izgleda jako dobro zarađuje na proizvodnji oružja. Tako da možda će Trump tim zahtjevom pomoći ekonomijama članica NATO da.

SPEAKER_03 38:09

Ne znam da li ste bili u prilici da vidite sad ovo upravo najavljeno koje ste spomenuli povlačenje vojnika iz Njemačke vojnika iz Njemačke da je dosta nelagodnosti izazvalo u tom dijelu Njemačke zbog upravo smanjenih priliva u lokalne budžete jer baza u Ramštainu je prihodovala godišnje par milijardi eura od američkih vojnika i. Ukupno ih je trideset hiljada pa da onda tri šest hiljada, tako trideset šest hiljada i sada se razmatra mogućnost da se upravo ti vojnici ne vraćaju za Sinje američke države nego da se presele u poljsku tu su je kazao da on još uvijek nema zvaničnu informaciju o tome ali nije ni odbio takvu neku mogućnost tako da će to biti interesantno milijardu. Sad imate ono što je u kontekstu malo čas razgovora stav Španije koji ne treba preskočiti i koji je jako interesantan koji je kazao ne, znači Trump po pitanju korištenja vojnih baza u Španiji za potrebe uzlijetanja aviona intervencije koje bi trebale da budu u Iranu. Isto tako su to Italijani kazali ova baza u Italiji ciganola Ciganola. Devedeset devet jeste znači ciganola koja je također su Italijani uskratili tu mogućnost na što je također Trump jako oštro reagovao to znamo da su evo evo i na Kipru su uskratili Britanci ja mislim koji imaju svoju bazu tako da nema velikog raspoloženja da se infrastruktura vojna koja postoji ovaj tako lako stavlja na raspolaganje jer očigledno evo sada smo vidjeli najnovije juče, ja mislim preključuje objavljeno da je Iran proizveo sada neke proizvodi neke balističke rakete dometa dvije tisuće km što znači da to je vrlo nezgodna destinacija može biti po Europlane u tom dijelu. Isto tako analitičari brojni upozoravaju na poziciju Turske kao članice NATO u narednom periodu i moguće prelivanje ovaj sukobe i na toj teritoriji. Nadamo se da neće. Međutim, mnogo je otvorenih pitanja, no da se možda malo vratimo kao što ste kazali pretpostavljam crnoj i našoj poziciji regije.

SPEAKER_02 40:44

E pa ako mislite tu još nešto treba reći iako je ove dovoljno nespokojavajuće je bilo oko famoznoga članka pet ovaj samo izvolite zato što mi se tu još nameće kao pitanje, a vi slobodno dopunite to što ste krenuli. Koliko tu mogu da pomognu ovi savezi kakve smo imali nedavno u regionu. A imajući i u vidu reakcije drugih strana, recimo savez Zagreba, Prištine i Tirane i reakcije beograda.

SPEAKER_03 41:20

Mislite u dijelu.

SPEAKER_02 41:21

Koliko to može da bude neko rješenje u osnaživanju obrambenih kapaciteta sigurnosti na koju možete računati u slučaju nekih problema da ne kažem napada.

SPEAKER_03 41:40

Nije neka kompenzacija, reklo bi se, pa nije, ali svako regionalno uzivanje i svaki oblik regionalne suradnje je dobrodošao. Vidimo da se danas kroz regionalne ratove vodi jedan svjetski rat ako hoćemo. Na tri pozicije danas u svijetu imamo ratove koji se vode, koji generalno po mnogima kažu je već svjetski rat u toku. S tim što se ne vodi globalno, ali se vodi regionalno jer ga vode tri kontinenta. Dakle, ono što bi trebalo po nekom mom doživljaju svega onoga što mogu da pratim i da vidim je da se treba držati onoga što će biti događanja koja će se od strane sada mi smo imali Amerikance za strateške partnere u Crnoj Gori, ali sada bih rekao ipak, promijenio bih malo pa bih rekao kako će se od strane europskih zemalja, znači najjačih, jačih, najjačih europskih zemalja postaviti taj odnos buduće bezbjednosne arhitekture pa i same pozicije NATO-a i same pozicije Europe u okviru NATO-a. Dakle nema dileme da treba ostati čvrsto vezan prema NATO-u u obliku kakav ostaje, posebno za male zemlje i isto tako još više i pojačanom, možda mnogo više nego do sada treba se vezivati za bezbjednosnu politiku EU. Ona neće imati izbora, ona će morati da se razvija, vojna industrija će morati da jača, već vidim da se u Španiji grade i već su jaka postrojenja, čak se i vojna vozila proizvode i mnogo toga je sada na raspolaganju, tako da male zemlje treba da se vežu za integraciju one cjeline kako ima teže, to su naši strateški ciljevi, jako bi važno bilo da nas neko ne povuče za rukov do te mjere, vući će nas stalno, ali do te mjere da nam ne omogući da preskočimo taj prag članstva u EU. Kad kažem sa strane, znamo to je sa strane odavljati jer imamo tu transverzalu koja se kreće ili od Moskve pa preko sve I preko naravno ovaj možda trenutno najjače operativne infrastrukture odličene u crkvama potrive od Ruske pa prekosrpske odnosno crkve Srbije u Crnoj Gori koja ima značajnu ulogu ne samo u tom dijelu nego u posebno bezbitnosti.

SPEAKER_02 44:21

Na početku ovog drugog dijela sam skoro zaustio da konstatujem i ono imam commentar to činjenicu da uopće ne treba isključivati mogućnosti that ova vlast bude po srcu i po sopsim procjenama Vukla potentirala saveznike da će to biti Bratska Rusija i još Bratska jer je bliža Srbija a ne oni koji u čemu translession.

SPEAKER_03 44:54

Civilizacijsko pitanje.

SPEAKER_02 44:56

Mislim da smo ga riješili a unajmanju ruku polako se otwara po noći. Nah a taj potencijal se stalno jača u one faktora koje ste po menuli. Ostale članice, europske članice NATO komunicira za Trump. Jedan je s dignitetom prilično tvrdi, ja bih rekao vas pitancibilizovan na način na koji se razgovara između ozbiljnih država i organizacija i zbog kojih su Pedro Sanchez Merc pri Starmer, još prije emelon itede bili na onako žestokom verbalnom Trumpovom udaru. Drugi pristup je ja bih rekao bez pretjerivanja s nishodljivi koji demonstra generalni sekretar NATO Mark Rute. Jedno staro filozofsko pravilo iskustvo kaže diktatori nemaju empatiju. Diktatori uvažavaju samo snagu i s togla posmatramo ako se saglasimo da Trump jeste. Su i generis ili čak nito. Diktator, ali u svakoj varijanti diktator ovaj. Da bi ovaj način komuniciranje Merce Sončesa i ekipe mogao biti mnogo učinkovitiji ipak u ime NATO i dalje razgovara potpuno povlađujući tam. Šta mislim na što to može izaći ako se tako je nastavi?

SPEAKER_03 46:57

To je vrlo interesantno da i dalje stoji vrlo čvrsto uz ono što je svoj da tako kažem kaže podanički odnos prema. Čak sam vidio u jednom u jednoj njegovoj izjavi koju sam pročitao da kaže doduše ona je bilo nešto ranije data od strane ruta da će NATO pod vašim vojstvom, znači obraća se direktno Trump pod vašim vojstvom doživjeti preporod, da će postati još jaća organizacija, da će postati još moćnija organizacija i kada se sve to nije desilo i kada se sve to ne dešava tako i kada njegovi izokruženja Europskog lideri saopštavaju kontra stavove tome, on se i dalje i u ovakvoj situaciji kada Trump radi sve suprotno do onoga što je on tada očekivao da će Trump da uraditi i dalje stoji prema njemu, a ova pozicija europskih zemalja najveći koje ste pobrojili je takva da upućuje na to da će se očigledno ili je već konačno vjerojatno ne mora se, ne može se sve odluke vidjeti, neke se možda manje vide ili većina njih se važnih donosi ne toliko javno, već se postoji čvrst pristup tome da će Europa morati da jača u tom pravcu, da će morati jer ako imate kontinent sa najveći.

SPEAKER_02 48:26

Pa i zelenski se s nodu više dostojanstva iako je u najvećoj nevolji u kosmosu odnosi prema Trumpu nego rute.

SPEAKER_03 48:34

A to je neuporedivo, tako, tako je, tako je. Tako da ja zaista ne razumijem taj odnos Generalnog sekretara, ne bi me čak iznadlo u jednom trenutku da si postaviti pitanje njegove pozicije od strane možda neke od europskih zemalja, ali vidjet ćemo kako će se stvari razvijeti, očigledno je sada važnije mnogo šta će biti sa NATO-om, na koji način će se transformacija, ona će desiti, on više ne postoji, on ne postoji u obliku kakav je postojao. Znači pitanje da li će se možda u jednom trenutku postaviti i nekakva revizija ovog Vašingtonskog ugovora, da li će i tu neke da se prave jer ako se mijenja suština organizacija. Ako se mijenja suština organizacije onda je logično da to prati i neka norma ili negdje koja će biti potpisana. Tako da zaista je neobjašnjiva ta snishodljivost posebno što zemlje njegovo okruženje i konačno njegova država nema takav stav iz koje naravno on potiče.

SPEAKER_02 49:30

I posljednje pitanje i da nismo kasnili probili više, to je postala tradicija, ali ne bismo voliko i u jednom trenutku moramo završiti emisija i mislim da smo prošli kroz sve ono što je bitno i što je bilo moguće analizirati u jednom ovakvom razgovoru. Stalno se potencira to da je Amerika mnogo lagala u vojsku, u oružje, da je Amerika ako ne besplatno da vrlo jeftino decenijama branila Europu i to stoji. Međutim, čini mi se da se ne pominje nešto što bi isto tako moglo vrlo snažno da se argumentuje da to nije bila jednostavna korist da su i Sjedinjenke države stekle status jedne od dvije pa onda jedine preostale velsile, dakle globalne sile što uvijek ima i svoje prednosti i svoj profit i svoje benefite zahvaljujući na to da je Amerika tom politikom je postala vodeća sila a ne politikom izolacije i okretanja leđa tradicionalnim savjetnicima. Je li moguće da ako Trump nevodi računa o tome jedan sistem koji je stvaran više od pola vijeka pa i u Američkoj vojsci poslodio načina života Amerikanaca, američke kulture američkog razumijevanja pozicije Amerike na globalnoj sceni tako bude poništen i da se prvaci na Trumpa podešavanja ili će zagornici takvo godinosti Amerike prema i ostalim članicama na to i pozici u svetu možda reći u jednom trenutku Trumpe dosta razivao si je razvalio previše više nego što možemo podnositi.

SPEAKER_03 51:51

Pa bilo je za očekivati do sada da se to tako nešto desi tako da i dalje stoji otvoreno to pitanje primjene članak 25 jel tako bi još ustava da se pokrene pitanje ili njegove dalje političke održivosti u SAD-a realno bi trebalo očekivati upravo da se to desi, da se u jednom trenutku ipak. Ali čini mi se da se stalno čekati ta situacija koja će biti izborima koji će se desiti u Sinjenim Američkim Državima i situaciji kakva će biti između te dvije velike stranke u samom kongresu i prema tome će se stvari dalje u političkom životu ono što možemo ili da vidimo Sinjih Američkih Dava odvijati. Ameriku rat jako skupo košta, dva milijarde eura dnevno u Iranu, ali isto tako Amerika kažu ekonomski bez rata ne bi bilo ovo što je. Znači Amerika mu rada ratuje da bi mogla da bude ekonomski jaka, tako da je to pitanje rata nije ono svojstveno samo republikancima, nije na ovakav način nikome bilo svojstveno u Americi. Bilo je svojstveno naravnim demokratama to znamo ali je ovo nešto što je potpuno odudara od.

SPEAKER_02 53:09

Imaju anitičara izvinite koji kažu Amerika je ove stvari radila mnogo puta i ranije, jedino što su izjave, što je pakovanje, što je način na koji su to komunicirali bio neuporedivo drugačiji u odnosu na ovo što sad radi.

SPEAKER_03 53:27

Pa imate ovaj klasični populizam. Ovo je nekadašnja više bi ovo posjećena neke minule periode kada se pričalo o tome kada se prijetilo na neki period možda komunizma ili nekog sličnog perioda kada se prijetilo drugime, slali su se prijetnje, propaganda se vodila, taj agit propaj tako da upravo sve te metode onas primjenjuje. Dakle on je konačno u dobroj mjeri ovakvom politikom održava i Putina na dobroj poziciji. Znači dosta je uzročno posljedično sada vezano ovo što se dešava u Iranu i sa onim što se dešava na frontu Ukrajine na terenu Ukrajine i agresije Rusije. Tako da generalno rečeno politika koja se vodi u ovom trenutku od strane predsjednika Sjedinih Američkih Dava afirmiše politiku moći moć i daje legitimitet svima onima koji danas na takav način žele da vladaju i da osvajaju teritorije.

SPEAKER_02 54:39

U takvim okolnostima mi malo brojni, trema jako dobro da razmislimo šta nam je činiti i da se uznamo da će nas u sve imalo sreće pogledati.

SPEAKER_03 54:53

I da malo više o sebi sami po jedemo računa.

SPEAKER_02 54:57

Ponekad nam. Spoljen neprijatelj uopće nije potreban sami smo sebi više nego dovoljni za zlo. Veliko hvala za prethodnih 55 minuta evo u ovom trenutku vjerujem zaista da je bilo i zanimljivo i vrijedno slušati i da ljudi koji su nam odlučili da posvete pažnju nisu zaželjili zbog toga. Hvala i vam poštovani sad slušaci, kas ni čitavci i na kraju gledavci, moj gosti bio Boručenić, ekspert za pitanje bezbijednosti, nekadašnji ministar odbane u ladice na gore i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost. Tradicionalni pozdrav, znate ću ga ponoviti, preporuka da ne mijenjcije da čitate naš portal, zato što je to najbolje za vaše mentalno zdravlje i savršen informisanost. Da i dalje ostanete na onim pozicijama koji vam sugišamo i na kraju ove emisije kroz paralu Slani i da je već u vidu neke momente koje smo dotakli ovom razgovoru da se pridružimo i poruci sloboda Palestini, mir, gazi i tamošnjem napračenom stanovništvu već vidim da u Wikipediji čak ponovje vidite bivši grad i to su jezive užasne posljedice ovoga što se dešava posljednjih nekoliko godina što će naravno se presti iako to ja nema ne vidimo. Sad, definitivno kraj sutra nova emisija nova tema gost će biti nezavisni poslanik miro Laković.

SPEAKER_01 57:14

Druga čija radioza, podcast i živo podcast. Druga čija radiza.