GOST BRANKO DŽAKULA 26.05.2026

Tema: Koliko je društvo ranjivo u eri algoritama?

Radio AntenaM

Autorka emisije: Ana Nives Radović

https://www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_02 0:13

Dobar dan poštovani slušaci 11. sati 10 minuta vrijeme za drugačiju radio vezu. Sa vama je danas Ana Nive Sradovića. Moji današnji gosti je Branko ⁇ akula stručnjak za informacijnu bezbjednost kojem zahvaljujem na vremenu koji izvaja za današnje gostovanje želim dobrodošli tu studiju radi. Tema o kojima ćemo danas govoriti tiču se razvoja tehnologija, ali i načina na koje utječu na njih, na nas kao društvo i način na koji one zapravo stvaraju na neki način i jednu vrstu osjećaja da živimo u vremenu koji se izuzetno brzo mijenja. Prije svega, da li smo kao društvo, o može biti na neki način više retoričko pitanje, ali koliko smo kao društvo zapravo svjesni promjene pred kojim se nalazimo i koliko možemo da kontrolišmo procese koji su pred nama u ovom dakle da kažemo najopštijem, najširem smislu naravno govorit ćemo detaljnije o svim aspektima ovih tehnologija.

SPEAKER_01 1:12

tehnologija napreduje brža nego nikad i da prolazimo kroz još jednu tehnološku revoluciju kao bi slobodno nakon velike industrijske revolucije sada još od začeća interneta nije prestala ova digitalna, a vještačka inteligencija je samo udarila ozbiljan gas na čitavu tu transformaciju. Jako je teško bilo pratiti samu pojavu internet koja je sad u komparaciji sa ovim što se dešava sa vještačkom inteligencijom izgleda da je trajala ovaj decenijama što više jeste, ali da je trajala mnogo duže nego što je ozbiljna percepcija koliko je trajalo i koliko je star internet. Današnja populacija, širopulaciji građani i sad naravno da različite demografije doživljavaju ovu tehnologiju na različite načine i drugačije reaguju na neki presjek stanja jeste da je izuzetno teško pratiti šta se sve dešava u svijetu u tehnologijama i koliko i na koji način oni imaju utjecaje na nas. Koliko potencijala ima za pozitivne utjecaje koje nismo svjesni i koje ne znamo da iskoristimo toliko trenutno vode negativni utjecaj zato što ne traže naš pristanak uopće niti našu saglasnost dučestvujemo već silom dolaze do nas ili šta više našom ne reakcijom mi dodatno amplifikujemo negativne aspekte te tehnologije. A one dolazi i sa strane iskorištavanja naših lčnih podataka najviše za targetiranje i modifikovanje algoritama da bi servirali nama što veći katalog različitih proizvoda i više vodili naše odluke u stilu života, vođenje života kupovine što ćemo da pratimo da gledamo kakav će naš uk se mijenja u odnosu na da li zabavu, da li modu da li čak i kako ćemo da se ponašamo u vezi u braku kao roditelji. Dosta naših odluka je trenutno dirigovan od strane algoritama, a najviše zašto smo to i dozvolili.

SPEAKER_02 3:38

Postoji naravno zaključak odnosno kada god se netko zapita zašto su neki servisi besplatni poput društvenih mreža, poput nekih AI servisa itede dakle mi te sisteme, mi te baze hranimo s opstanim podacima od kojih zapravo oni imaju neku vrstu koristi. Sada govorimo o vremenu u kojem su zapravo podaci ono što je izuzetno važan resurs za upravo te velike igrače poput kompanija kao što su one koje raspolažu društvenim mrežama ali i drugim servisima koje mi imamo privid da dobijemo besplatno i koristimo, koliko smo svjesni kao da kažemo ne samo kao društvo, nego koliko su nadležni svjesni recimo te činjenice da veliki sistemi raspolažu podacima njihovih građana mnogo više nego same države i same institucije čiji građani jesu i koliko zapravo podatak kao takav ili podaci kao zbir pojedinačnih podataka postaju mnogo važni resursi da li će oni u perspektivi biti važniji resurs od recimo onoga što su resursi današnjice poput energije ili sličnog.

SPEAKER_01 4:44

Podaci su već samo od pojave digitalne ere, tojest od početka digitalne ere već podaci kao takve informacije su bile od izuzetne vrijednosti iranije. U ratovanju naravno da pobjeđivao je onaj koji infiltira sistem komunikacije protivnika. Imamo i filmove poznati koji su se rekreirane, Enigma mašine itede kad su pokušavali da dešifruju u Drugom svjetskom ratu komunikaciju Njemačke vojske kako bi jednostavno kontroli i uspjeli su to pa su morali da odlučuju na koji način će da reagaju na određene informacije koje su dobili da ovi ne bi saznali da im netko prisluškuje komunikaciju ali u suštini to su bili ti ključni momenti kada se i jedan rad čak može preusmjeriti sve sve vrko informacija. Danas se trguje informacijama. Što se tiče ličnih podataka, kao što ste rekli naši podaci mi smo proizvod u smislu besplatnih servisa kada damo svoje podatke time smo ja ću reći jako skupo platili svaki servis s obzirom da to nije samo ta jednostavna trgovina ok, evo popunit ću neku formu dat ću neke podatke. Samo mi taj pristup hoću da vidimo i možda dobijem taj fičar očito da dobijem ovaj tu masku za ovaj to je digitalno da kažem avatare za fotografiju ili pričamo o jako bezazlenim zabavnim stvarima za koje smo spremni da damo jako svjetljive podatke. A šta više i da koristimo te platforme koje će da uče naše obratce ponašanja i da u potpunosti spoznaju nas bolje nego i najbrži ljudi koji znamo koje su naše navike šta mi volimo, šta mi ne volimo i čak i da predvide kako bismo se ponašali u situacijama koje nas nisu ni zadesile. Kako bi ti algoritmi koji inače to je onaj fenomen da li me presluškuje telefon kad mi je plasirao određenu reklamu ili smo mi toliko predvidivi da algoritam sa jako ograničenim setom informacija možda stvarno da predvidi u kom pravcu će naše razmišljanje ide na osnovu nekih tema koje smo već prethodno istraživali. Tako da informacija je već danas najvrijedniji vid resursa oko kojeg se bore svi a vlade, EU je tek počela da ozbiljnije shvata i reguliše velike IT korporacije poput društvenih nežnačiamo Google, Facebook i kompanije koje jednostavno imaju najveći setove elličnih podataka kroz njihove aktove Digital Act, EUAI Acti i ostale regulative. Međutim, još uvijek nismo vidjeli neku pozitivnu posljedicu takvih regulativa s obzirom da ove kompanije su spremne prije da plate skupe kazne jer imaju neograničena sredstva nego da prestanu sa svojim aktivnostima masovno prikupljanja podataka.

SPEAKER_02 8:16

Naravno govorimo i o demokratskom razvoju u smislu prava da svakog građana da bude zaštićen od toga da se njegovim podacima manipulira i da se oni zloupotrebljavaju, ali od prava na pravu pravičnu i istinitu informaciju. U vremenu sadržaja generiranog pomoći u vještačke inteligencije u vremenu brojnih sredstava za manipulaciju koje čak i nekog tko ne mora biti tehnološki previše da kažemo upućeno, odnosno previše profesionalno tome nekada su to radili hakeri i nekada je za montažu trebalo mnogo vremena i truda, danas, aplikacije veoma lako prave toliko vjerodostojno djeluju videosadržaji naprimjer koji mogu nekoga navesti na pogrešne informacije itede Koliko je svemu tome teško zaštiti ono što je pravo na pravilno informisanje kroz medije vidimo da je jako veliki broj, jako velike su količine sadržaja one koje se prenose sa društvenih mreža, sa profila koji su generisali, posebno kada je riječ o videosadržaju gdje vam gotovo uvjerljivo djeluje da je to recimo neki političar ili neka situacija u nekom gradu. Kako se protiv toga, dakle, da li postoje mehanizmi i da li će u onom trenutku opomenuli ste da EU tek počela da se bavi nečim, da su nasprav nje igrači koji su znatno moćniji, ne samo od pojedinačnih država članica EU čije su ekonomije moćne već i protiv cijelog takvog sistema. Dakle, opet su u velikoj prije svega financijskoj prednosti, da li je ta bitka već izgubljena, da li mi zaista možemo vjerovati nacionalnim ili institucijama EU da će biti u stanju u dogledno vrijeme da zaštite svakog pojedinca.

SPEAKER_01 9:58

Optimističan sam da hoće. Trenutna situacija je katastrofalna s obzirom da i platforme i društvene mreže su prepoznale da je njihov sadržaj preplavljen neautentičnim sadržajem, tojest sadržajem koji je generisan od strane vještačke inteligencije koji jednostavno čak ima i naziv zove se AI slop ili sadržaj jako niskog kvaliteta koji je tu za nekoliko sekundi vaše pažnje zabave ali suštinski nikakvu vrijednost stvarno nema nikakvu poruku ne prenosi. Čak i kada se koristi na kreativne načine za edukaciju, počeo je i što je jako dobra stvar je ta prirodna reakcija ljudi koji su počeli prvi da ne goduju zbog toga. Da jednostavno takav sadržaj nakon što je bio jedan pik takvog sadržaja da je čak postojala društvena mža koja samo takav sadržaj i pravi. Open AI je napravio jednu eksperiment aplikacije sa Sadora modelom za kreiranje video sadržaja i ugasili su tu eksperimentalnu aplikaciju koja 100% sadržaja bila vještačka inteligencija. Također kreatori na društvenim mrežama su počeli da negoju s obzirom da su oni suštinski stvorili vrijednost tim platformama i na YouTube i na Instagramu i muzičari da ne pričavam koliko Vještačka inteligencija zna jako dobre pjesme da napravi. Ja sam kriva da sam danas slušao funk obradu Linkin Park. Znači ne biste vjerovali, znači taj spoj je bio prezanimljiv. Prezanimljiv je bio zaslušav. Naravno da ovaj nema suštinsku jednosti, neću nigdje vidjeti na nikakvom koncertu ili takvu obradu ali bilo je zabavnog sadržaja. Čak je bilo prijatno zaslušati, ali ću potpuno razumjeti druge umjetnike koji pokušavaju da primjer prave takve verzije na kreativan način u svom studiju sa mnogo truda i rada i talenta nego što je to odradio za nekoliko minuta sa modelom koji košta 20 eura. Naravno da će se javiti ovaj Bes i Revolt i da su društvene mreže počele to da prepoznaju, počeli su da se lijepe takovi da je ovdje nerisano. Takav sadržaj ima manje težine u algoritmima i sve manje i manje i ne izlazi sadržaj koji može biti u reklamama, koji može biti plaćen sadržaj, ne izlazi u vašim feedovima bez da vi stvarno odete i tražite ga. Ali nisu zabranili takav sadržaj. E sad, regulative će dodatno da ograniče šta stvarno može, na koji način može da se koristi. I u edukaciji i u zabavi i na koji način ukoliko se koriste također autorska prava što je trenutno toliko sivazona i toliko se besramno modeli koriste i muziku, i knjige i fotografije bez pitanja i opineja i antropiji su optuženi za to. Svi prolaze kroz sudske postupke i morati će da plate ogromne svoje novca, ali ti modeli su trenirani, to i nikog i ne može. Gotovo je daje ćete vi moći da imate output iz ČDPT-a i kloda i bilo kojeg I modela o sadržaju bilo koje knjige o bilo kojoj fotografiji ili bilo komzičkom izvođaču jer oni su već odradili taj posao. Tako da biti će zanimljiv period i definitivno sam optimističan da ćemo sustići trenutnu nepravdu i da će biti model koji će biti prihvatljiv ja se nadam u narednih 5 do deset godina da izađemo na kraj sa tim bar u tolerantnom nekom ovaj opciju.

SPEAKER_02 14:11

Ili 5 do deset godina predug period za jednu ovako dinamičnu oblast koja ovako eksponencira.

SPEAKER_01 14:18

Ne, bolan i dug period, apsolut. Ali da pričamo na globalnom nivou da se onako se složno reguliše. Da, neke države će to raditi bolje od drugih, neke će za godinu dana dovedu neke drakonske mjere, neki su pokušavali pa nisu uspjeli. Tako da trenutno će biti dosta eksperimenata na različitim mjestima i dosta dobrih i loših primjena i pokušaja, ali da se sve to iznivališe čak i ovo mislim da je jedan jako ambiciozno agresivan period koji sam.

SPEAKER_02 14:55

Ako govorimo o vještačkoj inteligenciji, ono što možemo da zapravo čujemo način na koji javnost tretira ovaj problem i ako pogledamo medijski diskurs u tom smislu, ako pogledamo ono o čemu političari pričaju, ako uzma bilo koju razvijenu zemlju u učije parlamente već došla ta tema. Govori se kao o nekoj opasnosti. Prvo smo imali onaj talas kada se govorilo koja će sve radna mjesta zaijeniti vještačka inteligencija, koja zanimanja za pet deset i dvadeset godina više neće postojati itede međutim, ono što ćemo sada govorimo je više kreiranje sadržaja i razlozi zbog kojih se pribojavam vještačke inteligencije, poomenuli ste autorska prava, ali kao što ste rekli za pet do deset ili u dogledno vrijeme, dakle u nekom periodu će se sastaviti regulativa i imat ćemo uređene sisteme koliko toliko koji će neke stvari moći da kontrolišu. Međutim, sada, da li mi zapravo posmatramo kao društva, kao sistemi, da li mi pravilno posmatramo ono šta je tu problem jer mi izgleda kao da se više bojimo tehnologije nego načina na koji zapravo pojedinci i sistemi koriste te tehnologije. Da li je sada problem adresiran onako kako bi trebalo i da li je polazna osnova ono što je zapravo prava opasnost kada je u pitanju zloupotreba da tako kažem vještačke inteligencije.

SPEAKER_01 16:12

Da, narativ jest izuzetno negativan. Govori se o opasnostima, govori se o tome kako ja možda manipuliše, pričamo o D-Fake-ov, mislim, liko sam tu temu pokrivao možda i previše. Stvar neću reći previše jer mislim da ne možemo ni previše da pričamo o tome koliko je stvarno ozbiljan problem i treba često da se priča o tome kako bi ljudi razvijeli, mislim kad smo već kod toga kritičko razmišljanje, tu jedina zaštita pojedinca trenutno. Svi smo na svome ostavljeni da se branimo trenutno dok kažem ti sistemi ne zažive, dok regulativa ne zaživi, dok platforme nam ne pomognu da se mi izborimo sa tim. Sada kada nam je plasirana neka senzacionalistička vijest ili naslov ili fotografija koja u nama budi neku emociju ali baš u tom momentu ili bijes ili nevjericu ili uglavnom negativnu emociju da čak imamo momentalnu želju da to podijelimo ne bi vjerovao što sam pročitao ili pogledati ovo da li je ovo moguće. U tom momentu treba da stanemo. Samo se kim da se zapitamo prvo da li je ovo stvarna vijest da li ću potrošiti možda još pola minuti ili minute da provjerim izvore. Jer čak da pitam je što tu inteligenciju će džijt ili bilo koji alat koji koristite možeš li provjeriti za mene da li movo ima kredibilan izvor, da li ovakva vijest je iddje u nekim vjerodostojnim i respectivalnim izvorima pomenuta već ili ne. Ja rad odlično istraživanje i brzo vam može dati informaciju ja da sam na tvom mjestu ne bih vjerovao ovom izvoru zato što nisam pronašao nikakve konkretne veze sa realnošću ili sa onim o čemu se piše ili da je onamjerno twist na neku od tema koja je aktualna. Tako da možete sami da budete svoj istraživački novinar, nikada lakše vrže nije da se to radi. Jeste da zahtijeva dodatan posao i ali će vas spriječiti da vi možda urušite vašu reputaciju tako što ćete dijeliti drugima neprovjeren sadržaj. Ni to nije lijepo. Tako da kritičko razmišljanje treba da bude trenutno naš glavni alat da se borimo protiv ovoga dok ne dobimo pomoć.

SPEAKER_02 18:47

Sada kad govorimo o svemu ovim i ovim tehnologijama, a u kontekstu svega što se dešava. Globalno vidimo u toku je nekoliko ratova, brojni drugi sukobi širom planete, prijate, dakle vidimo destabilizaciju tamo gdje nisu znanično ratovi, a u sve to u korištenje vještačke inteligencije ne samo za samo naoružanje, ali i u tome već i u planiranju ratnim strategijama itede koliko će se, pošto nažalost ne možemo govoriti vjerovati u neki mir u svijetu u budućnosti vidimo kakva je situacija i vidimo da se ona pogoršava. Nažalost, očekuje se još mnogo toga u budućnosti, da li budućnost ratovanja zapravo ovim postaje još pogubnija počovječanstvo sa samom činjenicom da su oni koji ratuju u svojim rukama zapravo da imaju tehnologije koje mogu doslovno dovesti do masovnog uništenja ako se koriste na način da imaju sve podatke koji su dostupni, a iako samo naoružanje bude bazirano na ovoj tehnologiji, što već vidimo da se koristi koliko budućnost ratovanja zapravo koji će to regulirati jednoga dana i da li će.

SPEAKER_01 19:56

U ratovanju sečka inteligencija trenutno koristi na način da smanji troškove vojsci na targetiranje meta od značaja u samom ratanju. Zato što rakete su skupe, plasiranje vojnika na terenu je skupo i to je više neki cost management trenutno koji se radi, kao i u businessu nažalost. U tom aspektu se najviše koristi, nije da mijenja toliko prvo nuklarno oružje kada je došlo. Što se tiče masovnog uništenja, tu smo na maksimum doveli ovaj taj rizik i hladni rat je bio vrhunac toga. Tako da nismo sada u goroj situaciji nego što hladni rat mislim da je bio apsolutno vrhunac rizika globalnog samouuništenja da kažemo. Sada je više samo još jedan alat koji optimizuje stvari u ratovanju. I podaci koji se koriste i koji se masovno prikupljaju i samo se brže obrađuju, ranije su se i bez vještačke inteligencije isto koristili sistemi za masovnu obradu tih podataka i palantir kao jedan od tih kompanija koje pružavate strateške, taktičke platforme i softvere. Oni su to radili dugo, dugi niz godina i sada to samo rade na kažem neki brži način i koriste modele vještačke inteligencije da upravo to uz pomoć satelitskih snimaka brže identifikuju neke točke koje mogu biti ili neke skrivene vojne baze ili da li je ovo avion, da li ovo Tenk, da li ovo pješadija da možda prepozna na osnovu i sjenki i položaja sunca i boja i svega i određenih drugih filtera. Tako da to je trenutno aspekt u kom se koristi. Ne vidim recimo u ratovanju Rusije i Ukrajine ono što smo vidjeli. Je više korištenje robotike u ovom smlu dronova. Da to letećih dronova da se oni dominantno koriste u ratovanju u odnosu na sve druge prethodne tipove naoružanja. I trenutno sada rojevi dronova rataju jednim sa drugima na tom fontu i trenutno je to da kažemo jedna zastrašujuća novina što to su jako jeftini mali uređaj koji mogu donose jako veliki eksploziv i suštinski mogu da lete jako niko, jako brzo. Mogu da pređu velike distance i mogu da se ušunjaju da kažem i da specifično jako malo metu pogode sa velike daljine i to jednostavno zvuči jezivu. To je možda bih izdvojio ovaj dio koji gdje vještačka inteligencija opet pomaže da se ti dronovi u nekoj čak koreografiji ovaj rasporedi u roju odu na određenu metu i da možda sami izbjegavaju neke prepreke, da možda sami izbjegavaju ovaj protivazušno oružje za dronove.

SPEAKER_02 23:19

I eto je neki po meni onako malo jeziv moment gdje smo vidj spoj vještačke inteligenciji robotike da imamo onaj terminator moment iz filmova koji polako počinje da dobija neki obris ako govorimo o vještačkoj inteligenciji u smislu onoga koliko ona može biti autonomna, pošto se na neki način čovječanstvo i vidjeli smo posebno prethodnih godina kada su počeli da se koriste jezički modeli masovnije, počela je da kažemo da se izražava i ispoljava nekako ta bojazan da će vještačka inteligencija postati autonomna u smislu da će ona donositi neke odluke koliko je realno zapravo očekivati da takvi sistemi imaju neku vrstu autonomnosti i da takvi sistemi zapravo budu prijetnja nekim i demokratskim procesima, načinima odlučivanja, upravljanja državom ili bilo čim u tom smislu.

SPEAKER_01 24:16

Pa u ratovanju evo već imamo jedan konkretan primjer gdje Department of War ili to bi rekao Ministarstvo ratovanja Amerike je insistiralo, imali su taj tender i gledali su koji od najvećih igrača kod njih, znači Antropic OpenAI i Google će da surađuje sa njima i sa Pentagonom na implementaciji svih njihovih modela u naravno svih njihovim sistemima za ratovanje i tu su bili također određeno očekivanje, jedno od tih je bilo to autonomno targetiranje gdje je ustvari javnosti je saznalo uopće da to postoji kada je Antropik odbio da učestuje u tome i to na dvije stavke ta i druga je masovno nagledanje građana Amerike što je radio NSE i snu da bio jedan od whistleblowera cijele te priče i isto javnost obavijestio šta radi NSA tako da nije ništa novo. Iz tog aspekta, ali autonomno targetiranje u ponuci oštročke inteligencije jeste da kažemo nešto novo i što konkretno i može da se desi ako se implementira ta tehnologija i znači već je očekivanje od vlade da njihove privatne kompanije apsolutno to omoguće za njihove. Znači to ne da nije regulirano, čak su bili u velikom problemu. I zato što naravno Open AI i Google mislim da su rekli ok, može šta god samo da radimo tako da ako nećeš tjeći neko drugi onaj stel dogovora. Druge države, znamo u Izraelu oni imaju taj the gospel, on ga čak zovu taj informacijni sistem koji je itekako implementiran sa vještačkom inteligencijom i koristi autonomno targetiranje i koristi i koristio se sad u gazi. Mislim vidjeli smo kolju devastaciju je napravio i koliko je nedužnih ljudi stradalo. I sad je pitanje koliko toga je sama vještačka inteligencija targetirala. I da li je tu ošto je bio Human in the loop koji je znači odobrio ili nije odobrio određeni napad koji je već pripremila vještačke inteligencija i analizira i rekla e ova zgrada treba da se pogodi zbog toga i toga da li je ok ili ne. Ili su samo pustili idi redom mada po onome zašto ništa nije ostalo mislim da je potpuno druga priča tu. Ali definitivno se koristi već danas za autonomno targetiranje, a za autonomno vođenje vlada i odlučivanje na strateškom nivu u kom pravcu će država se kreće ministarstvo da donosi ili generalno da ljudi mogu da glasaju za određeni ovaj model ili vještačke inteligencije ili personu digitalnu. To su sad već nisu, nije naučana fantastika definitivno jer neke stvari u tih su činjenično fizički moguće da se urade, ali da li će to ljudi ikada da prihvate. Mislim da već je pređena ta crvena linija i da će biti otpora nakon što dosta negativnih posljedica se prvo materijalizuje, onda obično bude ovaj otpor. A teoretski rijetkost se ljudi aktiviraju dok ih stvarno nešto ne opreče.

SPEAKER_02 27:51

Upotreba same tehnologije nekako najviše bila poželjna i vidjeli smo i u zemljama regiona, vidjeli smo u Albaniji specifičan primjer vezan za javne nabavke za ministarstvo, bili smo u crnoj gori nekoliko reći samo pilot projekata nego i načina da se kontrolišu javne nabavke itede odnosno targetiraju se oni sistemi odnosno cilja se da se vještačka inteligencija koristi tamo gdje postoji prostor ili za ljudsku grešku ili za zloupotrebu. Koliko su u tim sistemima zapravo poželjni potrebi ili da li mi samo imamo percepciju da će se vještačka inteligencija koja ne donosi odluku u smislu na način na koji to čovjek radi, već jednostavno pravično i samo bazirano na podacima a ne na nekim drugim interesima, tretira određene procese, koliko je ona tu opravdana, dakle govorimo o javnim nabavkama, kod govorimo o katastru, o sistemima gdje je zapravo korupcija moguća ili gdje se ona dešava posebno kada je u pitanju ljudska greška, ali i taj faktor namjere. Da li ona zaista to može i da li mi imamo uslove da se to već sada dešava. Da se ona primjeni i da eliminiše ove probleme kao što su korupcija, kao što je mito itede da li je ona već sada u fazi razvoja u kojoj je to moguće ili mi to samo priželjkujemo pa je vidimo eksperimente kao što je ovaj bio u Albaniji i slično.

SPEAKER_01 29:14

Mislim da u toliko kompleksnim sistemima i na primjeru javnih nabavki mi da bismo riješili korupciju postoje stari tradicionalni načine da se to riješi. A to jedno moramo imati volju da riješimo korupciju zato što mi korupciju ne rješavamo zato što nema volje da se riješi korupcija, zato što svako novoj vlasti odgovara da ima malo prostora za korupciju. To je jednostavno historijski tako i nažalost i to ne pričam kod nas. Pričam apsolutno, to je globalni problem i ljudski fenomen, ništa novo i ništa što nismo ranije gledali ali postoje i mjesta gdje postoje stari sistemi gdje možemo da itekako se suprotstavimo korupciji, gdje ima više nivoa odlučivanja, gdje ima više ljudi koji je uključeno u procese, gimate i određene kontrole svake nabavke ili prije uštede objavljivanja bilo koje nabavke da nema elemenata u samoj naavci mislim previše očigledno kad je neka nabavka izazla. Mi nemamo toliko osnovni nekih kontrola koji bez vještačke inteligencije koja je papirolovka možda riješi, mi smo preskočili i sve te. Definitivno dosta stvari možemo implementirati prije nego što razmišljamo o Vještačkoj inteligenciji da mi poboljšamo borbu protiv korupcije. A vještačka inteligencija bi prije došla u optimizaciji i ubrzavanju tih procesa jer naprimjer da li biste vi vjerovali sistemu da procjeni vaš kreditni rejting nam odobri ili neodobri kredit, to je velika tema, naprimjer u financijskom sektoru, također u medicini. Što se tiče dijagnoze, ispostavljivo se da radi vrhunski posao što se tiče ranog otkrivanja raka i određenih teških oboljenja, osnu jako mala informacija. Ali da li ćete dozud zamjeni doktora ili ćete htjeti da doktor ima takvu tehnologiju koja će pomoći njima se dijagnozu, ali će doktor biti taj koji će da sprovodi takve rezultate u djela. Znači pričamo o čuvanju ljudskog faktora, ali pojačavanju svake struke sa vještačkom inteligencijom. Ali uvijek i za proces javnih nabavki ako ja znam da mene evaluira AI system, ja mogu da naštelujem dokumentaciju na takav način da ja ubodem onaj sistem bodovanja i da ja budem savršen aplikant za vještačku inteligenciju. Nešto što bi možda čovjek kada bi prilisto to rekao znam što radiš. I nešto možda našto radiš, nego čekaj počju do vaše kancelarije pogledaš. Vještačka inteligencija ne može se proštati do moje kancelarije da pogleda da li sam jedna fantomska firma ili stvarno postoji, ili tako da kombinacija, znači mora da postoji, ali točno da znamo u kom dijelu vještačka inteligencija treba radi posao, a gdje treba da zadržimo ljudski faktor i kao finalnu točku odlučivanja bih zadržao itekako jer onda smo slano predali kormilo sistemu koji još uvijek ne znamo ni kako funkcionira što ispred hopa.

SPEAKER_02 32:26

Kada o svemu ovome govorimo nekako se tiče utisaka ili makar iz perspektive nekoga tko živi ovaj trenutak, čini nam se i pod utjecajem svega na način na koji se sve ovo komentar išje, više nekako čovječanstvo samo pristupa sa nekom vrstom straha, otpora, dakle kao što ste i rekli, više negativnih reakcija, više sve ove pojave tretiramo kao problem. E sada, da li smo mi samo zapravo u jednoj fazi civilizacije u kojoj se bojimo za opstanak ljudskosti itede ili ako gledamo sve vremenske distance vidimo da je svaka revolucija, posebno tehnološka, industrijska ili bilo koja unazad zapravo donijela jednu takvu promjenu. Da li mi trebamo zaista da koristimo ovaj trenutak da se zabrinemo za to da će čovječanstvo zauvijek izgubiti duh ljudskosti itede ili da djelujemo naravno pokušavamo da živimo u trenutku, ali da li zaista ima da li zaista nalazi na opravdanje ta potreba da se svemu tome odupiremo. Vidjeli smo godinama unazad, ako se sjetimo kako je internet došao u sve naše domove i kompanije, kakav je u početku bio otpor prema tome. I sa neke strane kako su veliki igrači u trenutku pojave interneta reagovali na sve to, dakle sjećamo se nekih medijskih natpisa da će to biti neka prolazna stvar, čak i velika tehnološka imena su tada Microsoft konkretno posmatrali kao kompaniju koja je ušla u jedan projekat od kojeg neće biti previše toga itede Je li naš strah sada opravdan i da li nas taj strah vodi zapravo pravoj zaštiti ili idemo u potpuno pogrešnom smjeru.

SPEAKER_01 34:03

Strah je opravdan ako se fokusiramo samo na potencijalne negativne posljedice ovakve tehnologije. Ali ovo je alat kao i kamen može se iskoristiti da se sagradi kući ili da se povrijedi neko. Ali suštinski kada gledate to je samo kamen. Znači to je samo nešto što može da vam pomogne da nešto uradite. Ili bilo koji drugi alat, ova vještva inteligencija samo otvara horizonte i na jednoj i na drugoj strani mi treba da se fokusiramo na pozitivne stvari jer toliko potencijala ima za pozitivne transformacije i primjene. Počevši od ljudi individualaca ako svako odvoji malo više vremena za edukaciju. Znači da sebe edukuje o tehnologiji, da instalira jedan od aplikacije i da pogleda ne samo da koristi nasumično i postavlja neka pitanja, vidi kako reaguje, to je testiranje, to je igranje i to definitivno treba da radite, a da istražujete načine na koji možete da koristite, to je YouTube. To su kratki klipovi ljudi koji konstantno izbacuju sadržaj na koje način možete kreativno da koristite vještačku inteligenciju u vašem životu. Bec smo gledali kako možda vam napravi trening plan, kako može da vam pomogne u pripremi za bilo koji ispit, ali na način da vi pristupite vještačkoj inteligenciji tako što ćete zamoliti da vas, da vam pomogne da ovaj sadržaj ili ovu temu naučite na najbrži način u skladu sa vašim preferiranom metodom učenja ili da pomogne vještačkoj inteligencija da vas ispita za ispit, to radi na vrhunski način, bolje će vas pripremiti za bilo koji ispit i verbalni i pisani i bilo koji drugi način i za bilo koji projekat ako ga trirate ili ja trirate zavisi koje ćete rodo dijeliti kao učitelja i ne biste vjerovali koliko će vam stvarno pomoći i koliko jako dobro radi taj pos. Drugo da pitate savjet za zdravlje. Treba da pite savjet za zdravlje u nekim prvim fazama ako imate bilo kakve simptome, ali uvijek da posljedn tačka bude odlazak kod ljekara naravno jer ne možete, ono što smo pričali prije, ne možete predati kompletnu autonomiju jednom sistemu, ali ga možete definitivno koristiti za prve naznake nekog ozbiljnog problema. I za to se ispostavilo da je jako, jako dobar. I ako je 80% točno opet je jako dobar u odnosu na ništa ne znam šta da radim ali uvijek naravno imate malo skriptizma i pričite tome. Druga stvar što se tiče posla ljudi su ugroženi da li će moj posao biti zamijenjen ili ne kako treba da se pristupi tome umjesto da čekate da kompanija nekada shvati da neki procese može automatizovati koji su možda 80 posto vašeg radnog dana i da vi strepite kada će taj dan da dođe, neka promjena dođe od vas da vi kažete e ovaj dio koji ja radim ovo definitivno i treba da optimizujemo i automatizujemo sve vršinu liječencom aj ja da vodim taj projekat ja ću da pomognem da se to realizuje i ja kad smo kod toga dižem ruku hoću da se bavim drugim stvarima, hoću da vidim gdje još mogu ja da suzvisim da pomognem kompaniji na ono što AI ne može završiti. To naprimjer je pristup gdje od svakog individualca koji potencijalno radi repetitivni posao koji očigledno sljedeći na redu da se automatizu uspon svještačke inteligencije, neka promjena dolazi od njih i neka oni izađu iz paralize toga straha i čekanja da se desi neizbježno već da oni pomognu sistemu da se uzvisi da pođe na sljedeći nivo zato što definitivno ima neograničenog posla za ljude. Samo nismo dozvolili sebi da napravimo ljestvicu iznad i dođemo do teknij stvari koje možda u sebi nismo ne otkrili da možemo da raditi.

SPEAKER_02 37:59

Dakle nadam se da smo sada malo otklonili strah kod onih koji su vjerovali da je ovo jedan udar na čovječanstvo, na ljudskost i na sve ono i zapravo da ćemo možda se neke vremenske distance posmatrati onako kako danas posmatramo početke interneta. Ako biste građanima slušalcima podijelili jedan savjet koji se tiče njihovog načina upotrebe bilo koje alatke vezano za vještačku inteligenciju, ako biste ih usmjerili kako da pametno iskoriste jedno zaista moćno sredstvo kojim je u rukama, šta biste kao ključni savjet podijelili eto jednu stvar koji vjerujem da će svaki slušalac ili građanin Crne Gore ili bilo kojega ta stvar interesuje zapravo prihvatiti kao jedan stručan i važan input za ono što rade.

SPEAKER_01 38:44

Da budete izuzetno radoznali što se tiče vještačke inteligencije. Znači ne da gajite strah, ne da gajite otpor, ne da bude jedna stvar koja vas onako bocka vidite da svugdje izlazi i izaziva vam nelagodu zato što dobroje ne poznajete pa se suštinski ili bojite zato što ne poznajete ili se bojite da neće, da preuzme vaš posao, a ako samo tu emociju i svu tu energiju negativne emocije preusmjerite na radoznalost i uzmete i testirate te alate u vašem poslu, ako ste automehaničar, ako ste električar, ako ste financijski stručnjak, ako ste doktor, političar čime god da se bavite siguran sam da ćete biti oduševljeni koliko vama može pomoći da bolje radite vaš posao, znači pričamo u intimnoj reakciji sa vještačkom inteligencijom, znači samo vi i vaš uređaj vještačke inteligencija da vam pomogne oko određenih stvari, da pitate za savjet kako nešto popraviti, čak i da koristite što ljudi isto zaboravljaju vizualne elemente i audio elemente vještačke inteligencije. Znači da razgovarate pravilno sa glasom, znači uključite mikrofon i uživo razgovaranje sa vještačkom inteligencijom, prvo to uvećava brzinu interakcije, drugo je da koristite uživo kameru što podržavaju sve aplikacije vještačke inteligencije, uperite telefon u problem i kao što možno mi pomući da riješimo problem. Ja sam imao situaciju sa pokvarenim uređajem šampač je bio u pitanju, nisam imao vremena ovo što da se baknem šta. Samo sam uključio kameru i pričao sam sa vremenajem nekoliko minuta na osnovu modela koji je primijetio tako mi rekao prve tri stvari koje bi potencijalno bio fiks za problem i zašto se nije povezalo ili zašto ne radi. I ja sam to uradio i riješio sam problem za nekoliko minuta kao da sam nekoga doveo za ruku u prostoriju i pokazuje na što vam baš neku popravi. Tako da to su stvari koje su fenomenalne. To su stvari koje jednostavno da vidite koliko vi raste uz pomosnu tehnologiji, koliko postoje neki augment vaših mogućnosti i amplifikuje šta vi možete duraditi i to jednostavno krenute sa radoznalošću i garantujem vam da na kraju toga ćete imati jedno jako lijepo iskustvo.

SPEAKER_02 41:06

Imate li omijenu ili preporučenu platformu, dakle po menuli ste Gemina ili da li evo imamo Open A, imamo Cloud, imamo šta bi. Šta je za koga?

SPEAKER_01 41:16

Da, šta je za koga točno. ChatGPT je kod nas nekako kao Viber kada je krenuo i bio jednostavno odabran Message system, iako postoji HPI i Message sve ostalo. Jednostavno ljudi su se navikli na Viber i tako i ChatGPT kod nas došao kao neki prvijenaci i svi su na ChatGPT-u nema ništa loše sa ChatGPT-em, samo postoje alternative koje su si ispostavile da su malo bolje. Ima Claud, znači tla bude, to je od Antropika i Gemini, to je Gemini od Google koji su komparativni aplikacije slično izgledaju. I ono što također sa radosnošću možete testirati sve tri, jednostavno vidjeti kako se ponaša u određenim situacijama sa besplatnim verzijama to možete raditi danas. A kada se odlučite za neku apsolutno se isplati imati suskripciju od tih 20 eura ako vidite da vam stvarno pomaže, da često koristite i da vam uključa jednostavno jače modele i više vremena korištenja te tehnologije jer meni lično ne mogu vam opisati koliko je meni vremena sačuvali, koliko ja više stvari mogu da radim, koliko više mogu tu da budem za svoje zaposlene, za svoje dijete, za svoju poredicu zbog toga što sam dos stvari dao vještačkoj inteligenciji da završi za mene što se tiče dokumentacije, što se tiče čitanja nekih mailova i čak i vršenja nekih zadataka koje apsolutno autonomne mogu da završi. Naravno nakon više godina korištenja, došli smo i do tog nivo i ja sam u zahvalo.

SPEAKER_02 42:47

Hvala vam na ovim vjerujem i zaslušati se veisnim savjetima, prije svega na ovom optimizmu koji ste podijelili jer nekako smo preplavljeni strahom, da će ova tehnologija pogubno utjecati na većinu društava, na države itede ali ipak ćemo biti iznad da kažemo posmatrati situaciju na način da shvatimo da je trend prolazan u smislu nekog straha koji nas preplavljuje kao društvo, a da ćemo ostaviti prostor razvoju tako da hvala na ovim lijepim porukama koje ste poslali.