GOST BOGDAN BOŽOVIĆ 01.06.2026

Tema : Đe su granice promjene prošlosti

https://www.antenam.net

Radio AntenaM

Autor emisije: Darko Šuković

Transcript

SPEAKER_02 0:01

Druga čija radiza.

SPEAKER_03 0:18

Dobro dan i 10. Socijalističke narodne partije Banbože. Definitivno više nego interesantna. Što se više o njoj priče izgleda da samo je interesantno raste. Kad kažem o ovoj temi ja nisam još sgao da najavim koje je ali u najavu emisije naravno svi smo mogli da vidite o čemu se radi. Govorit ćemo inicialni povod za naš razgovor i amandman koji ste vi dali na izmjene dopune zakona o statusu dinastia petrović negošno, ali na samom početku da vas pitam pitanje šta će biti zapravo s tim izmjenama i dopunama moje informacije that nema neke jasne većine za one promjene u kojima se preočalo prethodnijih mese.

SPEAKER_01 1:21

Nilna aneksia sa ili bez nasilna itede Pa posso prethodnog puta su bili u proceduri na raspravi prijedlog izmjena i dopuna zakona nije postojala većina za usvajanje istog. Međutim, ovog puta kolege iz Pesa odnosno kolega Milošpi poslanik je predao izmjene i dopune koje se tiču isključivo nasljeđivanja imovine. Dakle, nije mijenjao član jedan u kojem se navodi nasilna aneksija. Prateći negdje diskusije iz prethodnog perioda i opozicije mislim da je potpuno logično da ovog puta ipak bude većina zajedno sa kolegama iz opozicije jer ono što je njima bilo sporno konkretno u članku jedan ovog puta nije dirano, dakle nije mijenjano. Dakle, ostaje u članku jedan da je bila nasilna aneksija Srbije nad Crnom Gorom 1918 godine samo se mijenjaju neke stvari koje se tiču nasađivanja imovine, tako da je po meni realnost očekivati da njihov prijedlog ima podršku i strane kolega iz opozicije.

SPEAKER_03 2:18

Sad vaš amandman i man ga pred sobom je zanimljiv za raspravu nema tu ništa novo. Centralni je vaš zahtjev u tom amandmanu da se riječi nasilna aneksija države zamijene riječima ujedinjenje crne gore i Srbije. Toliko dokumenata prvog reda, izvornih dokumenata s tim događajem u vezi, toliko je decenija prošlo u polemikama različitih stanovišta popom karaktera tog događaja. Da mi se čini pomalo deplasiranim da sad vas pitam tako da u startu izgubimo jednog desetak minuta od emisije na ponavljanje opće poznatih stvari. U odlukama od goričke skupine govori se o ujedinjenju. Međutim, četiri pet dana kasnije nakon toga 1. decembra ja bih rekao da je kristalno jasno bilo da se ne radi o ujedinjenju nego o prisajedin. Da li je to više politički nego odnos prema historijskim činjenicama kad vi danas insistirate da je to i po svom karakteru, ne samo po formi bilo ujedinjenje dva naroda koji je predstavljalo kulminaciju zajedničke borbe i izraženu voju tadašnjeg naroda Crne Gore. Važno je tapa u procesu nacionalnog uobičavanja i političke integracije južoslovenskih naroda. Crne Gore i Srbije, ovo su sve citati suštinski iz vašeg amandmana. Dakle, meni to više liči kao danas jedan politički stav nego držanje za istorijski iza.

SPEAKER_01 4:30

Pa ono što se može reći vezano za tu temu jeste da su mnogi istoričari kroz različiti vremenski period mijenjali svoje stavove, vjerojatno i podicajem politike. Tako smo mi imali stav naprimjer istoričara poznato u crnoj govori gospodina Šerba Rasodera da i ujedinjenje tisuća devetsto osamnaest godine nije malo alternativu to je ona u svom dijelu devedesettih godina ako je izdato u baru imamo naprimjer stav i politički gospodine ⁇ ukanović je devedesettih gdje je on kazao licnom smatram da je jedan decembar devetsto osamnaest godine značajan datum u našoj historiji zato što je tada konačno realizovana vjekovna težnjugoslovenskih naroda za formiranje zajedničke države dakle u tom periodu se apsolutno nije pominjalo da je riječ o nasilnoj aneksiji dakle u pravu ste jeste ovaj naš politički naravnostav ali kažem prosto ocjene vezano za taj događaj su se mijenjali kroz historiju. Ono što je zasigurno i oko čega nema polemike da tadašnje udinjenje nije bilo legalno da kažem u skladu sa postojećim Ustavom Crne Gore, znači to nije sporno.

SPEAKER_03 5:34

Ovo je jako bitno legalno, dakle nije bilo. Pa to nitko nije sporio.

SPEAKER_01 5:38

To i ljudi koji su možda netko jeste, ispravljam se ako netko jeste. Dakle, mnogi jesu, ali je meni jako bitno da u kontekstu legaliteta u smislu zakona koji su postojali u Crnoj Gori i Ustavu u tom periodu, to nije sporno. Da li je bilo legitimno i smatram da je bilo legitimno. Vi imate i u dijelu nacije sa Grškom i također storičara gospodina Živka Andrijaševića gdje on apsolutno ne spori da je postojala većina za takvu vrstu jedinjenja u tom periodu. Govorim o osjećaju koji je postojao kod naroda što apsolutno nije iznenađujuće s obzirom na politiku koju je vodila Crna Gora u dužom vremenskom periodu posebno krajnjih kola.

SPEAKER_03 6:17

Tu sad imamo prvi problem koju vrstu ujedinjenja? Dakle volja stanovništva Crne Gore da se stvori jedna velika zajednička država Južnih Slovena je apsolutno nesporno i to čini mi se nikada s jedne ni s drugia strana niko ne dovodio pitanje. Karakter je spor to što ovom amandmanu naglašava te da je to bilo ostvaren andja na suprot mišljenju that je ono što se desilo što se željelo i da je prva Jugoslavija bila užasan katastrofalan projected za Crno Gore.

SPEAKER_01 7:13

Dakle njihovi stavovi se mogu pratiti u periodu prije 1917 koji su bili jednog vođa božićnik pobune za tim i u periodu nakon 19 osamnaest naprimjer gospodin Ivan Plamenac koji je bio i ministar u vladi bio je predsjednik vlade u egzilu on se vrati u Jugoslaviju Kraljevinu Srba Hrvata i slovenaca 1925 godine ima jedno pismo iz trideset jedan decembra koje je on tada uputio kralju leksandru i ja mogu da vam pročitam naprimjer što on kaže u tom pismu gdje on kaže tvrdi tojest da je radio znanosno patriotski za oslobođenje i udinjenje srpskog naroda ne žaleći da državna sloboda Crne gore za ostvarivanje tih idovala bude žrtvana ali na jedan častani koriste način kako za crnogorski narod tako i za srpstvo. Dakle to je on napisao Aleksandru Karadžođeviću 31. januara tisuća devetsto dvadeset pet godine nakon toga on se vrati u kraljevinu srba hrvata i slovenaca bio je predstavnik tadašnje države u pragu i također je primao državu za radu do kraja.

SPEAKER_03 8:15

Ja bih rekao da je to zapravo priča o malim ili velikim ljudskim slabostima jer neku borbu izdži do kraja kao što su recimo. Najpoznatiji kao metafora takvog odnosa dvojica Bulatovića koji su tri godine nakon ovoga pisma bili još proveli u šumi and ubijeni u potjeri na svjetski način, a netko je odlučio da kaže ne mogu ja više ovo.

SPEAKER_01 9:03

Apsolutno bilo i takvih slučajeva. To je još jedna stvar koja bih mogao da kažem vezano za njega. Dakle on je bio i politički aktivan kasnije u krajnju Srba, Hrvata i Slovenaca, a pisao je određene novinske članke. naprimjer iz njegove arhijske građe i ona na Plamenca možemo da vidimo u dijelu gdje on pisao u ulozi Andrije Radovića kritički o oslobođenju i Ujedinjenju naše nacije gdje on kaže da je njegova politička grupa što je vrlo interesantno sa Srbijom radila na vas krzu Srbskog carstva iz Kosovske Glovnice itede itede a da se ne vratam. I ono što ste vi rekli vezano za, za, tojest što sam ja rekao, vezano za legalitet odluke same onda se može postaviti pitanje da li su naprimjer legalni odluke javnoja koje smo mi kasnije poštovali kada je nastala nakon tisuće četrdeset pet godine jugoslaviju u drugačijem formatu tako da nije bilo neobičajno za taj period da se takav tip skupština održava kao što je područja skupština moramo prosto razumjeti da su nakon I. svjetskog rata nestala velika carstva nestalo je Turska osmansko carstvo, nestalo je rusko, austrugarsko itede na razvalinama tih velikih carstava nastajale su nove države. I negdje sam stava da Crna Gora u tom smislu ne samo vezano uz ideale već i kada govorimo o ekonomskoj opravdanosti nije mala alternativu u odnosu da postane dio jedne velike u slovenske države?

SPEAKER_03 10:26

Ajde da se koncentrirevo na taj moment koji je u ovakvim razgovorima na ovu temu u zapečku, a možda bi bolje pomogao da se stvori prava slika nego insistiranje na pravednosti, na formalno pravnoj dimenziji itede Znate kako 1921 politika u jednom tekstu opisuje Crnu Goru ne više sad kao državu nego ono što je ostalo od njega teritoriju današnje crne kao kave Zbede. Dakle kavezbede politika 1921. Tako njima izgleda Crna Gora nakon rekao ste ostvarenja više vjekovnog sna ulaska u zajedničku državu Južnih Slovena i kako i rekao ste Ujedinjena sa Srbijom ja bih to bio mnogo bliže živoj inuperiću koji to tumorinje su kontekstu uslugom. Ja sam rekao kave zbede zato što je izvorno ovaj tekst na ide napisao.

SPEAKER_01 11:37

Pa dobro, naravno da ne podržavamo kontekstu kojem je tada to napisano u politici to apsolutno nije sporno. Činjenica jeste da u prvom svjetskom ratu u Crnoj Gori zaista vlada velika glad i da je dosta narode bilo gladno i pisala se čak jedna pjesma o tome kako se ljudi su se prehranjivali s onim što je bilo specijalitet u tom periodu, tojest koprila se kuvala i to negdje pokazuje kakvo je zaista stanje bilo u tom periodu. Vjerujte mi negdje čitajući u ovoj temi nisam se zadržavao samo na autorima i storičarima koji su podržavali odluke Područke skupštine, čitao sam i ljude koji su kritikovali sve to i generalnu politiku Crne Gore i Kraljnik kole u tom dijelu koja je bila bazirana na Prvenstvu u srpstvu kako je on to tada i govorio. I negdje sam pokušavao da razumijem motive ljudi koji su očestovali na Područkoj skupštini, naprimjer zašto je donijeta odluka o detonizaciji dinastije Petrović-njegos, jer smatram da Dinastija Petrović Njegovš kada je riječ o savremenoj crnoj godini apsolutno zaslužuje svako poštovanje i krajnji kola i to opstupno. Nisu ga dobili. To apsolutno nisu.

SPEAKER_03 12:42

Isto poštovanja dobili su najgori mogući tretman.

SPEAKER_01 12:46

E tu se možemo naći korijene možda za takvu odluku u svemu onome što se dešavalo u periodu od uvođenja prvog Ustava, tojest izglasavanja prvog Ustava u skupini Crne Gore, dakle jedna tedevetsto pet godine i kako je to pisao Simon Popović prosto u nesnalaženju kraljevnih kole u tadašnjoj situaciji tojest on gdje kaže da će čudo naći crnogorci i knjaza kada se taj u stavku imao inače manjkavosti i kada bude donosen što se kasnije ispostavilo kao točno dakle ne može se zanemariti da sa prvim izborima koji su bili nakon donošenja ustava da je formirana jedna većina koja je izabrala.

SPEAKER_03 13:26

Koliko su ti uslovi bili demokratski.

SPEAKER_01 13:29

Pa upitno je, upitno je valo. Dakle i u tom periodu je formirana jedna većina, kasnije su osnovali klub Poslanika takozvani klubaš i nastala narodna stranka koja je imala svoj program, svoj statut itede i prosto Graznik Ole je podozrijevao od toga negdje vjerojatno misleći da ćemo budući.

SPEAKER_03 13:52

Pa ja sam više da govorite o prvnim izborima nakon područke skupštine, ne, niti nikoli ni sigurno nisu bili ali su bili neuporedivo demokratski od oviti međutim.

SPEAKER_01 14:01

Evo vrlo interesantno jedna stvar. Dakle ono što se zamjera kada je državna područja skupština da je bilo glasanje javno. Da su ljudi bili primoravani da glasaju javno, moram kazati da isto is da se u programu Instituto Narodne Stranke upravo navodi to kao jedan od ciljeva koji mora da se realizuje da se svim građanima omogući da glasaju tajemnic.

SPEAKER_03 14:22

Ali s podgore skupinom problem, početni je to što je organizala ekipa ljudi na čemu je čelu bio zaposlenik u Vladi Srbije proces proveden pod nadzorom Vladi Srbije na okupiranoj teritoriji. Valjda se nećemo trošiti vrijeme na to da je crna gora u tom trenutku pod okupacijom. Mišića i njegovu depešu koji kao profesionalni vojnik odlično zna je li nešto okupirano ili nije.

SPEAKER_01 15:00

Crna gora je bila okupirana ali je također i činjenica da je Crna Gora kapitulirala u kontekstu ako gledate, ako se gleda čisto formalno pravno da li je knjaz, odnosno kralj potpisao kapitulaciju. Nije on je bio. I Vlada je također napustila formirana je Vlada u egzilu kada su napustili crnu goru, međutim ih je devet četrdeset jedan godine kada je mi smo učili iz historije da je jugoslavije kapitulirala iako posljonasljednik nije potpisao kapitulaciju tako da u tom dijelu može da se izvuče ovaj paralela da li je Crna Gora u tom smislu bila okupirana od strane ostrugarske vojske apsolutno jeste da li može u tom kontekstu da se razumije možda depeša koji je posao živoj mišić mislim da je u to.

SPEAKER_03 15:43

To je završeni prvi svjetski rat i Crnu Goru su oslobodili komite jadranskih. Jadranske trupe su ušle praktično na slobodnu tvrtku.

SPEAKER_01 15:55

Tako je vojnika ušlo tada u Crnu Goru i Jadranskih trupa. Oko petstotina.

SPEAKER_03 16:02

Čak je bilo i više italijanskih vojnika. Možda prvog dana.

SPEAKER_01 16:05

Čak je bilo i više italijanskih vojnika na našem primorju.

SPEAKER_03 16:09

Bilo je i francuskih. Ali prvog dana na kraju je bilo postoje precizni podaci deshilada vojnika srpskih brzeg batterija kompletna sastaviti. Ali da ne kažem, mi smo krenuli i čini mi se da je možda specifičnost i zanimljivost ovog našeg intervjua treba bude u tome da se još malo zadržimo. Na tome kako se živjelo, šta je dobila crna gora u to. Rekao sam vam što politika piše 21. i to je tri godine poslao. Nije realno da jedna siromašna zemlja koja je uništena ekonomski tokom prvog svjetskog rata za tri godine doživio parat. Ista ta politika donosi tekst u kojem autor predlaže da se problem zaostalosti Cruze Gore riješi tako Crna Gora pretvoriti u zverinak u kojem će angleski lordovi lovati valorization.

SPEAKER_01 17:53

Ja nemam drugo državu since Crnu Guru, takvo da u to dilu absolutno kod mene ne postoji dilemma odnosno.

SPEAKER_03 17:59

Choak i ne dovodim to pitanje. I samo kažem to kao sliku stanja u Crnoj Gori. Na način da Crna Gora iza iz bijede zaostalosti da se pretvori u lovište. U zverinjak. Ako oni to kažu da će bogati Europani dolaziti da love i to plaćati. To on je slika 17 godina kasnije, odnosno 35.17 crna gore i dalje toga in chemer.

SPEAKER_01 18:28

Pa dobro sad možda taj period nisam posebno analizirao, ali opet vjerujem da za vrijeme Kravine Srba, Hrvata i Slovenica jest stvaran određeni napredak. Imali smo tu Podrovičku gimnaziju koja je samo u tom dijelu ne šili da primjer.

SPEAKER_03 18:41

To je gimnazija izgrađena.

SPEAKER_01 18:48

Dobro, i bilo je još to nekih institucija čiju su izgradnji financiranja pomoglo što je potpuno bilo i zaočekivati u tom periodu pošto jesmo bili dio te Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Eto možda se vratimo na području skupštinu i vezano na sve što se dešavalo susret tome, nesporno je da je Vlada Srbije imala svoje interese, to apsolutno nije sporno i da je imala svoje političke ciljeve, što također nije sporno. Međutim, ja smatram da su oni našli ako su našli, da im je bilo mnogo olakšano da djeluju politički imajući u vidu situaciju Crnoj Gori koja je bila u prethodnom periodu. I evidentne politički obračune koje su dešavale od uvođenja ustava pa malte one do prvo svjetskog sveta.

SPEAKER_03 19:29

U istom principu znači to što se dešavalo kao politički obračun u Crnoj Gori je bilo dječja igra u odnosu na ono što se dešavalo u Srbiji, a dešavalo se međudinastičke kasatnice. Da vas ne podsjećam na to previše horror prič. Tako da nešto.

SPEAKER_01 19:49

Ali evo čisto par stvari možemo ako da prođemo vezano za možda i sudske procese tada koji su bili protiv opozicije, konkretno narodne stranke, nedugo nakon što je osnovana Narodna stranka, znate da je osnovana stranka prava, to je takozvani pravaši koji jesu bili možda iz savremenog Google posmatrano konzervativci ljudi koji su bili bliski dvor i tu se negdje najbolje vidjelo da prostor dvor odnosno kralj nije bio spreman za sve ono što proizlazi iz toga i sve slobode koje jesu garantovane u Ustavom. Mi smo tu imali i neke prve sudske procese, dakle odnosno to vezano je konkretno za drugi proglas studenata u kojem su oni oštro kritikovali rad Kraljevole, tadašnja Vlada Mišković je pod nagovorom kralja naravno povela taj sudski proces. Pojavili se tu neki mladi ljudi školovani za koje se nije očekivali da se pojaviti i na kraju kralje vidjeći reakciju i s obzirom na činjenicu da su svi narodni maletneposlanici prisustvali tom suđenju negdje možda i sugerišuje da se oni oslobode od krivice i kasnije razgovara s njima i tu ima vrlo jedna interesantna stvar što on njima kaže, dakle knjagaznik kolega kako navodi dr. Kuječić, njima kaže vi bi htjeli republiku, mene da maknete. Dobro znajte, ja bih htio republiku, ali samo tako da ja budem doživotni predsjednik i to negdje govori o tome da je krajnje kola vremeno, što je možda i zaočekivati s obzirom na godine i vidio isključivo sebe kao gospodara. Ono što je interesantno, izvinute samo što dodatno. Obično se tu kaže da su ti školovani mladi ljudi išli u Srbiju što je izazivalo podozrenje kod Knjazani kole imajući u vidu da se otvarao prostor za mogući politički utjecaj od vlasti Srbije, što je točno, ali je vidio također odnosno na školovanje u Rusiji. On je pisao univerzitetima u Rusiji da se plašio da naši mladi ljudi ne budu kako je on to smatrao zatrovani idejama revolucije, također je pisao i univerzitetima i u Rusiji da ih odbiju i onemogućen školovanja.

SPEAKER_03 21:46

E sada vi govorite o periodu uopće prvog svjetskoga rata o legalnim i legitimnim razlozima nezadovoljstva naroda jest vođenjem Crne Gore i načinom na koji im upravljao kraljnikom. Ok Ono što nam je podgorička skupština tema, što mene zanima je moguće danas sa ove distance, znajući sve što je potrebno znati i u samoj Podgoričkoj skupštini i onome što je donijela c'hono. Kako je moguće danas slaviti događaj koji je and that pređemo preko onoga preko čega je nemoguće preći. Detonizovao dinastiju, ugasio državu, ugasio auto kefalnu crkvu da ne ulazimo u pikanterije sa podgoričke skupine gdje su ljudi predlagali da se spale kosti sveta uključujući i moti svjetog Vasilija Ostroškog. To imate u zapisnicima u stenogramu ovih diskusija. Ali znate, ja sad insistiram samo na one. Rekao sam 21. 35 je to zverinjak. Postoje podaci koje svakako ga zanima taj period može za pet minuta pronađe u tom trenutku rekli ste bilo je prosperiteta. Prosječni nacionalni dohodak na teritorij, odnosno prosječni dohodak nema nacionalne orma, ni nacije nema ni države, ali na teritorij Crne Gore koja je ušla and we kažemo sam Srbije pa onda u zajedničku državu, Jugoslaviju, je trećina od prosječnog u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Jugoslavije. Dakle, prosječni dohod je trećina od onoga prosjeka na niveau Jugoslavije. To je pokazatelj koji skoro da ništa drugo ne treba.

SPEAKER_01 23:58

A dobro, recite mi što je bila alternativa za Crnu Goru u tom periodu da nije postojala na dio velike slovenske države što je bila alternativa?

SPEAKER_03 24:05

Alternativa je bila ravnopravna Crna Gora u velikoj zajednici u kojoj će se njeni interesi štititi njen glaš. Ne da od milijardu koliko je Crnoj Gori opredijjeno na ratnih reparacija, a osamdeset dva milijuna završe u Crnoj Gori ostatak u srbi to je recimo jedna od alternativa dakle nitko nije dovodio pitanje ni bijelaši ni zelenaši ulazak u zajedničku državu pitanje je kakva Crna Gora je ušla obespravljena jer jedan decembra vi ste to sasvim sigurno čitali predstavnici ovog dijela iz Austrougarske čitaju takozvani adresu i izgovaraju da se ujedinju sa Srbijom i crnom gorom. A kralja Aleksander čita proglas i proglašava ujedinjenje Srbije prekodrinskih odnosno koje su bile u Austrougarskoj zemlji. Kralja Alexander nepominje ni crnu guru ni crnoci. Za tih 23 godine crna gore je bila na repogu. Evo još jedan potate. U crnoj gori 2,50 na teritoriji Crne gore živi 2 i polsto stanovništva Kraljevine Jugoslavije. 10% radnih mesta w Snowy. Morate presente that je to zastrašuje. 70 5% stanovništva cara skoga. Živi od priredi. Susanjaci. 0-300 oni proizvode na niveau Jugoslavije. Crogorci su rekao sam ugubila 2 populaci. Znate koji dugo już za Kammer. 7.100 svih dugova na teritorijih Jugoslavia. Ovi su podaci koji govore o. O onom što su tekstovi iz politike opisnog. Cavez Bede, uraz, siromaštvo, zaostajanje. Osim za jednu usku grupu ljudi koja je.

SPEAKER_01 26:46

Pa uso. Pa ako poradimo i taj period i period priority njene, mislim da ona situacija. Također, postoji krug ljudi u same dvory, benefited, dok nisam siguran da je baš narod u Crnoj Gori takva dobro. Tako da u tom diluji može se povučete paraleliti sa periodom prije u 2018. Mi smo i tada bili zaostala zemlja. Nigdje nije izgovorio da je cjelokupan proces i sve bilo savršeno. Ono što se dešavalo u periodu nakon toga je također interesantno jer opet kažem i negdje sam citirao Ivana Plamenca kao jednog od inspiratora božićne pobune čovjeka koji je na kraju se distancira prihvatio. Faktičko stanje. Velo interesantna stvar je i ova da je tisuća devetsto dvadeset godine održao referendum mislim dvadeset osam novembra ako se pogodio tačno mjesec i datum konsult takozvani pod međunarodnim patronatom koji je priznala i vlada u egzilu i sam premij tojest predsjednik vlade gospodin ivan plamenac koji je nedugo nakon toga podnio ostavku dakle nedugo nakon toga konsulta referenduma koji su održali u crnoj gori opet kažem pod Međunarodnim patronatom on je te rezultate priznao i podnio ostavku i vi vjerujete da je taj referendum bio ok odnosno izbori koji su bili.

SPEAKER_03 28:10

Odnosno ovaj referendum dvije tisuće šest postoje neke zamjerke pa priznajemo rezultate da je se nagoro danas ne znam, s ne je međunarodno priznate mislim da je svakako a ne znamo u tom periodu ali čisto on kažem što jeste što jeste faktičko stanje on se vraća dvadeset pet u tu državu dobiva i funkcije dakle on priznaje faktički tu državu a probajte da se stavite probajte da se stavite u ne i u njegovu kožu ali probajte da se stavite u kožu radoše Drage Bulatovića probajte da se stavite u kožu zvicera, probajte da se stavite u kožu pet šest hiljada porodica crnogorskih kojima su spaljene kuće, probajte se stavite u kožu onih crnogoraca kojima je zabranjeno da obrađuju svoje imanje to su elementi to su sve elementi genocida i to je slika prenaglašena zaista. Vjerujte mi, to je jedan od elemenata genocida. Zabrana iskorištavanja ekonomskih resursa da bi se uništilo stanovništvo na nekoj teritoriji jedan od elemenata.

SPEAKER_01 29:18

Politička ubistva. U Crnoj Gori su se dešavali u periodu prije toga. Ja mogu navesti samo par primjera. Imate ubistvo, dakle ovo je prije devetsto osamnaest da bi vaši slušaci razumjeli kaže se krv je prolivena i na putu između denovrada i orije luke ovdje se prije svega govorio o političkom obračunu da bi ljudi razumjeli tom prilikom je ubijen učitelj borko bošković sumnjalo se da je u bistvu izvršeno po naredbi brigadira blaža boškovića koji je otvoreno mrzio klubaše i brasteniku nije mogao oprostiti pripadnost narodnoj stranci. Istga nije vođena niti je sumnja javno bacana na bilo koga. Zatim mate samoubjstvo. Zetak Njazani kole Sava Plamenca koji je izvršio u Sinju gdje je on po tadašnjim nekim navodima bio javno ponižavan od strane određenog broja ljudi i on je ragovao štitio sebe fizički na pojednog od njih kada je došao na suđenje nisu mu dozvolili duđ prije onih koji su ga omalovažavali u javnosti i on izvršio samoubjstvo. Imate i zločina nad pristalicama Ujedinjenje. Poslije tisuća devetsto osamnaest ubijeni su krsto radolović krsto stanišić ili ja mandić također ubijen dr nikoboškov martinović brat brigatera mitra martinovića tako da možemo da govorimo i u tom aspektu da je nažalost to bilo brat tubilaštva dešavali su se zločini sa jedne i sa druge strane to nitko ne može da spori, to nitko ne može da podrži normalno koži ili dobro svojoj državi i ko razmišlja o perspektivi u budućnosti.

SPEAKER_03 30:43

Tako da se imati narod podijeli na one koji su. Žele da štite interese svoje države i one koji žele da štite interese. Vidite, tu ja imam naprimjer problem.

SPEAKER_01 30:56

Ono što mene lično smeta, ne kažem da ste vi to od daleko bilo radili, nego kažem nekom narativu koji je prevladavao našoj javnoj cijeni. Zašto ljudi koji smatraju da se desilo Ujedinjenih i devetsto osamnaest i ljudi koji su čestovali u tome se smatraju zdajnicima svoje domovine zašto? Zar nisu imali ti ljudi pravo da misle drugačije zar nisu neki od njih koji su bili članovi narodne stranke bili progonjeni i govorite o imovini gdje nisu dozvoljavalo da se obrađuje zemljište što je svaku osudu, a znate da je neki ima u njih potpuno imovin oduzeti nakon sudskih procesa koji su blago rečeno bili sumnjivi s obzirom na sve podatke koji imaju istoga preda.

SPEAKER_03 31:31

Znamo o čemu govorite, znam o čemu govorite, ali ajde sad probajte vi da uradite jedan apor u susret boljem razumijevanju. Ono što ja mogu reći za sebe, a i većina ljudi s kojima razgovaram na tu temu koji imaju slično stanovište mome, pravi tu jasnu distinkciju. Dakle, ja imam jako veliko razumijevanje za ogroman broj ljudi koji su u tom trenutku bili za zajedničku državu. S tim nivom informacija u tom kontekstu njih je greta nazvati izdajnicima jer prostor današnjom kazano nisu bili dovoljno informisani da razumiju sve stvari. To je jedan moment. Ali danas stotinu i 8 godina kasnije kada se zna do čega je sve to dovelo tu je meni problem da razumijem da netko podržava odluku odnosno događaj koji je Crnu Goru učinio ovakvom kako sam vam ja opisao kroz ove podatke u trajanju od dvadeset godine to je samo ekonomska dimenzija do toga da je crnogorsko ime potpuno ukinuto a saglasit ćemo se da to nije nimalo nevažan faktor do ubijanja crnogorskog identiteta na hiljadu načina uključujući kad vam zvono Ivanovo pretvore u Kvake za dvorac gospodina Dunžerskog ja ne mogu da razumijem da nekom u Crnoj Gori to ne smeta, bi on belaš ili zelenaš. O tome mi govorimo. Dakle, danas mi znamo do čega je to dovelo. Teško mi je da razumijem da netko slavi datum kada je nestala crna gora.

SPEAKER_01 33:32

Ali pazite, postojala sa svim ovim posljedicama. Nestala je tada većina, morate shvatiti da je postojala sigurno značajan broj dio ljudi. To mi nikad nećemo saznati da li je postojala većina. Dakle nećemo nikad saznati da li je bila većina pa vidite s obzirom da je što nije pazite s obzirom s obzirom i na ljude koji su učestovali koji su bili bivši ministri sudije ugledni ljudi u našem društvu negdje se stekao utisak i negdje uopće čitajući o toj temi, ja sam se malo iznenadio jer nikada nisam duboko zalazio u toj slušajući ovako neki narativ koji je dominirao, sam mislio tamo su kupila neka grupa ljudi i donijela odluku, a onda kad malo prođete kroz sve to pa vidite koje je sve prisustvo od crvenih velikodostojnika, od Barsko nadbisku Podobečića koji naprimjer kaže ja nikad ne zaboravljam da sam primar srpski, ja sam gotovo sve učiniti samo da naše pleme dođe do ostvarenja našeg sigurno to tako ideala do našeg ujedinjenja. Imate gospodine Muftije Karađuvić iz toga periode. Metropolit Gavro doži također čestovao.

SPEAKER_03 34:47

Samo da vam kažem. Dakle, gospodin sigurno nije mogao reći da je on primas srpski jer je on morao znati da je njegova titula primas Srbije a ne srpski i To je vezano za osnivanje Baskine da bi skupili, ali to je to je druga.

SPEAKER_01 35:07

Imate naprimjer, evo naprimjer imate i odgovor u glasu Crnogorca koji je bio nakon tisuća devetsto osamnaest godine gospodina krsta zrnova popovića koji kaže odgovara Ivanu loli Pavičeviću koji je rukovodio bananom crnom gorom i kaže Pavičević u čitavom svijetu je poznato da evo šest vijekova otkada Crna gora postoji i da su njeni sinovi najstariji i najvjerniji pobornici nacionalne ideje, da je Crna gora zemlja gdje se čuvala i sačuvala iskra slobode Srbinove. Dakle, ne stoji ni taj narativ da se u tom periodu, da se se tom odlukukom potirao identitet crnogorski. Mi iz svega što kažu ljudi koji su proveden je bio inspirator, jedan Plamenac je bio inspirator Božićne pobune. Gospodin Krsto Zrnopopović je bio u vojnom smislu vođete pobune kasnije i koji je tek sa smrć u kralja ni kole izjavio vjernost također uputio pismo Aleksandru Karađožiću, što je bilo uobičajeno za taj period i nije smatralo nikakvim poniženjem, to je bilo normalno, održava svoju oficijsku riječ i čas je čuo do samog kralju kojem je bio vjeren. Tako da ne stoji ni ta tvrdnja da se.

SPEAKER_03 36:13

Ako uđemo sad u značajno pojma srbni i srpski, a tek jedanaest i četrdeset šest gotovo smo potrošili vrijeme nam vas milijun puta smo o tome pričali posto moramo se. Ali zanimljivo apsolutno je zanimljivo. A ja kažem upravo zato što su do sada ovakvim razgovorima forsirani isključivo ti pravni ili identitetski moment. Ja sam vam naveo nekoliko pokazatelja kako se u Crnoj Gori živjelo između dva rata. Šta je ta i onima koji su jo željeli Ujedinjena država donijela. Dakle, malo malo ne sporimba.

SPEAKER_01 36:55

Pa ja sam ne sporim apsolutno te podatke koje ste vi iznijeli ali se ni u periodu prije toga živjelo idealno u Crnoj Gori, pa da kažemo da je stanje pogoršano ili da je ta zemlja donijela nazadovanje Crnoj Gori. Dakle, nije period ni bio prije toga savršen. Čisto jednu stvar, molio bih odnosno zašto smatram da smo s ovom temom.

SPEAKER_03 37:14

Pači nisam ni ja rekao da je Crna Gora bila Singapur ili Švajska u toga vremena. Ali ja kažem da je nacionalni dohodak bez nacionalnog identiteta na teritoriji Crne Gore bio trećinu od onoga na niveau Jugoslavije. Jasno, jasno.

SPEAKER_01 37:34

Evo naprimjer zašto smatram da je cijela ova tema ispolitizovana, odnosno da politika dominira on što jesu historijski činjenici i fakti. Mi smo dvije tisuće osamnaest godine ako se ne varam poništili u skupštini Crne Gore odluku o Ujedinjenju što je po meni klasičan politički akt koji nema nikakvu pravnu težinu jer Crna Gora se obnovama svoja nezavisnost dvije tisuće šest godine apsolutno da su ovaj poništene te odluke i kas nije mijenjala svoj oblik postojanja jugoslavije tako da je to potpuno besmisleno. Ušli smo na polje politike a ono što je vrlo interesantno možda za vaši redovci da čuje na Petrogarskoj skupštini jedna tačaka, prvi tačaka je bilo upravo to poništavanje odluka Područke skupštine i onda mi imamo dvije tisuće osamnaest godine toliko godina nakon II. svjetskog rata opet se donosi u skupštini ta odluka što znači da je ova tema dublja ispolitizovanja dubloku ispolitizovanja. Ne, nego samo kažem povlačim na Petrodanskoj. Naravno u Petrodanskoj skupštini jedna mislim čak i prva točka je bila ta poništavanja odluka podričke skupine. Onda imamo DPS tada koji u 2018. godine radi istu stvar što je po meni potpuno besmisleno.

SPEAKER_03 38:46

Ono što vi ste spomenuli recimo Ivana Plamensa itede. Znate koji je najako ilustrativniji primjer tih mjena. Sekula drjević.

SPEAKER_01 39:01

Absolut.

SPEAKER_03 39:02

Dakle Sekula Drljević je bio zadrati i zakleto, gorljivi pobornik Ujedinjena. Yes?

SPEAKER_01 39:17

Znam ali čovjek asnije bio na bližnji sadnika Ante Pavilića u drugom svjetskom radu. Onda jedan autor of dvije strofe himna to.

SPEAKER_03 39:27

To je sad to nam je šlagor da predzijemo na još neke teme koje sam planirao jer smo moramo se dotačiti. To je jedno od pitanja koje otvara kažem dajmi šlag or da vas pitam morali odnosno može li odnos prema prošlosti, prema činjenicama iz prošlosti biti potpuno više nekih moralnih skrupula? Jer sekuladrljević, autor te posljednje dvije strofe koliko smo inazoc. Sekul Adrljević je zapisao jednu od desetina verzija te narodne pjesme, ali autor. Ne plačeni.

SPEAKER_01 40:16

To je govorio i gospodin predsjednik države Filip Lujanović koji je i protestanike od ustaje i galimplacijalni.

SPEAKER_03 40:21

Ali gospodin predsjednik države Filip Pujanović, tu apsolut nije u pravu i ja sam u to u nekoliko intervjua rekao. Njegovo je pravo da zadrži svoj stav ili ne. Ali ono što su koliko ja znam nepobitne historijske činjenice. Sekula Drljević je zapisao te stihole ta narodna pjesma. Kasnij iskorišteni tih stihovi da budu. A što ne bi bili kad su fenomenalni.

SPEAKER_01 40:51

I sada ih bacimo zato što ih je sekula zapisao. Ne, ne, ne, sporno je što je to pisao čovjek koji je bio sadnik takvih, najbliži sadnik.

SPEAKER_03 40:59

Ne, sad, to isto kao je ujedinjenje ili prisedinjenje. Nije pisao, nije imao autor, on ih je samo zapisao i objavio.

SPEAKER_01 41:09

Koji su kasnije skori?

SPEAKER_03 41:10

Dobro. Nisu njegovi, da su njegovi, ja bih mogao da razumijem to, ali onda bi to druga tema pričavila. Ali nisu sekulini tekstovi, nisu sekulini stihovi. No dobro. Ima još jedan moment koji je jahtujala ovih dana koji bi grevo bilo da preskočimo.

SPEAKER_01 41:30

Zdravko Krivohpić je mora reći mene izneradio prije neki dan izjavom da treba vratiti odluku iz dvije tisuće šest kojem je kako vam rekao definisana pravoslavna crkva u Crnoj Gori kako vi komentaršete tu izjavu bivšega premijera pa negdje čini mi se da je bivši premijer doprinio svojim djelovanjem ne nekih drugi i da bude do postane marginalna politička ličnost dakle to je čovjek po meni koji je imao istorijsku priliku nakon promjena dvije tisuće dvadeset godine odnosno režima koji je bio na vlasti skoro tri decenije da uradi neke stvari po kojima će biti zapamćen u historiji on se svatko malo javlja ja mislim da bi možda negdje i bila greška nevezano za ovu temu koja potpuno legitima o čemu je on govorio, o tome se govorilo i u prethodnom periodu negdje da bi bila greška bilo što komentarisati što on izjavi jer se može desiti da do sjutra on već promijeni svoje mišljenje. Tako da u tom dijelu ne znam što bi konkretno mogao da kažem odnosno na ono što on govori.

SPEAKER_03 42:27

Dosta stvari koje kaže meni barem djeluju besmisleno i kontradiktorno su ono što je ovo jedna od tih stvari da je to jedna od brojnih izjava zdravka Kriokavića, možete biti sigurni da vas ne bih ni pitao. Zašto vas pitam za ovu stvar? Zato što je zdravko zapravo samo izgovorio ono što je blagopočaju metropolitan piloji radović radio. 2006 Filohija Radović je na saboru u Beogradu nekoliko dana nakon referenduma stvorio that arhepiskopski savjet 4 člana u Crnoj Gori. Jedan od zaključaka koje u nega odobrió a patriarch Pavl je bio that se koristi naziv Pravoslavna Crkva u Crnoj Gori and then Zasia odlučuje svoje nadležnosti potrebe ander. One što je zdravko hrivoca bi chuckla je many bitno zato pitam, zato što je to par excellence ono što je chino de stormia on filohija radovića. Moglo bi se na neki način reći that on Branize Zavjet Anfilohija Radovića, a that kritikujde contra toca zavjet.

SPEAKER_01 44:03

Razumijem, ja sam kazao da ta tema nije nešto o čemu se ne može i ne treba razgovarati, ali ja sam čisto govorio u kontekstu onoga što možemo učujemo često od njega izjava koje barem meni djeluju dosta besmisleno vezano za samo ustrojstvo i način funkcionirane crkve kao što država ima svoje zakone, tako i crkvi ima svoje kanonsko pravo jer apsolutno smatram neprimjerenim da se sada ja ovdje nešto miješam i komentarišem kako bi to trebalo da izgleda, a to je prostor na ljudima koji su dio crkve, crkveni velikodostojnicima u kanonskom pravu koji postoji i uređuje njihovo djelovanje, donijed luče kako žele da postoji kakvi.

SPEAKER_03 44:37

Možda moram naprimijetim da svi poslanici prostorskih partija kad u Parlamentu ili van parlamentoj sceni treba da se kolokvijalno kazano, ogrebu crkvu, vrlo rado to rade.

SPEAKER_01 44:51

Pa da vam kažem na što komentaru. Mislim, pazite, naš odnos prema crkvi i pitanjima koje su važna za crkvu ovdje, mi smo najbolji ispojili kroz rad prethodne Vlade i potpisivanje temeljnog ugovora jer to je jedan bio od naših uslova da bi mi još ne participirali u Vladi Crne Gore. Tako da u tom dijelu stav SMP je apsolutno jasan. Sada kako će crkva funkcionirati u Crnoj Gori prostor smatram da je neprimjerno da mi je, da ja govorim svoje ime, naravno ljudi imaju pravo dokumentarišću iznose svoje stave dokumentarišame kada postoji kanonski pravo because funkcioniš and to su pravila. To je već that nima, which on the funkcionir.

SPEAKER_03 45:39

Okay, to be odgovor koji je legitiman. Ali u neko drugo emisie by neki drugi novinario touch and push that you are potpuno utemel. Prognoza mu se ostvarila 100%. Niko od vas, kažem vas, a najmanje sadnosi na vas jer ste vi previše mladi i kasnije ste ušli u političku arenu na način na koji ste u njoj sad, ali oni koji su najviše profitirali grijući se na filohje vojatri, a nisu kazali protiv toga. Samo zdravko krivo kad bište to sad govoriti. I ja to moram do primijeti jer je to jedan kroz jedan istina.

SPEAKER_01 47:23

Pa što se tiče konkretnog mogu da govorim u ime SMP a mi nismo negdje nikad se trudili da profitiramo ili kako vi kažete sa ogrebem u tom smislu i da neki politički poen izgovor. A ne, ne. Ne, ne. Ja samo kažem pitali ste me kakav je odnos nas je naš. Ja sam rekao u tom dijelu konkretno što je SMP-u radio. Vezano za to stvari svjestan sam toga o čemu ste pričali. Znam da je dvije tisuće šest godine čini mi se tako da je bilo jesno informirano. Ali znate kako nisam u tom periodu također načitala neke reakcije iz naše crkve, metropolije, crnogorsko-primorske itede i sada smatram potpuno nepotrebnim da ja to komentaršem ako prostor metropolija našoj crkve, vjerojatno su oni iznijeli svoj stav na tom kako se to već govori u crkvi Saboru ili ne znam kako se kaže točno terminološki preciso. Tako isneli svoj stav i smatram nepotrebnim da sada ja ulazim to dioziju na life.

SPEAKER_03 48:24

Zbog čega sam se to pitao i kažem. Kad netko od ovih starijih vašeg kolega bude na vašem mjestu, bit će to još more pitanja.

SPEAKER_01 48:40

Potpisivanje temeljem ugovora odnosi između države i crkve, a ovdje je riječ prije svega odnosno unutar same crkve, tako da postoji ipak tu razlika mala.

SPEAKER_03 48:48

Dobro, i ne morate da odgovorite ali da vas pitam jer vas do te miry ne zanima ili ne želite da se mišate u stvari, that is the same thing.

SPEAKER_01 49:29

Tako da u tom dijelu apsolutno imamo jasan i nedvosmislen stav naše, odnosno Metropolije Crnosko-Pimorske. Također mislim da i u tom dijelu moramo biti principijelno dokumentariti.

SPEAKER_03 49:41

Vrlo principijelno, možda će vas iznenaditi. Dakle, historijske činjenice i okolnosti su takve da možda od 1717 do 1814 po dogovoru sa Veneciom who jurisdikcijom Cetinja. Cetinske metropolija autokalne Cenogarske Crkve kada je Austrougarska došla na to teritorio, ne želeci that lokalno stanovništvo na taj način bude podložno utjecaju Cetinja, sklonila jurisdikciju Cenogarske Crkve and uvela jurisdikciju Karlovačke Metropolije, dakle Srbske Crkve u Austrougarske. That su nam krenula sva to srpska bioločka društva, kola srpskara itd. Na osnovu kojih sad mnogi misle da je tako bilo kijelu godina unazad. Nije ali ne možemo li sve to. Sad moram još nešto da os pitam potpuno frešku. Jeste gledali ovaj video koji se jučer pojavio Darija Vraneša i još neke ekipe oko njega. ⁇ urišiću i čuveni hitlač u Turci kujule pritisli Srbi, turske livade itede itede Pa u pripremi emisije vi ste mi negdje rekli ja sam pogledao samo da postoji taj sadržaj, nisam bio upoznat detaljno.

SPEAKER_01 51:21

Što se mene tiče apsolutno osuđujem negdje i često se dešava kroz retoriku i nastupe u skupštini, a vidim i po komentarijima na društvenim mrežama da me ljudi negdje precipiraju kao neko koja obožavala zretničko pokrajte ideologiju što apsolutno nije toučno. Ja potričem iz partizanske police gdje mi dvije partizanske spomenici i apsolutno sam ponoslao na svoje pretke i na historiju. Moje porodice konkretno, ne misleći sebe na taj način druzižem, čisto kažem samo što su fakti i činjenice. Tako da u tom dijelu apsolutno bilo koju vrstu javnih nastupa koji pjesama, pjesama iako ljudi pivaju svašta se može čuti na svatbama itede ne podržavam, gdje se neko drugi osjeća, ne osjeća se raznim događajima gdje se ljudi osjećaju ugroženi i omalovažavam i na taj način apsolutno ne podržavam i tu uvijek našta bio principijel on i nema ništa sporno.

SPEAKER_03 52:13

Znate šta? Da će zasmetati jednom dijelu, a mom dijelu da tako kažem. Jedan od razloga što sam odlučio da svemu u emisiji taj što a nadam se će to ostati kad napunite malo više godina, još vas politika nije otravala do mjere da dobro kućno vas pitanje izgubite u Parlamentu i ako smijem nešto da vas savjetujem, a da ne izgleda neumjesno, pretenciozno itede budite što duže tako što bi rekli podoriću. Ali ovo vas moram pitati, čak upravo i zbog toga, zato sam to i spomenuo, je li je moguće da upljevljima prosrpske stranke one koje čine vlast nisu mogle nešto bolje od darije vrneš.

SPEAKER_01 53:02

Znate kako sad da komentrišamo individualne kandidaturu. Ja znam razumijem interes javnosti. On je fenomen, ovo više nije prosto čovjek, on je vlast. To je prosto stvar nove srpske. To nije slika svih glas. Nije slika svih nas. Svaki podržavaju. SMP di pazite, ali da li se, da li se u svakoj vlasti, dakle posebno ovim vlastima poslije dvije tisuće dvadeset godine činjenica da one nisu homogene, prosergene su, postoje različite političke strukture sa vladajućitim programima pogledima na određene historijske događaja iz prošlosti tako da ne moramo u svemu da budemo saglasni. U tom djelu ne možemo prosmemo za primjer SMP da nitko ne shvati pogrešno ako neki član nešto naš kaže pa bude reakcija žestoke javnosti ne moraju da budu svi odgovorni. On je prva vashodno naš član i u tom djelu snosi odgovornost. Tako da u to nije ni primjereno sada da ja ovdje komentaršujem koja će partija koga kandidovati, oni znaju zašto kandiduje u određenoga čovjeka, misle da unosu njegovu kompetenciju, a mogu da ostvare najbolji rezultat i to je to.

SPEAKER_03 54:10

Da su kandidovali nekog ubicu koji je tek izašao iz zatvora, vi biste isti razonomišli. Ali apsolutno ne postavljaju pet neke granice. Ali kad kandiduju nekoga tko slavi ubice onda to nije problem. Ja to ne mogu da razumijem, ali nećemo do uđemo u obljeđivanje koje je u pravu.

SPEAKER_01 54:30

Pa imali smo nažalost u slučajeve da se postavljaju spomenici ne samo Pavlu ⁇ Rišiću nego nekim pripadnicima evo manjinskih zajednica u Crnoj Gori koji jesu bili osuđeni iz ratne zločine u Drugom svjetskom ratu. I ako se u tom dijelu reaguje principijelno od strane cjelokupne javnosti i onda to prihvatam. Ako se samo reaguje u odnosu na jednu stranu onda je to već selektivan pristup. Ne smije da vam bude ali. Ne, ne, nema nema alibije, nego treba onda da budemo principijelni. Ili naprimjer kad dolaze, evo samo kratka digresija, nećemo zeti puno vremena. Imamo izjave koje dolazi iz Srbije sa kojima, ne moram ja nisam saglasan sa nekim izjavima koje smo čuli odnosno na Crnu Goru, ali nisam ni saglasan sa izjave koje dolazi iz Hrvatske. Pa ne vidimo toliku takvu rakciju javnosti cjelokupne ovdje u Crnoj Gori. Zašto vi čutite ni jedne i na drugi? Ja sam apsolutno više puta rekao i u nekim emisijama, da apsolutno sa nekim izjavama nisam saglasan i ne moram da budem. Meni su jedini poznatima navode poslodavac kao poslanik u skupštine Crne Gore, samo građani Crne Gore. Ja u tom dijelu apsolutno nemam dilemu. Ali onda kad dođe izjava iz Hrvatske koja je više nego i jasno sadrži teritorijalne pretenzije na Crnu Goru u kontekstu da svaki kamen u Boki Gotors koji govori hrvatski, vjerojatno vaši slušaci to znaju ako ne znaju, to je citat iz Drugog svjetskog rata za vrijeme postojanja nezavisne države Hrvatske. To je jasna teritorijalna pretenzija prema Crnom Gori. Zašto onda nešto?

SPEAKER_03 55:55

Ne, ne. Kad kažem ja mislim zašto mislite da bih ja poginuo braneći od Srbije teritoriju Crne Gore neđe, a Hrvatskoj jedva dočekao da dan boku. Ne bi naravno.

SPEAKER_01 56:05

Ali onda apsolutno, apsolutno. Na tom nivou nema razu. Jednak pristuprema i odnosno nizav iz bilo kojeg centra dolazi.

SPEAKER_03 56:16

Ali pošto znamo o čemu govorite. Ili kako je zamislivo, a ne moramo da zamišljamo jer je stvarnost da se onako da ne kažem šta? Pojavi na dvije televiziji u Crnoj Gori i da Ministarka kulture i medija a ne kažete tim povodom. Kako je to moguće biti? Što se mene tiče. Dakle, tu vi se prije svega.

SPEAKER_01 56:45

Ako podržavate Vladu u kojoj je tažena ministar, zato vas ja to pitam. Pa prvo prije svega ja bih se bazirao u odnosu na one koji jesu autori toga filma. Dakle, da li svatko ima pravo da napravi određeni dokumentarni film odnosno na događaj dvije tisuće šest godine složit ćemo se da je to istijski značajan događaja i apsolutno ima pravo i ljudi koji su bili za zajedničku državu i to nije toliko do pitanje da li sam saglasan sa onim sadržajem a nisam nisam došao je film ali jesam sadržaj taj koji je izdvojen i prikazan, apsolutno nisam saglasan i smatram ga uredljivim ja apsolutno nemam problem to da kažem da je ono apsolutno uredljivo i neprihvatljivo.

SPEAKER_03 57:24

A sad odgovorite na moje pitanje da li ministarka kulture smije da čuti na konečtu, kulture i media.

SPEAKER_01 57:38

Evo imamo sada ministerska pitanja vjerujem da je neko od poslanika postavio to pitanje i chućimo stuff.

SPEAKER_03 58:08

I pretpostavljam sa visokim stepanom sigurnosti da znate tko je bio maršan Božović. Poznato mi. Jeli onda normalno. Da vi kao božović i starice na gore tako znate maršan božović. Ne kažete ni riječ protesta protiv još jednog odvratnog i bezručnog falsifikata zbog koga sam ja i dao naslao jer su granice promjene proši koji radi malo prije pomenuti Noktorni Dario Vranši koji prošle godine crta mural Milivoje Anželkovića kajafe uz obrazloženje da je kajafa oslobodio pjevja. Iako svako tko značita i ko ga zanima to bi morao da znat that je pevja oslobodio preko t'red istočnog odreda Samugurske vojske. Istočnik je komandovao server Janko Vukotić, a prekotarskim odredom 3 bataliona komandovao Maršu Božović koji inače ušao u historiu prije svega po tom što od 1897. Prve međunarodne snage na taj način su bile pod nickel. Falsificuje historio s jasnim ciljevima koje dosta in niko od partija koje mu daju vlastuje SNP who stežili A ne kažem na to.

SPEAKER_01 1:00:01

U lokalnom parlamentu u pljevima mi imamo naše predstavnike odbournika konkretno vezano za ovu temu ja moram biti iskren do kraja nisam do kraja ispratio to, pošto je bilo više potpuno iskreno kažem, nisam ispratio do kraja to. Da li smatram kada, negdje smo govorili u pripremi emisije da jeste karakteristično sa saznavanjem novih činjenica, informacija da se mijenja stav određenim historijskim događajima, ali ja smatram da je to proshodno posao storičara i struke. Nikako da to zalazi da politika, a činnicima iako će to biti čini mi se uvijek uvijek ovdje u Crnoj Gori popularno, bez obzira što smatram da bi ipak trebalo prepustiti storičarima da rade ono što je u skladu sa njihovom strukom. Kažem protiv bilo kakve vrste revizije ili promjene historijskih činjenica smatram da to ne treba da pokreću političari, već treba da se omogući stručnoj javnosti ukoliko postoji neka tema iz prošlosti gdje ne postoji slaganje da se omogući da se ukršaju bezprojnosti.

SPEAKER_03 1:01:10

Kao što je to stvari, a sad govorim samo o tom jednom činu. Kao što je to uradio Dario Laneško i neđe onako svoje blesavosti, meni nije nesimpatičan. Prost ponaša ako čepani Idede. Jeste zato što je grubo to što on radi i popajaju pravo kad kaže bolje ovako nego da. Ali pazite da vam kažem inu stvarno.

SPEAKER_01 1:01:35

Evo ja sam na početku vaše emisije citirao što je naprimjer govorio gospodin Milo Čukarović iz devedesettih godina u području skupštini Ujedinjenju. Pa je onda čovjek promijenio stav i kazao, onda je ista partija čiji on predsjednik kazala da je to bila nasilna aneksija. Kako se to možda tumačiti takve promjene. devedeset dva godine na referendumu iako je kako god tko misli o tome velika većina građana glasala za ostanak u državnoj zajednici sa Srbijom, među kojima je bio on da ne citiramo sad njegov izjavi iz toga perioda pa i on promijenio stav i sada misli drugačije onda moramo usuditi i to apsolutno taj čovjek je više puta promijenio stav da ne znamo i što može to cause o određeniem stvar as historias. Tako da i u tom dijelu smo onda trebali drago to kažem but we to, that we want to promote the vaults.

SPEAKER_03 1:02:26

So we made one doble excuse to three gods, but I must be deceting stone text in which I saw the cruise monitor. Never critically Jukovich, but political stories, political positions, and he promised that it is intelligent, which we do. Isto važi za ovu vlast. Absolutno. 12 i 13 minuta. Još jedno pet pitanja koja sam bio planirao, sad čekat će neku drugu priliku. Što kažu sad znate just smo ali nećemo još dugo biti ovdje nego ćemo se preseliti na novu lokaciju imati ćemo još jedan medij kao pojačanje pa ćemo se vjerojatnije vidjeti na toj novoj lokaciji, vjerojatno i na televiziji nego na radio ili ni isključivo. Hvala vam naprici. Poštovani sad gledavci, kasnije čitavci i na kraju gledavci bio Bogdan Božović poslanik Socijalističke Nodne Parije. Hvala vam pažnji, prijateljno da vam želim, nemajte frekvencije, čitajte naš sportal da više ne ponavljam zbog čega znate to napamet. Slava Ukraini da je večno cnoje.