GOST MILOŠ MILOŠEVIĆ 11.06.2026

Tema: Razvoj digitalnih plaćanja u Crnoj Gori

Radio AntenaM

Autorka emisije: Ana Nives Radović

https://www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_01 0:14

Dobrodan poštovani slušacci, jedanaest sati deset minuta vrijeme za drugačiju radio vezu. Sa vama je danas Ana Nives Radovici. A tim povodom moj današnji gost je Milo Šmilošević osnivač kompanije Fleka i kreator aplikacije Preso za digitalna plaćanja kojom zahvaljujem na vremenu koji izdva za današnje gostovanje i želim dobrodošli tu u studiji radi Antene.

SPEAKER_02 0:36

Dobro dan bolje vaš, pozdrav za sve vaše slušavac.

SPEAKER_01 0:39

Evo počet ćemo prije svega od predstavljanja aplikacije predsto koja je počela da se koristi u Crnoj Gori koja je već neko vrijeme da kažemo na tržištu, ali sve veći broj korisnika se svakako interesuje za ono što ona pruža i šta ona može zapravo zbog čega je kreirana. Pa evo prije svega da malo slušacima približimo o čemu je riječ, koje je da kažemo situaciji, koje probleme u plaćanjima ili jednostavno prepreke ona prevazilazi i zbog čega je poželjno i potrebno koristiti.

SPEAKER_03 1:10

Pa dobro, evo ključna stvar da kažem prva koja je bitna jede u stvari ne samo što je aplikacija, ona je i jedna platna institucija koja je regulirana strogo od centralne banke Crne Gore tako da ovim što se zbavimo ne bismo se mogli baniriti da nismo dobili licencu i prošli sve moguće kontrole. A da kažemo do zadnjih desetak godina mi smo dosta prisutni u kao fleka razvijajući digitalne proizvode za banke i slično i vidjeli smo da postoji jedan ozbiljan prostor u razvijanju u nedostatku proizvoda za krajnje korisnike. I ono što presto donosi prije svega jeste da sve svoje račune možete da imate na jednom mjestu nezavisno od toga koju banku koristite, tako da prestoje aplikacije na koje možda se nakači svih jedanaest cenogorskih banaka, a onda cijeli onaj dio koji se tiče digitalnog bankarstva koji je po mom mišljenju i našem mišljenju cijelog tima onako dosta komplikovan osim tih različitih iskustava od banke do banke jeste što je za prosječnog korisnika generalno jako, jako problematičan i težak, digitalno manje osviješeni korisnici, ali prije svega korisnici koji nemaju znanja iz bankarskog domena jednostavno se ipak ustručavaju da ovakav tip aplikacija, bankarske aplikacije mobilno bankarstvo koriste upravo zato što su neke formulari, forme dosta komplikovane. Mi smo to htjeli da sve demo na nivou iskustva koji je njima poznat, dakle na nivou maltene, Instant Messengera, Vibera, Whatsapa i što god oni koriste i da slanje i primanje novca jednostavno kao slanje poruke. I to je nekakva okosnica da kažemo cijele priče, dakle sve počinje.

SPEAKER_01 3:02

Nekako inače korisnici kada plaćaju recimo račune putem bankarskih aplikacija najčešće ostaje ono pitanje uvijek šta je pozivna broj odobrenja, koji broj negdje kuca, itede ova aplikacija to sve čini jednostavnim.

SPEAKER_03 3:16

Dakle mi u potpunosti sklanjamo taj element frikcije da tako kažem ili nekakve konfuzije jer često se zaboravlja činjenica da pristup novcu je jedna od najintimnijih stvari koje imate. Druga stvar je pogrešna uplata je nevjerojatan stres. Dakle, moment koji često bankarske aplikacije zaboravljaju jeste ovaj dio emocionalne strane i interakcije samog korisnika, da li onaj novac koji sam ja poslao i pošao na pravo mjesto i da li to što sam ja kao sad ovako platio struju će tamo neće biti rasknjiženo ili će netko doći do mi struje isključiti. Znači to su neki vrlo jednostavni, ali realni problemi sa kojim se ljudi u nekoj svakodnevnici suočavaju i nama istraživanje i pokazuje da jedan dio te cijele priče je vezan i za tu naviku i da i dalje ljudi stoje u poštama jer im je to i čekaju redu pošti zato što im je to nekakva onako dosta vizualna, realna konfirmacija da su oni ustvari uradili nešto što će rezultirati plaćanjem tog računa. Mi skidamo sve to što se tiče tih nekakvih stvari da otklanjamo problematiku unosa svih ovih podataka, već sve što možemo malte ne sklanjamo i radimo mi automatski u pozadini i prezentovan je sad i radimo na jednom prvoj integraciji koja će biti sa crnoj telekomom. Bukalno će račun direktno stizati u aplikaciju, tojest zahtjev za plaćanje. Dakle, samo s fajom u aplikaciji korisnik će platiti ono što je dužno ne mora apsolutno da unosi bilo što od podataka.

SPEAKER_01 5:02

Ali još jedna stvar osim tog plaćanja računa, plaćanja onoga što inače plaćamo putem banaka ili bankarskih aplikacija ili onaj tovi putem pošte. U vremenu digitalnih odnosno elektronskih plaćanja recimo neki trošak koji imamo kao fizička lica možemo podijeliti sa drugim korisnicima. Dakle, nađemo se u nekoj situaciji gdje netko plati određeni račun, a netko želi da taj račun podijeli. Dakle, samo naglasimo da je riječ i o aplikaciji koju možemo sa drugim fizičkim licima razmjenjivati novac u tom smislu.

SPEAKER_03 5:32

Jedan veliki dio ove priče je ono što se ide da kažemo u industriji zove peer-to-peer payment ili razmjena novca između drugara, da kažemo ljudi. Uvodimo prije svega koncept zahtjeva. Dakle, to je nešto vi kada gledate obične mobilne aplikacije za mobilno bankarstvo, oni su sve nalozi koji idu od mene ka drugim stranama. Ođe pravimo i nešto što je zahtjev za plaćanje. Dakle, zahtjev za plaćanje određenog dijela nečega i slično. I ovoj drugoj strani to stiže isto tako samo kao poruka. U konkretnom slučaju koji se navela, dužan si mi 10 eura za to i to. Ja pretisnem jedno dugme, pustim sa računa parem ne moram da razmišljam ni o drugoj strani koji je broj računa niti da pomunjavam formulare i sl. Zato što smo sve u stvari zaokružili na osnovu jednog presto taga koji je nešto što ljudi opet prepoznaju kao username na Instagramu itede znači potpun ista stvar et nešto, to je moj jedini ovaj handle koji ja imam i to je nešto što služi poslije nama u pozadini da razlučimo neku logiku ovaj slanja para. Dakle netko može da podijeli određeni trošak na više ljudi tačno da kaže koliko tko dužan itede ali to je jedna strana priče, ali to ono što vidimo isto na terenu da se to ne koristi samo za to nego i za prikupljanje novca za određenu aktivnost događaja itede gdje jedna strana dosad je skupljala pare sad je to mnogo jednostavnije. Dakle, svi imaju otvoreni zahtjev za 20 eura za nešto, nebitno čak i u firmi itede i skupe je mnogo lakše novac na taj način. Znači to postoje neki minijaturni zadrčići za svakoga koji su potpuno jednostavni sa druge stvari imaju podsjetnike i to je nešto čisto da se ne zaboravlja. Dakle, neće više nitko imati izgovor, e treba dojem da bankomata, nije tu itede prilično smo digitalizovali taj dio i vidimo da posebno da kažemo o novim generacijama koje mnogo više dijele novac i troškove. Ja tu vidim sociološku utemeljenje u tome da nove generacije mnogo više izlaze nego što su prethodno izlazile tako da onaj crnogorski moment čovjekanja ustvari ne funkcionira više zato što to više nije neki događaj koji je jednom u x vremena nego je to stvarno nešto što se dešava maltene svaki dan, svaki drugi dan itede i onda potpune prirodno da ljudi troškove podijelju.

SPEAKER_01 8:05

Pa mijenju se naviki kao što kažeš kod novih generacija, ali ono što se mijenja je i regulativa. Dakle, za sve ovo je bilo potrebno da se kao što si u prvom odgovoru po menuo promjene neki odnosno prije svega da se dobiju neke dozvole i licence od nadležnih institucija, ali i da se regulatorni okvir prilagodi za ono što je jedno takvo platno rješenje odnosno da se sve to uklopi i zakonski uskladi. Ono što je ovdje poseban izazov kada govorimo o Crnoj Gori kao relativno malom tržištu za takve sisteme i za takva rješenja jeste što najčešće se takve aplikacije kriraju za tržišta od više milijuna korisnika itede Koliko je pored samog regulatornog okvira o kojem ćemo govoriti kasnije, bilo izazovno raditi jedno takvo rješenje za tržište kao što je crnogorsko bez obzira na sam broj, ali startni broj korisnika vjerujem da nije bio već i mnogo od onoga koji inače u nekom da kažemo sandboxu ili u nekoj testnoj fazi.

SPEAKER_03 9:04

Kad sam došao u Crnu goru imam stalno moment da ovdje to ne može s kojim se borim na svakodnevnom nivou i točno je da je Crna Gora izuzetno malo tržište i da komplikacije s kojima smo se mi susreli radeći za jako malo tržište izuzetno velike. Integrisati 11 banaka sa svojim svim različitim sistemima, regulativa od regulative na papiru do implementacije na terenu, sve to ima neke svoje izazove, ali to je jedna vrlo posvećena ekipa željela da izpaci na crtu i da izađe sa tim proizvodom koji apsolno danas ovaj možda parira i velikim igračem na mnogo većim tržištima. Naše vidje je mnogo šire od ove priče koja je crna gora koja je danas mogu slobodno da kažem jedan predivni playground ili ogledni teren Crna Gora sigurno svi se nadam o tome je li za dvije godine da će biti članica EU, platna institucija koju imamo će biti platna institucija EU, s druge strane otvara nam se neko potpuno značajno veće tržište. Sa druge strane zemlja Zapadnog Bankana generalno izuzetno kaskaju sa servisima ovakvog tipa. Mi vidimo ozbiljnu šansu i regionalno jer ovo što smo napravili nije ni u regionu, ovaj uopće je došlo do niva gdje smo to mi uspjeli da uradimo. Tu je i prednost crne gore na neki način zato što smo vrlo jednostavno mogli da zakucamo na vrate jedanaest banaka, da popričamo da vidimo određene stvari kako da uradimo zajedno itede mnogo je to kompleksnije na većim tržištima. Tako da imamo proof case da to može i da to raditi.

SPEAKER_01 11:02

Da, rekla sam kad kažemo na malom tržištu mislimo na broj potencijalnih korisnika unutar zemlje, ali kada kažemo jedanaest banaka to znači definitivno nije malo tržište u porođenju sa zemljama regiona, to je ipak bio kompleksan zadatak, dakle uskladiti sve sa centralnom bankom, uskladiti sve sa poslovnim bankama i napraviti sistem koji će sve to da uveže, dalje ih uvezivati sa onima kako ima se novac distribuira. U ovom smislu ako se pogleda evo što je pomomenuto to, koliko će ova aplikacija najvjerojatnije biti nešto što će se koristiti mnogo izvan šire izvan granice Crne Gore, ako sada pogledamo razvoj da kažemo ovakvih platnih sistema, gdje je Crna Gora, gdje je region u odnosu na EU koje se svi nadamo za dvije godine u smislu Crne Gore, ali generalno u okviru usklađivanja regulative. Čini se nekako u posljednjih godina da se ubrzao proces usklađivanja regulative, da li zbog samog pritiska integracionog ili s druge strane trend, odnosno onoga što korisnici traže. Šta je tu ipak bilo presudno da se ide u korak, da crnogorska regulativa ne kasni mnogo za Europskom, da se uskladi. Dakle, da li je izraženiji bio da kažemo ova imperativ integracija ili je to jednostavno potreba bila korisnika da se usklade dobiju ono što traže na svom tržištu.

SPEAKER_03 12:20

Pa mislim da je imperativ približavanja EU definitivno dodao glas na neke inicijative koje su već postojale prije svega kod regulatora. Tu moram da kažem da su s aspekta nekog napredovanja, regulatorni okvir koji postoji sepa koja je jako bila bitan element cijele ove priče Crna Gora koja je prije ulaska u EU pristupa, a to je zajedničkoj šemi, znači presedani takvog tipa. Mislim da građanstvo generalno još uvijek nije ni osjetilo efekte svega toga i koliko je to važno za nekakav zajednički ekonomski prostor koji nam se sprema, što će dodatno utjecati na jednu demokratizaciju tržišta cijena samih transakcionnih provizija i drugih bankarskih financijskih proizvoda koji mogu da postoje. Činjenica da Crna Gora ne zaboravimo izuzetno zavisna zemlja od dijaspore koja ipak jedan ogroman dio svojih prihoda šalje nazad kući. Sve su to neke implikacije na cijeli jedan sistem koji je jako, jako važan za Crnu goru i ono što mislim da je jako bio jedan dobar pragmatičan stav regulatora u ovom smislu centralne banke jeste da donose se regulativa, usklađujemo se u kraja usklađujemo se u potpunosti, ako nismo usklađeni ili postoji neka praznina koju eventualno nismo definisali još uvijek tu smo za dogovor ali pratite smjernice EU. Tako da s obzirom da ova regulativa da kažemo u EU donijeta dvije tisuće petnaest godine znači prošle sve dječje bolesti u Europi da se razumijemo nije to od prvog dana radilo kako treba ni tamo. Dakle mi imamo jednu mnogo zdreliju priču danas, imamo nučane lekcije i imamo sve neke slučajeve koji su se dešavali i tu su smjernice sebe jako dobre da budakav i objašnjenje a i leverage point za nas kad razgovaramo i sa regulatorom i eventualno sa bankama u cijelom sistemu.

SPEAKER_01 14:42

Sada kada govorimo o onome što je korisnicima omogućeno kroz ovu aplikaciju i izašlo se u susret njihovim zahtjevima. Ono što korisnici zahtijevaju je da ta aplikacija bude brza, sigurna, pouzdana u tom smislu. Dakle, gdje da kažem u smislu ako govor i naravno da bude osim brzo, jednostavno korištenje da budni da je njihov novac zapravo u tome svemu bezbjedan. Dakle, bilo je potrebno mnogo vremena da se te navike promijene, da se shvati da ono što je na početku rečeno, dakle da novac koji se fizički da na nekom šalteru poštuje zaista odlazi kada dobijemo onu priznanicu da je on plaćen tamo gdje smo planirali. Sa vremenom, da kažemo nekako i pandemije i sa svim ovim ljudi su se nekako više okrenuli elektronskim plaćanjima jer ih je i situacija na to natjerala ili veliki broj internet kupovina i svega onoga što vidimo kroz velike platforme i sve ono zbog čega su se ohrabili da koriste kartice? Međutim, ovo je ipak prilično nov proizvod i nešto što će možda tek sa da kažemo nekim rastom svijesti o tome da je njihov novac bezbjedan u toj aplikaciji, odnosno da je njihov novac na bankovnom računu, dakle da ga nitko drugi ne koristi zapravo ono što je sigurno. Kako se balanzira između brzine jednostavnosti i bezbjednosti u ovom smislu? I da li je negdje bilo potrebno praviti neki kompromis, odnosno kako se sve to prevazilazilo prilikom kreiranja ovog rješenja.

SPEAKER_03 16:06

Pa mislim da si dobro dalo ovaj uvod za cijelu priču i opet se naslanjam ono što sam od početka rekao, osim što je posjedovanje određenog novca financijski status jedan dio najveće intime da tako kažem pojedinačnog korisnika sa druge strane taj strah koji nažalost na ovom dijelu Bankana ima svoje neke recidive iz vremena nekih čudnih banaka i obećanja koje su se pojavljivali itede pa su ljudi došli u vrlo nezavidne situacije tako da povjerenje u financijski sektor je nešto što je bilo u jednom trenutku uzdrmano itede Ono što je jako bitno da je sigurnost jedina stvar koja ovdje bez kompromisa, može se kompromis praviti na drugim elementima korisničkog iskustva, raznih nekih procesa itede ali sigurnost je nešto što ne postoji kompromis za to. To je dio koji je uslovljen i samom regulativom, svima onome što smo morali da prođemo kod centralne banke, a drugo što je jako važno, da taj novac je ustvari i dalje na bankarskim računima korisnika. Dakle, oni upravljaju i odobravaju svaku pojedinačnu transakciju, dakle svi mehanizmi provjere, odobrenja su i dalje u rukama korisnika i oni su ti koji upravljaju time. Mislim da pandemija je definitivno pomogla da ljudi digitalizuju neke procese, tojest da koriste digitalne servise za određene usluge i servise kako državne, tako i kupovine online itede Kupovine online su u nenormalnom porast u Crnoj Gori i tu moramo da zahvalimo bez obzira na to kako ljudi gledali AliExpressu, temu i velikim igračima koji su uradili to da moja majka ili netko drugi apsolutno nema nikakav problem da odradi transakciju iz Kine, da dostavi broj svoje kartice, plati nešto i očekuje da će to nešto da stigne. To jako puno kaže prije svega o tome da nekako uvriježeno misljenju u crnoj gori da crnogorci nisu digitalno pismeni, tu se završava cijela priča jer je to narativ banaka koji vole generalno da kažu onako oni ne znaju kao da koriste našu aplikaciju, a možda i do nas vi trebali nekada da kažemo. Sa druge strane ti isti korisnici i koriste Viber i na Facebook Marketplace prodaju sve i svašta oglasi jedni drugi treći. Znači ka će fotografije, registruju se slično, s druge strane koristite mu, plaćaju i dobivaju proizvode koji su naručili online mislim da je to pravi indikator da je ustvari problem ili rješenje neđe drugo. Ako napravite adekvatno korisničko iskustvo emitujete stalnu sigurnost naravno da sve to što se radi po pravilima i slično, ovaj korisnici će doći i koristit će servis.

SPEAKER_01 19:11

Svakako, ali ovo da su crnogorci da nisu dovoljno tehnološki ili financijski uključeni itede ipak podaci govore malo drugačije makar kad je riječ o regionu, ako pogledamo zemlje regiona udio crnogorskih građana, odnosno procjena je mnogo veći. Ako pogledamo onaj koji koristi platne kartice i koji koristi elektronska plaćanja, naravno jeste da smo malo tržište, ali opet nije to toliko alarmantno, jeste naravno možda u porođenju sa najrazvijenijim zemljama, ali u regionu ipak prednjačimo u tim makar podacima koje objavljuju i kartične kompanije i neki platni servisi, a sama činjenica da imamo ovakav jedan servis koji će postati regionalan za početak a i europski nadamo se svakako ipak govori o tome da je ipak ovo možda prostor iz kojeg nešto krene.

SPEAKER_03 19:58

Ja se tu slažem, imate ljudi često ne razmišljaju o tome ali crna gore je u regionu među prvima uela kartice koje prvo su contactless, drugo taj dio cijeli akvizicije korisnika na taj način nego brzo mi zaboravimo stvari plaćanje vrata na karticama znači brze napredne servise buy now pay later koji je sad strašno popularan termin da kažemo u nekom svijetu mi smo to jako davno već imali. To je najo koji govori o tome da izloženost tim servisima se desila i prije kod nas.

SPEAKER_01 20:40

Svakako da kažemo da u CrnoGori ipak ima i kreativnosti i rješenja i znanja da se sve to uradi, a naravno i tržište koje će sve to naravno i sa nekim novim navikama, ali sa činjenicom kao što si spomenuo da i onih od kojih možda se to manje očekuje i koji u statistikama možda nisu, možda nam ne djeluju kao da oni spadaju u onaj procjenat rastući kad je riječ o crnogorskom tržištu i o broju korisnika, ipak jesu tu ipak kad god netko nađe zapravo prednost korištenja određenog sistema, će ga i koristiti, a vjerujem da će to biti slučaj sa ovom aplikacijom. Generalno kada pogledamo šta se sve dešavalo na crnogorskom tržištu financijske tehnologija, ali generalno tehnologija koje se odnose na sve ovo kako bismo sada ocijenili recimo prethodnih desetak godina ili sa ovom intenzivnijom izmjenom regulative, vidimo da se prilično dobro prati, ali da s druge strane i sa tržišta dolaze ti signali. Šta je najveća promjena da kažemo u svemu ovome što se desilo, recimo eto spomenuta regulative iz dvije tisuće petnaest vidjeli smo kako su u EU usvajani ti procesi da ne govorim o nekoj drugoj regulativi kao što je MIK-a koja se pet godina implementira, odnosno do njenog usvajanja prethodio toliko dug proces šta možemo u crnoj gori reći za prethodnih deset godina gdje smo najviše napredovali i zahvaljujući čemu

SPEAKER_03 22:00

Pa mislim da apsolutno ne treba zanemariti da u ovom tranzicionalnom periodu Crna Gora je u zadnjih deset godina apsolutno transformisana u dijelu nekog praćenja regulative i nekih standarda koji postoje na drugim mjestima. Prije svega naravno u EU, a Crna Gora prije svega se državno postavila da to jesu prioritet. Donijeta je Fintek strategija od za period 25. do 2029. godine koju vode ministarstvo financija i centralna banka Crne Gore i tu su kroz radne grupe uključeni svi akteri fintech sektora, banaka i drugih drugih da kažemo aktera u cijelom eko sistemu dakle nije više mrtvo slovo na papiru nego stvari se efektivno dešavaju i to je nekakav pokazatelj da aj da kažemo odosgo je to ostavljeno kao neki prioriteti, neka značajna stvar. Pričao sam Renio sepi, sad u Julu nam stiže tips klon. Dakle, imat ćemo instant plaćanje u Crnoj Gori, naslanjamo se na sistem banke Italije. To je jedan fantastičan moment koji se dešava značajno ubrzavanje plaćanja centralna banka gura da transakcionne provizije i dalje idu dolje, da to bude što pristupačnije ljudima i da u suštini sav ovaj kompletan lejer iznad koji postoji dobije na većoj vrijednosti.

SPEAKER_01 23:41

Vi ste imali u ovoj strategiji da kažemo se gleda da na PSD dva regulativi budu tri platne institucije koje se bave ovime do dvije tisuće devet mi već imamo dvije registrirane to sad dobija neki momentum koji je stvarno za svaku pohvalu sad govorimo o regulativi uopšteno je neki stav da kada imate regulativu i kada se s druge strane imate inovacije da je regulativa prilično često restriktivna makar tako tvrde oni koji bi možda razvili neka druga i inovativnija rješenja, ali ona nekada ne mogu da dobiju svoju punu da kažemo, ne mogu da realizuju punu ideju jer je regulativa da kažemo neki okvir u kojem sve to treba da se dešava. Kakvo je stanje u Crnoj Gori, da li je do sada bilo slučajeva da recimo neki elementi regulatornog okvira ne dozvoljavaju da neke ideje koje su možda postojale, eto da govorimo i kroz fintech sektor u suštini, odnosno svemu onome što se dešava. Da li je nešto postojalo i da li imamo restriktivan regulatorni okvir ili se regulatorni okvir zapravo prilagođava onome što je sa jedne strane ponuda, znanje i sve ono što postoji na trnogorskom tržištu, a što bi samo trebalo prilagoditi i napraviti poput rješenja koja u EU funkcionira.

SPEAKER_03 24:59

Pričam iz perspektive biznisa, biznis će vas naći ovaj barijere koje iz nekog razloga su takve da nešto ne može da se radi i slično. Ja moram da budem ipak vrlo transparentan da dostupnost regulatora u Crnoj Gori je stvarno na vrlo visokom nivou. Za početak spreman je da čuje. I ideje i kako nešto može itede i dogodi to u normalnim okvirima da ne krši ništa, da na drugoj strani imamo već case iz EU i slično, postoji prostor da se određene norme primjene. Jedan veliki kamen s poticanja cijele priče u crnoj gori nije samo vezan za fintech sektor nego za opštu digitalizaciju društva jeste digitalni certifikat, dakle na lčnoj karti, aktivacija lčne karte i digitalni kvalifikovaniji potpis. Mi smo u okviru fleke zato što rješenje nije ponuđeno od države, tojest rješenje, rješenje koje jeste ponuđeno od države opet je tehničko rješenje ne po mjeri korisnika i to je upravo ovaj g koji postoji. Mi smo htjeli da napravimo rješenje koje čini da ja prislonim lčnu uz mobilni telefon, aktiviram je i tim imam digitalni potpis. Zašto nam je to bilo bitno? Zato što ugovorni potpisivanje ugovora na distancu je prosto nemoguće bez jednog takvog jednostavnog načina. Sad mi otvaramo prostor da možete potpisati kredit na daljinu, da vam se odmah otključaju određena sredstva itede i dolazimo do jednog dijela demokratizacije konkretnog bankarstva. Ma da ovo se ne tiče samo bankarstva rajde danas nam je ovo tema. Činjenica da vama proizvod može da bude ponuđen, da se vi složite suslovima da to potpišete i da vam se to isporuči na račun vaše banke. Bez obzira koja banka nudi taj konkretan proizvod potpuno minja paradigmu kompletnog bankarstva. Dakle, vi ne morate biti klient te banke da biste koristili njen proizvod. Svi oni silosi koji su postojali da svatko drži u svom silu su svoje korisnike oblivio sa svem što se dešava na drugim mjestima prostor nestaje. I to je ono gdje ja vidim stvarno najveći potencijal će se aj da kažemo nekako mogućnost i jednostavnost odlučivanja vraća samom korisniku. On time što koristi Lejer iznad, dakle na primjer presto nije važno sad, ali njegovo iskustvo uvijek isto. Nije važno koja je banka ispod. Dakle, on može tri banke, dvije banke itede, ako mu banka X ponudi kredit, on to vidi u jednom eko sistemu, tu personalizuje stvari i tu živi svoj dnevni život financijski to značiti za banke u ovom smislu manje ili više proaktivnosti, manje ili više konkurentnosti, odnosno uklapanja u ono što su zahtjevi korisnika.

SPEAKER_01 28:13

Jer kad se ovo kaže i kad se govori o tome da će svima biti dostupno, bez obzira na to da li su klijenti određene banke ponude svih u nekom smislu. Šta za banke znače da li one razumiju iz ove dosadašnje komunikacije, ne govorimo samo o sadnji. Koliko je ovaj moment za njih transformišući?

SPEAKER_03 28:32

Mislim da izuzetno transformišući, ali bi pogrešno bilo misliti da je ovo za njih loša stvar. Banke će dobiti šansu da doprodu do korisnika koji nikad nisu bili njihovi. To je najveći plus cijele ove priče, ali ono što će morati da znaju jeste da konkurentnost, upoređivanje cijena, atraktivnost proizvoda će biti nešto na čemu će oni morati da rade. Ja ako danas prđem ispod Bilborda banke koja kaže cash kredit po tim uslomima itede to nije moja banka, ja samo mogu da kažem tko će sad otvarati račun tamo itd. Znači imam jedan ozbiljan problem da bih uopće bio onbordovan na takav proizvod koji možda u tom trenutku izuzetno atraktivan za mene ali frikcija, dolaska u banku cijeloga procesa itede je stvarno problematično. Kad sklonite taj LR i to možda se desi u roku od par minuta, e onda se igra potpuno mijenja. I to mislim da je opportunity za banke ako dovoljno dugoročno i gledaju na korisnike koji danas nisu njihovi. To su isto oni korisnici da oni nemaju fijalu možda. I taj jedan segment koji se isto tako zapostavlja, njihovo fizičko prisustvo nije više toliko bitno jer će kompletan onboarding, tojest da kažemo isporučivanje servisa moći do kraja da urade da nema, ali dođete da potpišete u podgoricu.

SPEAKER_01 30:01

Da ali ovo ipak neka demokratizacija i decentralizacija u tom smislu jer možda i najveći ono što regulatori i europske institucije često ističu, najveći problem i u suštini nedostupnost u ruralnim, u manjim sredinama. U jedanaest banaka svakako nije prisutno prisutno su u gradovima Primori i u Podgorici ali u nekim opštinama ih nema, često većine poslovnica, tako da ovo jeste to rješenje i hvala što si to objasnio u ovom smislu da korisnici sjutra znaju da im je sve dostupno, da će im biti u dobrađeni stvarno.

SPEAKER_03 30:36

Pa što često taj dio koji zaboravljamo jeste inkluzivnost. Danas čovjek koji prodaje napjaci sa nekom povrće ili bilo što nije ni važno, on nema nikakav kredit rating. Zato što potpuno funkcionira u kešu to je jedini način na koji on može da funkcionira jedina njegova način da dođe do nekog novca kroz mikrokreditne institucije zato što on nema nikakav track rekord. To mora da se promijeni. I nema razloga da u dvije tisuće šest to bude drugačije da on digitalno može da primi taj novac da ima nekakav trag da taj pregled tih transakcija može da ode iz Bank X u banku Y koja će mu ponuditi dobre oslove i učiniti da on možda ima dvije tezge ili krenečim drugim da se bavi što god želi itede da ne ostanu ljudi osuđeni samo na nešto što je jedna ili jedina opcija. I onda kada imamo naravno više opcija, one će sami se nekako da kažemo uskladiti da to bude adekvatno.

SPEAKER_01 31:37

Danas zaista ne možemo govoriti ni o jednoj oblasti, posebno ne nekoj koja je vezana za tehnologiju pa i za financije, a da se ne dotaknemo vještačke inteligencije njene primjeni u svemu tome jer se ona inkorporirana je prilično davno prije nego što su i korisnici to vidjeli i prije nego što su kroz jezičke modele zapravo upoznali kolika je snaga vještačke inteligencije i šta ona može. U ovim procesima kada govorimo o plaćanj, kada govorimo o zaštiti korisnika, zaštiti platnih sistema, gdje tu najviše ima prostor za implementaciju vještačke inteligencije, gdje ona zapravo daje najkonkretnije rezultate, gdje je ona već sada primijenjena u svim ovim sistemima, dakle i u bankarskim i aplikacijama poput predstoja, ali generalno kako u tom smislu, a gdje sve još postoji potencijal da se zahvaljujući njoj unaprijede svi ovi procesi.

SPEAKER_03 32:30

Ne možete se ni jedan tehnički razgovori voditi bez vještačke inteligencije, po meni da vještačke inteligencije i to je potpuno tako. Što se tiče cijele priče, vještačka inteligencija, prije svega će nam sa aspekta sigurnosti moći jako puno da pomogne u domenu monitoringa transakcija, monitoringa osoba, svega onoga što se sprečavanje pranja novca financiranja terorizma definirano tim zakonom da kažemo da tu nikad nije dovoljno ljudi da takve neke stvari gledaju. Dakle softvari vrlo naprednog karaktera koji se bazira na vještačkoj inteligenciji pomoći će da mnogo ne pomoći će nego pomažu već da neke šablone ili obrase ponašanja korisnika koji žele da žive izvan zakona i urušavaju financijski sistem da budu vrlo u ranijim fazama uhvaćeni. I to je jedan dio priče koji da kažemo se dešava automatizmima bez neke potrebe da to korisnici opšte vide. Ja mnogo vjerujem više u element prisutnosti JA-a koji samo nešto meni rješava nego aj da kažemo toliko da ovaj konverzacionni dio koji svi znamo kroz Čad GPT i Claudio ostalo što god tko koristi, ok, to je jedan dio priče, ali ono da vidim najveći benefit koji možemo da nas da iskoristimo jeste da u neko dogledno vrijeme prestoji ili neka bankarska aplikacija apsolutno bude za mene i tebe različita. Mi imamo potpuno drugačiji financijski profil, zanimaju nas različite stvari. Možda ja volim da idem u restorane pa možda treba da mi netko kaže može malo smanjiti, tako da dalje poslije određenog vremena ili možda mi kaže vidi ovo ti je nekakva statistika za prošli mjesec, ovo su ti mjeseci kada najviše trošiš para i trebaš da pripremiš možda za nešto, ajmo da ostavljamo od svake transakcije dva eura da ne osjeti šta je mjesec koji ti najteži recimo u godini itede Mislim sad dajem samo neke konkretne realne primjere koji mogu upravo da naprave aplikaciju takvu da svako ima svoje personalizovan iskustvo i da to personalizovanano iskustvo bude ono što je da kažem neki ultimativni cilj cijele priče. Dakle svi ovi servi o kojima pričamo plaćanju račun, svi to mi živimo, sve je to ok, ali mislim da jedan potpuno drugi segment koji bi treba da nadomjesti i hrani financijsku pismenost i pomogne stvarno ljudima da se svojim novcem koji danas imaju učine više i izađu iz onog kruga življenja od jedan do jedan mjeseca što je često u tranzi zemljama tranzicije izuzetno izraženo nebitno da li imate platu od šesto ili platu od pet hiljada svi žive od jedan do jedan i tu onda nešto nije u redu. Znači taj segment koji treba da bude neosjetan na neki način, znači ne invazivan da učini da se osjećate bolje jer taj jedan dio upravo da kažemo neke staloženosti u društvu itede jedan je emocionalni dio, drugi je također nekakav moment da ste financijski ok za vas i za one o kojima brinite.

SPEAKER_01 36:19

I naravno sva ova priča nekako djeluje kao kada je intenzivnije počelo prije 15 godina i kada je Fintech kao kovanica plasiran u javnost. Od tog trenutka nekako se to posmatra kao konkurencija bankama. Ono što je u jednom odgovoru rečeno jeste u suštini da će natjerati banke na veću konkurentnost, više kreativnosti i u osmišljavanju ponude i na sve ono što zapravo korisnici i traže od banaka, najčešće dobiju kroz neka druga rješenja. Koliko u crnoj gori nekako se iz ove priče stiče ipak utisak da je više bilo sadnje, nego neke da kažemo netrpeljivosti i konkurentnosti. Sama činjenica da je sada jedanaest banaka uspostavljen i komunikacija i sadnja i regulatorni okvir, da je to sve pokrio, ipak pokazuje na neku više inkluzivnost i uključenost, koliko je to zapravo prednost ovakvog tržišta, evo i za neke druge proizvode vjerujem da će se u dogledno vrijeme pojaviti mogućnost pozemljivanja novca i nekih drugih aktivnosti upravo na sličan način kroz aplikaciju ili kroz neko digitalno rješenje. Ili upravo ta specifičnost, evo da završimo možda baš tom nekom pričom, koliko smo iako često govorimo malo tržište, ne može to kod nas, sve ono što nekako u startu odbijamo, koliko su to zapravo sve naše prednosti, kada je riječ o onome što nas čeka i što treba uraditi da bi se izašlo u susret korisnicima.

SPEAKER_03 37:42

Prvo tržište jeste malo, ali za dobre proizvode uvijek ima mjesta. To je moje generalno mišljenje, pa će se to izneveli sad kroz vrijeme. Sa aspekta konkurencije ili nekakve sinergije mislim da je možda dobro paradoksalno što je Crna Gora kasnila sa ovim. Zato što kasnila, mislim implementirala, kasnije, realno nismo ni i dalje dio Europske unije. U Europi, u EU ista priča bila. Banke su bile sad će fintech da radi to je to, ozbiljan tret bankama onda se to nije desilo pa je to doživjelo neku novu fazu sinergije, sadnje, da kažemo agilnost fintech sektora koju banka ne može nikada isprati jer neđe to dio koji je fintech nadomjestio i kreirali su se sinergijski proizvodi i usluge od kojih svi imaju benefita. Mislim da je Crnogorski bankarski sektor imao prilike da vidi s obzirom da je najveći dio broja banaka, najveći broj banaka u Crnoj Gori jesu čarke firme, čarke banke nekih većih banaka i sistema i onda ovaj da kažemo da je lopta bila malo spuštena tu već jer to je sve već prošlo određeni prostor i onda smo upravo mogli da vidimo kako možemo da sarađujemo. I upravo ovaj segment, dakle mnogi proizvodi banke, mi imamo i multibanking s će uskoro ići za pravna lica itede potencijalu crnoj govori oko, čini mi se oko pedeset hiljada pravnih lica već sad malih pravnih lica koji imaju više od jedne banke, koji moraju da skaću iz jednog sistema u drugi. Znači to poravnavamo i hiljade servisa onda mogu tu da se nakače, otvaramo to za third party, airpovi accounting sistemi, factoring razne stvari koje trebaju određenim firmama da funkcionira u na dnevno.

SPEAKER_01 39:36

Dakle sada smo ipak na početku jedne priče koja će u budućnosti imati zaista ne samo veliku perspektivu već i širu primjenu, veliki broj korisnika ali i koja će se unapređivati i za nekoliko godina, posebno trenutka učinjenja u EU vidjeti ćemo zapravo koliko smo zapravo ono zbog čega i EU možda želi ovo tržište. Hvala mnogo na ovim svim informacijama da saznaju ako možda nisu znali neke informacije o tome kako se ovakva rješenja u Crnoj Gori razvijaju i koliko zapravo ovo tržište ima potencijalno.