GOŠĆA ANA NIVES RADOVIĆ 15.06.2026

Tema: Blokčejn bez predrasuda - od iskona do Do Kvona

Autor emisije: Darko Šuković

Radio AntenaM

https://www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_02 0:15

Dobar dan 10 minuta počinje prva neđelna drugačija radza. Ali još nismo sasvim u finišu. Pa i sljedeću, a onda ćemo vidjeti imali potrebe da dužimo. Ele da se pozabavimo onim što je tema danas. Postoje, neki pojmovi koji uiko uđu u svakodnevnu upotrebu a da velika većina građana, siguran sam u to, ne znam mnogo ili poput mene gotovo ništa o njima. Siguran sam da tako stoje stvari sa izrazima blockchain, tokenizacija, kriptovalute itd. Za razliku od mene o tome bukvalno sve zna naša Anna Nives Radović koja u sam posao na Anteniju je i doktorantkin blockchain technologie. Današnja misija isa i treba, bitch edukacija upućene, but I'm sure that you can see and we say the blockchain we've got. We're not underneath.

SPEAKER_00 2:56

Svakako, riječi o technologii innovativnoj tehnologii kad kažem innovativno u smislu da se ona danas mnogo više posiada.

SPEAKER_02 3:05

popularno kako bih rekao vokabular, shit take.

SPEAKER_00 3:10

Absolutno da. Dakle, nije nikada pojenta da bilo šta što znamo, što nam je struka ili čime se bavimo i što proučavamo, objašnjavamo naučnim, stručnom terminologijom, naučnim jezikom i na taj način, posebno kada nas sluša ona javnost kojoj je potrebno kao što je rečeno pojmovi, definicije objašnjenja. Dakle, ono što je razlog zbog kojega blockchain ugovorimo i zbog čega je recimo i ovaj razgovor inicirani i uopće što smo danas toliko tim pojmom zaokupljeni i je što je on počeo da se koristi kroz jedan način primjene, a to su kriptovalute, naravno objasnit ću sve to. Ali predstavlja se kao nešto što je novo, nešto što je drugačije od svega što u suštini jeste i što je potpuno, što u potpunosti mijenja koncept nekih procesa koje smo do sada poznavali. Dakle, da malo pojednostavim. Riječ je o tehnologiji koja nije nova onoliko koliko su nove kriptovalute. Blockchain kao tehnologija je počeo da se razvija početkom devedesetih godina. Dakle, naučnici, matematičari, kriptografi programeri su u tom trenutku stvarali osnove za ono što je kasnije iskorišteno da se na blockchain nađu kriptovalute odnosno dvije tisuće osam godine kreiran bitcoin dvije tisuće devet plasiran na mrežu ali do dvije tisuće osam dakle uzmemo u obzir cijeli period od tisuća devetsto devedeset jedan do dvije tisuće osam godine nismo imali primjenu blokčejna koja bi zainteresovala neku širu javnost i zbog kojeg bi se o njemu govorilo dakle to je bilo isto kao recimo da napravim možda i analogiju sa internetom početkom devedesetih godina internet je tada počeo da se koristi u određenim kompanijama, korporacijama više eksperimentalno nego da imao neku upotrbljivu vrijednost, ta tehnologija je bila prilično skupa, nije mu ga mogao imati, svatko nije ni trebao svakome jer da ste recimo devedeset pet uveli internet a da nitko sa kim komunicirate ga nema on ne bi imao nikakvu upotrebnu vrijednost tako da govorimo o nečemu što je predmet proučavanja, istraživanja i bavljanja uskog dijela struke i onda je nekome kliknuo zašto jeste ali dakle od trenutka nastanka blokče od trenutka nastanka bitcoina na blokčeju dakle prve kriptovalute, kažem dvije tisuće osam godine sve počinjene na jedan potpuno drugačiji način ta tehnologija dobija jednu vrstu primjene koja je postala interesantna zato što su na njemu kriptovalute a u suštini cijela priča postaje da kažemo medijski, javno i u nekoj široj komunikaciji interesantna onog trenutka kada je vrijednost kriptovalute, prve kriptovalute bitcoina počela da se mijenja. Dakle riječ je o digitalnom novcu koji je u jednom trenutku počeo da dobija na vrijednosti. Njegova cijena je u nekom trenutku počela da raste. Dakle, prvih godina kada je vrijednost bitcoina bila u centima, dakle govorimo o dolarskim centima nekom periodu do dvije tisuće jedanaest godine on zaista samo jedna rijetka grupa onih ljudi koji danas naravno ne koji je.

SPEAKER_02 5:59

Ali prvi čovjek koga sam ja znao a koji ima kriptovalutu nadam se mi neće zamjeriti nije negativan kontekst je bio zonja i to nije tako oricalo na njega jer je on sav u tome da voli da experimenti da se bavi tim novim stvarima, ali meni to buhvalno ništa nije značilo. Možda sam čak pomislio pollačime se bavi dokoni zonja.

SPEAKER_00 6:24

Definitivno nije bio dokon jer svi koji smo u to ušli u nekoj ranoj fazi, definitivno tada zapravo prije svega prepoznali neke osnove, a meni je bio interesantan sa nekog drugog aspekta, odnosno više sa aspekta tehnologije. Ali samo da se vratim na objašnjenje samog pojma blockchain. Dakle, sama tehnologija blockchain. I ono što je moj predmet istraživanja i interesovanja i zbog čega je ova tehnologija mnogo interesantnija od samih kriptovaluta. Dakle, kad govorimo o blockchainu kao tehnologiji, u jednom smislu da ona mijenja način na koji se evidentira bilo koja baza podataka, bilo koja baza transakcija. U ljudskoj prirodi je da pravi greške, da ih radi svjesno ili namjerno, dakle, sve zavisi da li vi želite iz nekog katastra da izbrišete nešto pa da dokažete pravo vlasništva ili se desi da u nekoj banci netko ne ukuca neki zarez ili nulu i da se stvore ogromne greške i gubici. Tako da da bi se to sve spriječilo, ova tehnologija omogućava da vi u svakom trenutku pratite svaku informaciju i da ni jedna nova transakcija nema mogućnost da bude dodata ili uklonjena bez informacije o tome. To je možda nešto što je u početku apstraktno kada gledamo širi pojam toga, dakle kada gledamo kako je čovjek navikao da razmišlja, dakle mi smo svaku bazu navikli da na neki način kontrolišemo. Postoji neki centralni server, postoji neka baza, neka knjiga, neka evidencija, neki katastar, neki zdravstveni karton, bilo šta dakle, ali u to sve može nešto da se doda i sto kao što može da se izbriše. I vrlo često postoji mogućnost da se nešto izbriše bez trage da se to uradilo. Neko je malo vještaji to može da uradi i bilo hakerskim napadom ili bilo nekim procesom koji je naravno najčešće ilegalan, ali postoji način za to i da se ta aktivnost vrlo teško otkriva, najčešće je to slučaj. Međutim, u blokče to nije moguće zato što svako dodavanje, svakog zapisa, svake transakcije zapravo se nasvanja, zato se dakle, sam prijevod naziva blokchain ili lanac blokova govori da su sve informacije u nizu i da svaka informacija sadrži dio informacije o prethodnoj. Tako da kada bi se nešto tu poremetilo, kada bi netko nešto brisao dodavao ili dodavao neku vrstu informacije, o tome bi postojao trag i u svakom trenutku se zna kada, ko, zašto i sa kojom svrhom je nešto uradilo. Nema savršenog zvučina na blokčejnu, ne zbog toga je on što nešto u potpunosti mijenja u tom smislu. Ali kada govorimo o njemu kao tehnologiji i razloga zbog kojeg je onda kažemo nepoznanica kao što su i kriptovalute, ali kažem one su možda i najpoznatiji dio blokčena u nekoj široj publici. Konkretno, blockchain kao tehnologija ima mnogo širu primjenu od toga. Početkom recimo prošle decenije se dešavalo da veliki broj ljudi sa razvojem i dostupnošću potrošačke elektronike sve više se konektuje na internet. Dakle, neke godine recimo dvije tisuće osam devet tisuće dveset dakle to je neko vrijeme nastanka i dolaska pametnih telefona ali hajmo reći negdje dvije tisuće jedanaest do dvije tisuće petnaest da je jako veliki broj posebnog korisnika u zemljama u razvoju počeo da koristi internet najveći broj korisnika interneta u tom trenutku dakle govorimo o ljudima kojima posao nije vezan za to ili koji nemaju neke potrebe da komuniciraju sa nekim udaljenim ovaj, sa nekim udaljenim komunikacijama preko okeanskim itede najčešće je bilo, najčešće su bile društvene mreže. Dakle, veliki broj ljudi, ja kažem posebno su podaci interesantni za zemlje u razvoju je prvi put se konektovao na internet onda kada je otvorio nalog na Facebooku. I za njih je internet bio Facebook ili neka druga društvena mreža koju su koristili u tom kontekstu. Tako da ako bismo kao ti ljudi tada posmatrali, naravno to je bilo prirodno i za to vrijeme i za takve okolnosti, ali oni su posmatrali da je Facebook jednako internet, odnosno da internet nudi društvene mreže, neke kontakte, stare prijatelje koje pronalazite i to je to. Dakle, sve druge neslučajne mogućnosti interneta nisu bile u svijesti.

SPEAKER_02 10:24

Mislim da kažeš da sad blokno svodimo na kriptoval.

SPEAKER_00 10:31

Tako je, tako je upravo to, dakle. Na trgovinu kriptovalutama, na platformu za kriptovalute zato što je to mreža koja mnogo više toga može da pruži i mnogo više toga može da ponudi od samih kriptovaluta.

SPEAKER_02 10:42

I zvini, ali sad mi je čini mi se da je sad trenutak da objasnimo dva pojma i nemojmo podcjenjivati ni u kom slučaju broj onih koji imat će ovo što će reći biti novo. Šta je zapravo kriptovaluta i šta je čini mi se pojem koji je neodvojljiva, to je tokenizacija i zašto ljudi pored ovih valuta koje već imamo žele da trguju kriptovaluta. Otvorena pitanja i moja spremnost zapravo slušao naravno pet sedam deset minuta koliko ti se recimo koliko ti treba po toj procjeni da objasniš pa da i laici razumiju. Šta je to i zašto to?

SPEAKER_00 11:29

Naravno dakle prvo pitanje šta je kriptovaluta, najviše, najjednostavnije objasniti na primjeru bitcoina koji u suštini prva, najstarija, najvrjednija i jedina u pravom smislu prava kriptovalute, dakle u punom smislu prava. Dakle, on ima sve one karakteristike koje su pitanje dakle decentralizacije, pitanje potpunog prisustva na blokčejn mreži i mi ne znamo, dakle nemamo informaciju niti on centralizovan na način da ga je, da mi znamo koga je izdao i da je u svakom trenutku može nešto da uradi sa njim. To je dobro. To je dobro u smislu zato što nema opasnosti da će neki vlasnik kao što smo vidjeli na primjerima brojnih tokena, a eto i o njima ću govoriti, dakle govorimo o tome da je netko nekada, dakle pod pseudonimom Satošina Kamoto, to može biti i jedna ili više ljudi, mnoge istraživačke kuće, mediji itede su pokušali da dođu do njegovog identiteta, snimljeni su neki dokumentaci, mnogo se o tome istraživalo. Mislim da bi nam ta informacija ne bi mnogo ni dala, ne bi nam ne bi nam ništa. Jeste naravno, ali ima već ponešto, ali kažem nije ništa što može da promijeni ni suštinu toga, ni našu percepciju cijele priče jer sama anonimnost autora znači da nešto nije uradio za neku da kažemo odnosno nije cijelu mrežu izložio opasnosti da je u nekom trenutku ugasi, povuče ili ono što se kasnije dešavalo sa nekim pitom. Upravo to, dakle nastanak, sam trenutak nastanka bitcoina i njegov odgovor na onu krizu iz dvije tisuće osam godine gdje su banke izazvale tržišni kolaps koji se tada dogodio dakle znamo šta se tada dešavalo u tom trenutku bitcoin daje neku da kažemo sada ovo zvuči ali ne zvuči previše apstraktno novu paradigmu novca dakle mi znamo da su godinama unazad Federalne rezerve, Europska centralna banka, dakle banka Japana itekako kada god je nedostajalo novca, kada je godvidnost bila ugrožena odnosno u onim trenucima kada je trebalo nekako podstaći privredu, kada je trebalo nekako sačuvati banke korporacije i velike sisteme jer od njih su zavisili mali ili makar je takva percepcija bila, doštampavali su novac, odnosno stavljali su veće količine novca u opticaj, automatski mu obarali vrijednost, a kasnije, tek kasnije smo imali pojavu inflacije koja se dugo da kažemo tako, nagomilani problemi su je zapravo proizveli i imamo ovo što imamo sada. Dakle, kao posljedicu jednog dugog monetarnog procesa koji je išao u nedogled nezaustavljivo u trenucima kada se svaki problem rješavao tako što se doštampavao novac.

SPEAKER_02 14:18

Sada mene zanima, a ako ti smetamo, ali sad mene zanima pošto token bitcoin, dakle mijenjamo se vrijednost. Šta utječe na tu promjenu vrijednosti?

SPEAKER_00 14:28

Evo prvo da završim samo za ovaj, dakle, inflatorni deflat. Dakle, kad god nešto možete da doštampavate, to je inflatorno. Dakle, imamo određenu količinu jer svaka količina novca uvijek ima jednu konstantnu vrijednost. Da kažem ima neko pokriće nekada je to bilo u zlatu do Breton Vuca, kasnije imamo neke druge principe, ali generalno imamo vrijednost koju to pokriva. Dakle, ne možete beskonačno štampati valutu a da njena vrijednost ne otpada. Kod bitcoina je bila drugačija situacija, dakle to je prvi put da imate deflatornu, dakle onu koja samo može da vrijedi više u određenom trenutku, dakle ako se ne mijenjaju drugi faktori, priče ću poslije cijeni. Ali imamo deflatornu novčanu jedinicu u tom smislu da tako kažemo ne mogu reći monetarnu zato što nije pod kontrolom neke monetarne institucije, ali imamo deflatornu imovinu koja je ograničena za uvijek, dakle od prvog trenutka kada izdata izdat je dvadeset jedan milijun bitcoina i u tom trenutku od tog trenutka njihova vrijednost može biti samo veća dakle ne sada veća da se prognozira kao što možete čuti razne prognoze itede nitko ne može da zna kada će on koliko da vrijedi ali taj dvadeset jedan milijun koji je izdat se u nekom trenutku da kažemo povremeno njih oni su manje dostupni zato što su zarobljeni na određenim uređajima dvadeset jedan milijun da ali oni koji su na mreži u suštini uvijek njihov broj ostaje manji zato što kažem neki su zauvijek izgubljeni zato što je netko recimo na nekom uređaju kojem više nema pristup izgubio pristup svom digitalnom novčaniku dakle ali nikada niko neće doći u situaciju da kaže ok nema ih više dvadeset jedan milijun sada će ih biti četrdeset dva milijuna ili da udvostručimo ili više stručimo taj broj dakle to je ono što mu garantuje sa jedne strane tu deflatornu karakteristiku napomenut ću da nisu sve kriptovalute deflatorne dakle mogu imati različita svojstva ali prava i osnovna karakteristika njih jeste da su deflatorni kao što je bitcoin. Naravno neki.

SPEAKER_02 16:29

Ja znam za još jednu jeste, jeste, naravno i on je takav.

SPEAKER_00 16:34

Jeste, naravno, naravno, ima ih još mnogo, ali kažem, ovo su to su dvije najvrijednije. Dakle, pored poslije bitcoina i Ethereum je zapravo onaj koji je nikada nije dostigao vrijednost. Bitcoina ima nešto drugačiju mrežu, ima nešto drugačiji sistem potvrđivanja i validacije gdje govorimo previše ovim tehničkim specifikacijama, ali hoću da kažem da je u suštini riječ o nečemu što ima drugačiju vrijednost u odnosu na, što ima drugačiju koncepciju u monetarnom smislu, u valutnom smislu ako bismo ga baš posmatrali kao novac, iako naravno neke definicije ga takvi i ne predstavljaju, da zapravo bitcoin u ovom smislu, a i da govorimo samo o njemu kao tipičnom kažem udžbeničkom primjeru jeste nešto što ima drugačije karakteristike od dolara i od druge imovine.

SPEAKER_02 17:19

Ali moram te pitam, da li je danas njegova upotreba vrijednost ista kao dolara, eura itede.

SPEAKER_00 17:32

Naravno samo naravno zavisi u kojoj, sada je pitanje u kojoj jurisdikciji to radite. Postoje zemlje u kojima možete to da kupite, najnormalnije, dakle ako je, što je više regulirano doći ćemo i der regulacije svakako, ali što je više država kao takva garantuje za određene procese odnosno što su više ti procesi bitcoin ili kriptogeneralno transakcija pod kontrolom u smislu da su legalni, ne mislim da je bilo što nije obuhvaćeno zakonom nedozvoljeno, nego da su oni uvedeni u platne sisteme, dakle da vi možete, vi možete i u Crnoj Gori da kupite neku nekretninu kriptovalutama samo što se dakle onda pravi ugovor o razmjeni, ne ide klasični kruboprodajni ugovor i to je malo specifičnije sa pravnog aspekta zato što morate knjižiti trenutnu vrijednost dakle na dan, trenutnu tržišnu vrijednost po njoj prodati naravno onoga kome plaćate isplatiti paralelno sa vrijednošću stvarne valute itede malo je komplikovanije kažem u sistemima u kojima kriptotransakcije nisu svakodnevica i u Crnoj Gori one nažalost još nisu uprko svi najavljeni.

SPEAKER_02 18:40

A to znači da će vam kriptovalutu koju kupujete neka državna institucija pretvoriti u EUR-e.

SPEAKER_00 18:48

Svakako, dakle postoje i sistemi, postoje sistemi i eto sa nekoliko banaka sa kojima sam imala priliku da radim u suštini kreirani su sistemi ako ja želim nekome da platim jer ja posjedujem, ja želim da platim bitcoinom zato što je za mene to praktičnije ili zato što zarađujem u kriptovalutama iza.

SPEAKER_02 19:05

Znači banke će to uraditi ne državno.

SPEAKER_00 19:07

Da, dakle postoji sistem, najčešće tehnološki payment gateway odnosno jedna da kažemo platna kapija kako bismo to preveli, koja ono što ja plaćam ono me primao sredstava konvertuje u valutu koju želim u ovom slučaju euro. Tako da i to sve moguće, na tome se svemu radi i na to da kažemo postoji niz eksperimentalnih modela, da kažemo ne eksperimentalnih jer banke su sada mnogo zainteresovane za takva rješenja. One su u početku bile prilično rezervisane prema cijeloj ovoj tematici zato što je izgledalo kao dakle čim nešto promijeni paradigmu banaka odnosno čim nešto uzdrma njihovu poziciju, a mi znamo da još od Medičija banke su onakve kakve jesu i u suštini nisu se mnogo mijenjale u smislu onoga što one nude. Dakle, nude štednju, kreditiranje, transfere novca i to je neka njihova osnovna uloga koju dugo nije bilo moguće uzdrmati i nije ih ni ovo uzdrmalo na način dok nisu same shvatile da jedan dio korisnika, posebno da kažemo nekih korisnika, neću reći samo nove generacije jer to kripto i blokšej i ta industrija generalno nema toliko neke povezanosti da kažete da su tipične za određeni profil ljudi, za određeni materijalni status, za određene godine, karakteristike ličnosti, profesije itede nego obično nekog tko u tome prepozna neku vrstu prednosti, najčešće recimo zato što ste, a posebno tokom pandemije, imali mnogo komunikacije na daljinu i mnogo plaćanja u tome. Dakle, ako ste vi našli klijenta koji će vas platiti u kriptovaluti u tom trenutku, dakle, vi ste zarobljeni u lokdavu, a trebate nešto da radite, nađete nekog tko kaže ok, i posebno nama recimo u Crnoj Gori u tom trenutku koji nismo imali ni jedan način primanja novca osim dugi i sporijih bankarskih transfera koji su bili neisplativi za recimo neke naše klijente u tom trenutku, onda naravno netko tko je u tom trenutku poželjio da to nešto radi. A kada govorimo o samoj vrijednosti kriptovaluta i zašto ona raste ili zašto ona raste ili otpada i zašto se nekome čini da su ta kretanja previše oštra u odnosu na sve ono što možemo vidjeti, pogledajmo samo recimo, eto taj čuveni troga u kojem se najviše transakcija odvija odnosno u kojem se najviše vrijednosti razmjenjuje, a to je dolar zlato nafta. Recimo pogledajmo kakve su bile njihove oscilacije u prethodnih deset godina. I onda ćete vidjeti, neću reći da je bitcoin stabilan jer nije i definitivno to mu nije ni karakteristika, ali fluktuira kao i sve drugo na tržištu u zavisnosti od razu faktora. Oko šezdeset pet hiljada dolara koliko sam jedan bitco jedan bitcoin tako jeste nekada je vrijedi u centima. Ali neka manja jedinica od bitcoina naravno postoji se točik koji je manja jedinica ali kažu i naravno nikad se ne kupuje cijeli bitcoin dakle vi sada možete da otvorite svoj volet i kupite bitcoina za pedeset eura recimo može moguće su takve transakcije tako da neka nikoga ne obeshrabri da mora da ima taj iznos da bi krenuo sa svim ovim, ali kažem ja nikada ne dajem bi

SPEAKER_02 22:08

Postavljena država koje bi smo mogli dosmeti kao rapper po uređenosti ove materije, dakle neka Švedska Amerika ili koja god je dosad prva šampion najbolja u regulisanju te oblasti gdje je Crna Gora u odnosu na nju.

SPEAKER_00 22:29

Evo ako dobro je pitanje zato što otvara zapravo jednu drugu. Otvara jednu stvar o kojoj se u Crnoj Gori danas ne govori. Ja ću podsjetiti sve i slušao se da se kada sa dolaskom sadašnjeg premijera, tadašnjeg ministra financija, Crna Gora premovisila kao zemlja sa sjajnim potencijalom za takvo na što iako u suštini nije imala nikakvu osnovu za to, niti bilo koja zemlja ima sama po sebi neke geografske, političke ili bilo kakve prilike.

SPEAKER_02 22:58

Sam ministar, odnosno premijer resurs sam po sebi.

SPEAKER_00 23:01

To vjerojatno nego kažem, neka se to tumači, neka slušao i prosude da li je to tako, ali evo na nakon nekih detalja bit će im neke stvari još slikovitije u tom smislu. Ali ako kažemo dakle koja zemlja je najviše radi, dakle postoje zemlje u EU koje su mnogo prije direktive koja je donošena dvije tisuće dvadeset dva počela da se primju stupila na snagu dvadeset tri i još se neke njene karakteristike dakle marketing kriptoaset odnosno skraćenica mika veoma veoma eksploatisan da kažem termin tokom priča o regulativi kriptovaluta mnoge zemlje su mnogo ranije imale i pravnu definiciju blockchaina i pravnu definiciju kriptovaluta i regulativu koja se tiče svega toga svi ti da kažemo regulatorni okviri nacionalni su i dalje ostali da kažemo krovni za pojedinačne zemlje a ovo je okvir koji je prije nekoliko godina EU i dugo je radila na njemu skoro pet godina je trajao cijeli proces jer EU ajde neću da idem samo na ovu priču koliko je spora i koliko, ali da kažemo da želi da pokrije da ništa ne prepušta slučaju i željela je da napravi jedan prilično sveobuhvatan okvir. Tako da ako bismo posmatrili, EU je kao sistem napravila jedan primjer koji je možda, koji možda posluži, od čak su se i otkako je u SAD-u počela da kažemo drugačija neka percepcija svega toga i nedavno su usvojili Žini u Sachs koji također rješava neka pitanja koja nisu bila toliko da kažemo pokrivena ranije, dakle opet sad možemo misliti o Trumpu i imamo neka određena shvatanja, ali pokrenute su neke stvari u regulatornom smislu, odnosno to radi Security Exchange Commission, odnosno Komisija za tržište kapitala SAD koja na jedan prilično dobar način isto kontroliše sve ovo. Razlika je u tome što u Americi od države do države variraju različiti zakoni, ali je Komisija to tijelo koja je na kraju nadležna za sve, a u EU svaka država pojedinačno sprovodi ono što je direktiva EU, dakle imamo jedan obranut sistem na tom planu. Zemlja koja jako pametno da kažem radi na koju bi Crna Gora, na koju je zapravo ne bi sad više, jer je to taj neki period kad se to mnogo bolje moglo iskoristiti, da kažem, za nama, ali zemlja koja je to jako lijepo radila je Slovenija. Slovenija već dugo u svojim resornim ministarstvima, dakle, konkretno govorimo o Ministarstvu ekonomije, u Ministarstvu turizma i u svim onim segmentima koji su vezani za promociju Slovenije, za komunikaciju Slovenije sa nekim drugim tržištima ima ljude koji se bave baš digitalnim sistemima, plaćanjima i tokenima. Slovenija je bila prva zemlja koja se na prethodnom eksponu, čini mi se u Dubaju ako prije nekoliko godina predstavila svojim nacionalnim tokenom. Tako da postoji niz nekih dobrih primjera, a onda ćete ovako od nekoga a mi nemamo nikakvu regulativu i mi nemamo nikakve perspektive da sada uradimo ono što je Slovenija radila prije nekih sedam osam godina. Zato što se nekome očigledno nije pravila regulativa i ne možete. Regulativa će se morati donijeti jer prije svega u kontekstu europskih integracija jer kažem iako mi to možda sada ne pominjemo jer se sada zatvaraju neka druga poglavlja i ovo možda dijelom jeste dio poglavlja devet dijelom neke stvari jesu dio poglavlja četiri itede Ali ako gledamo ono što je, što su same integracije u ovom smislu, onog trenutka kada Crna Gora postane članica EU, ona će imati europsku direktivu koja će se primijeniti na nacionalno zakonodavstvo, šteta je što neki svoj, što neko prilagođavanje tome nismo napravili u onim trenutcima kada smo za to imali vremena nego smo govorili o Crnoj Gori kao kriptoraju i ugledali se na jednu zemlju koja je uvela bitcoin kao zvaniča sredstvo plaćanja, a to je El Salvador, dakle zamislimo samo porođenje El Salvadora, dakle znamo kakva je to zemlja. Ne, dakle El Salvador je zemlja koja je to uradila prva i uradila na jedan specifičan način, ali mi ne možemo zaista zemlju koja pretenduje da bude članica EU sa geografskim položajem, istorijom, politikom i svim onim što Crna Gora ima i sistemom kakav je imala decenijama unazad percepcijom novca i shvatanjem svega toga primjenjivati principe, to je ono kao kada slušate neke ekonomske rasprave, pa neko tko ne želi nikakvu odgovornost da preuzme, a želi da predloži nešto što zvuči dobro, pa kaže ovdje bi trebalo uvesti skandinavski model. Kao skandinavski model, nešto što eto jedna finska ili da kažem norveška koja ima za narednih stotinu godina napunjen penzijni fond i naftu, treba dakle taj model e isto tako banalno zvuči i besmisleno kopirati model jedne takve države, iako nije riječ o nekom velikom sistemu itede govorim ovdje ipak da nas regulativa slijeduje kroz ono što je direktiva EU, dakle onog trenutka kada se, kada, ili vjerojatno u procesu pristupanja jer nećete onog trenutka kada postanete članica prepisati sve regulative na nacionalno zakonodavstvo i veliki je to posao da bi se tako izvelo. Tako da Crna Gora je imala nekoliko nacrta zakona. Crna gora je imala nekoliko draftova, da kažem nekih dokumenata koji su uličili na sve samo ne na zakonu u većini slučajeva, do mene su došle tri verzije uglavnom posredom banaka, odnosno ljudi iz banaka koji su komunicirajući mi poslali da vide jer su njima prvo stigle te informacije i naravno u jednom trenutku međunarodne financijske institucije. Dakle, ovdje govorimo o tome da se jedna zemlja koja je kreditno jako zadužena u nekom postpandemijskom vremenu gdje je budžet prazan jer te godine prije toga nije bilo prihoda od turističke sezone, dakle bila je potpuna blokada što se tiče naplate itede budžetskih prihoda i mi zemlju koja je dužna, a treba još da se zaduži, nekome predstavljamo kao potencijalni kriptoraj. Naravno, Međunarodne financijske institucije su tada prilično upozoravajuće i opominjuće. Samo ću tako reći reagovale i rekle ovo, samo malo stanite sa ovim, sada kažem, malo prevodim na neki finiji jezik i na neki jasniji, naravno kroz regulativo i to izgledalo drugačije, ali u tom trenutku su zaustavile nešto što je potencijalno moglo da ugrozi javne financije Crne Gore zato što jednostavno nije bilo dobro planirano i djeluje kao neko ad hoc rješenje kao hajmo mi sada to da radimo jer to rade neke zemlje oko nas, a mi nemamo nikakav predlos za to.

SPEAKER_02 29:23

Sada, dakle čini mi se da se pokušam sve vrijeme da slušam tebe, a da pratimu zamišljeni tok misli slušao se koji ponovit ću još jednom ovim stvarima zna koliko ja zna. Koliko rizikuje čovjek koji kaže sad sume koji imamo euroma, dolarima ili šamo. Da imamo u svom elektronskom vlučiku, digitalnom učeniku kako se zove raspravica, pola tokina, tokena 30% tokina manja jedinica. Koliko taj čovjek rizikuje da se dobro straga.

SPEAKER_00 30:17

Nema u tom smislu gdje je u suštini potrebna zaštita. Potrebna je zaštita kod transakcija kroz kod knjiženja vrijednosti. Dakle ako netko kupuje nekretninu mora točno da se zna po kojoj vrijednosti dakle da li tog dana uzimamo tačan kurs po tom vremenu, da li je u pitanju dogovorena cijena itede Samo posjedovanje, a u Crnoj Gori ima nekih pa skoro trideset hiljada vlasnika novčanika, dakle možda je neki možda je neki novčanik, dvadeset i nešto hiljada sigurno podatak od dvadeset hiljada se čuo prije možda nekoliko godina kada je ako kažemo Crna Gora u tom trenutku pa naravno možemo uzeti u obzir šta se sve izvješća. Ne može to da se utvrdi na taj način zato što su ti podaci nisu javni i nema potrebe, dakle ali znamo po lokaciji koliko je bolesta napravljena. A onda mora da prijaviti tu imovinu.

SPEAKER_02 31:26

Dakle da nije to baš nekakav rizik kao što se ponekavite.

SPEAKER_00 31:29

Pa kao da ga netko kaže koliko imate keša kod kuće. Kako možete to?

SPEAKER_02 31:33

Mislio sam da ulaze u tu priču, nešto. Ne, ne nenosi taj tu vrsti rizika.

SPEAKER_00 31:41

Dokon e, dakle.

SPEAKER_02 31:42

Znači ne govorim uopiti.

SPEAKER_00 31:44

Naravno i on zatvara onu priču koliko je neka priča o kriptoraju u Crnoj Gori zapravo bila koja bi nas dovela u opasnost u smislu da smo mi htjeli zapravo nešto što sistemski nije pokrivo nije pokriveno i što netko tko je krenuo cijelu tu priču da uvodi na način na koji je zamislio u suštini je sam pokazao da je uložio u jedan od najrizičnijih projekata u ovoj oblasti. Ako govorimo o tokenima, ako govorimo o stable coinima sada mi je žao što dodajem neke dodatne pojmove, sve ovo ali kažem evo u narednim mjesecima i svem ono čeka nas svakako jedan malo duži edukativni proces u smislu ovoga jer ja zaista želim i moj cilj je da ljudi u Crnoj Gori što bolje razumiju cijelu ovu materiju, čisto da ne bi mogli ni nasjesti na neke podvale kojih mjeriti. Ja se nadam da da, ako ja budem u prilici da to radim svakako jer sa nekom vizualizacijom. Sa nekom vizualizacijom u suštini, dakle ja sad ovako kad pričam pa još sada samo tonski ili tekstualno to je malo teže, ali sa nekom da kažemo animacijom i vizualizacijom se stvari mnogo bolje razumiju. Ako govorimo o stablecoinima, dakle sada kažem uvodim još jedan pojam, ali nije zgorak da se razumije. Stablecoin je kriptoval, ni kripto nego vrsta tokena, recimo tako ga nazovimo, koja ne mijenja vrijednost. Znači stable znači stabilan, stabilni novčicu doslovno prevedeno. Kao naprimjer digitalni euro ili digitalni dolar ili neka vrsta digitalnog, digitalne imovine u EU već godinama muči muku sa digitalnim EUR-om koja otvara neka druga pitanja privatnost. Muči muku i sa EUR-om koji nije takav EU muči muku tačka. Ali muči muku sa digitalnim EUR-om jer on otvara određena pitanja. I digitalni euro, dakle kao stablecoin, uvijek će vrijediti jedan euro. Koliko god euro bude vrijedio na valutnom tržištu, uvijek će jedan digitalni euro biti euro. Dok on je krenuo da kreira Teracoin UST koji je zapravo trebao da bude neka vrsta digitalnog dolara, odnosno najavljeno je da će njegova vrijednost biti jedan dolar. Jedan Teracoin, jedan tera zapravo jedan dolar i to je dakle zamišljeno tako. To može da uradi svako od nas, dakle svatko može ili svaka banka ili bilo tko može da izda svoje tokene, ali da kao garanciju tome ima određenu količinu. Dakle, EU sada otvara to pitanje. Ako želi da izda recimo sto milijardi digitalnih eura naprimjer za cijelo tržište EU, odnosno eurozone. Da li, to znači sto milijardi fizičkih eura koji su garancija tome. Dakle, tih sto milijardi stoji kao vrsta pokrića, kao što je uvijek postojalo neko pokriće imovini koja je stvarna. Ono što je uradio DOK-on jest što je taj digitalni token, umjesto da ga je vezao za stvarni dolar i da je u količini opticaj zapravo kojoj stavio tako je, on je stavio Luna drugi token, dakle vezao je token za token. A onda je vrijednost Luna koji INA počela da pada drastično zbog određenih tehničkih i to. To je svako, mislim, malo je sada apsurdno da je netko bio samo zaista veliki laik ili netko tko je prao novac u tom trenutku mogao da vidi to kao neku priliku da ulaže u takvo nešto. Ja kažem, naravno bilo je tu i ljudi koji su možda bili prevareni i što im je netko obećavao neke dobitke koji nisu realni, ali ovdje zaista govorimo o tome da imamo jedan tipični udžbenički primjer da nešto nije token.

SPEAKER_02 35:20

Znači čovjek nije ne shvaćen i geniji, nego prevarant.

SPEAKER_00 35:23

Da čovjek tako je, dakle, da nije, dakle dok on se sam predstavljao kao da nije shvaćen, da se njegov proizvod, pa naravno, dakle kao da je njegov koin da nije shvaćen, da ljudi još nisu na nivou svijesti da to razumiju itede a u suštini je napravio veliku prevaru, naravno za to mu je suđeno, za to su ga potraživale i Južna Koreja i Sjedinjene Dave, odnosno Komisija za tržište kapitala. Ako vi sa percepcijom da treba da ulažete odnosno kao netko sa iskustvom ulaganja u DOK-Vonov Teracoin, krenete da pričate priču o nekom kriptoraju ili da pričate kako Crna Gora ima potencijal, za DOK-vonove projekte svugdje može da bude i mjesta i potencijal. Samo je pitanje kakve će to posljedice da izazove i po budžet i po građane i zbog takvih stvari je jurisdikcija neophodna odnosno regulativa, ali u nekoj zaista ozbiljnoj, ozbiljnom pravnom sistemu neophodna. Crna gora ima ljude koji bi to mogli dakle imamo sjajne pravnike u institucijama samo što ti ljudi nikada nisu došli u priliku da oni budu ti koji će kreirati ove regulatorne poslove.

SPEAKER_02 36:28

jedanaest i četrdeset šest praktično još pet minuta imamo, nismo se dotakli polovine tema u kojima smo rekli. Ili one teme zbog kojeg smo počeli ovo i otkriću slušavcima dakle dogovorili smo se pred početak da ne postoji varijanta da probijemo termin i da srušimo šemu, a već možemo konstatovati da je to neizbježno. Sad je trenutak da ti vidite nešto što mi također djeluje ovako to dvije pazile koje očeku da budu službene i da onda mogu da kažem da my karnučni razumijem o čemu se onda prečia token token token. Šta je zapravo tokenizacija i zašto? EURA u džepu ili na kartici. Imam Bitcoin, etereum ili.

SPEAKER_00 37:37

To je stvar izbora.

SPEAKER_02 37:40

Šta mi bili moji motivi da ja to prigledim? E sada ovako nešto. Stoji li to. Stoji li razgovoriti.

SPEAKER_00 37:48

Postoje brojne prednosti, jedno od toga je likvidnost, druga je prenosivost, dakle mnogo veća globalna prenosivost jer vi dok neku imovinu prebacite iz subjekta A do subjekta B u drugoj državi itede mnogo je kompleks. Apsolutno. Ali ono što ovdje želim sa kriptovalutama, da. Ali ono što ovdje želim da naglasim, jest da ideja kriptovaluta kao takva nije da netko zarađuje na promjeni njihove cijene. Dakle, mi stalno govorimo o bitcoin danas koštao voliko, nekad je koštao naliko u trenutku kad ga je netko državio. Nema tu špekulativnu stranu i onda bismo rekli da je i kafa špekulativna jer kafa koju pije nekih milijardu i dvjesto milijuna ljudi na svijetu je također nešto čime se trguje na berzi. Ali kafa se ne proizvodi niti ona postoji, oni svi koji je kupuju gledaju kolika je njena cijena i privreda i potrošači itede Naravno, da ali u tom smislu dakle kafa ima nekog, dakle jednostavno na toj analogiji se možda najjasnije vidi šta znači upotreba vrijednost, a šta znači mogućnost zarade. Dakle, bitcoin odnosno neka druga kriptovaluta ima neku vrstu, dakle ne bi se na kraju krajeva kreirao toliki broj.

SPEAKER_02 38:59

A to je to nešto pomaže, olakšava vam i ubrzava.

SPEAKER_00 39:03

Tako je, dakle, evo kažem, jedna od apsolutno zato što nema nekih globalnih posrednika, nema provizija, nema dakle nekog tko naplaćuje na kraju krajeva da kažemo nekim zajednicama odnosno kod onih prodavaca koji vam nude neke vrste povoljnosti i propusta to najčešće rade zato što znaju da će vrijednost te imovine u nekoj perspektivi da raste svakako.

SPEAKER_02 39:30

Ja vjerujem da smo ipak čak ni onako nezbrdo zdola, nego da smo ipak uspjeli da vučemo jednu liniju i da je ljudima čak. Nadam se ako ne, ali definitivno da je ostalo još nešto važno.

SPEAKER_00 39:47

Pa ne, ali kažem, mnogo smo kažem, ovo nisu stvari koje se za jedan sat ili dva. Dakle, potrebno je malo ovo tematski i sistematski raditi. Ali kažem, obećavam slušacima.

SPEAKER_02 39:56

U situaciji da procjeni koliko se na osnovu ovoga što si ti rekla, može stvoriti slika u nečemu o čemu pojma nemaš. Može. Ono što je meni jednako zanimljivo, dakle popularisanju ove teme su doprinijele kriptovalute. Meni je bilo iznenađenje kad sam saznao da ti izučavaš mogućnosti primjene blockchaina u jednoj oblasti koje ja nisam mogao da polažem s time. A to je očuvanje kulturnog nasleja umjetničkog vlaga, onoga što imamo u muzejima ili u. Ali nećemo se kaću temeljnom ugovor.

SPEAKER_00 40:44

Da, dakle svaka imovina koja postoji u smislu neke kulturne baštine, dakle ono što je moj predmet preučavanja i ono što je što je već godinu, nešto više od godinu kažem što sam u aprilu užene bi predstavila taj rad je nešto što je zapravo koncept ideje da se sve ono što je da kažemo problem biokulturnih institucija i dinamike kulturnog života u smislu lokacije određenih kulturnih djela zapravo dobija neku vrstu rješenja kroz matematiku i kriptografiju odnosno blockchain. Dakle kad ovdje govorim o sve što sam rekla o karakteristikama blockchaina kao tehnologije je u suštini nešto što garantuje stabilnu bazu samog popisa kulturne baštine odnosno recimo uzmemo samo jedan muzej da ne govorimo o cijelom kulturnom blagu neke zemlje, uzmemo recimo jedan muzej. I ono što je problem u velikom broju zemalja, u crnoj gori se on u posljednjih nekoliko godina malo više politički eksplatiše i pominje. Imali smo to prilike imali smo nedavno priliku i o tome da slušamo u suštini, ali hoću da kažem da imamo situaciju da dinamika kulturnog života je takva da u jednom muzeju ne stoji svaka slika ili svaki artefakt ili svaki muzejski predmet u svakom trenutku za uvijek tu. Dakle, da je njemu potrebno održavanje, konzervacija, restauracija, dakle različiti su procesi, naravno gostajuće izložbe mnogo je toga zbog čega neki muzejski predmet nije u nekom trenutku na nekom mjestu. Popis se radi u tom i tom trenutku, dakle ljudi koji se bave tim nečim, dakle, koji se bave tim procesima, znaju zašto se nešto nekad nalazi ili ne nalazi. Najčešće su tragovi o tome gdje se nalazi određeni. Dakle, vi recimo imate situaciju, evo uzmemo u obzir recimo održavanje nekog predmeta koji je tristo ili četiristo godina star u nekom muzeju. Dakle, nećete ga sigurno farbati, recimo, skinuo se, recimo, ako u pitanju drveni predmet koji treba određenu vrstu zaštite, hemikalije itede nećete raditi ako je on rađen u tehnici prije nekoliko vijekova, nećete raditi savremenim farbama ili hemikalijama koje su danas dostupne za savremene materijale, već ćete vjerojatno znači oni će zahtijevati neku vrstu vještačenja, neku vrstu transporta u specijalnim uslovima. Dakle, mnogo je tu faktora zbog kojih često ti procesi potraju. Recimo da je to jedan od razloga, drugi su gostujuće izložbe, popravke. Dakle, niz je razloga i naravno vraćanje. Imamo sada veoma aktualan sistem i to je ono što je bio predmet, mog istraživanja u suštini, dakle, repatrijacije sa kolonijalnih sila kolonizovanim teritorijom. Tu je itekako, da, imalo bi nešto i nama da se vrati kad bismo gledali sve to, ali kad govorimo o pravu vlasništva recimo. Dakle, riječ je o tehnologiji koja može u dogledno vrijeme ako se pravilno prave baze, a ide se ka tome naravno, da se te baze kreiraju tako da u svakom trenutku vi znate šta se dešavalo sa određenim muzejskim predmetom, kakva je da kažemo neka vrsta forenzike, nekog procesa prije njegovog dospijeća u muzej ili prije povratka u muzej u slučaju oštećenja, u slučaju recimo da mu na određeni način obrade nije odgovarao zašto je negdje zadržan, tko se time bavio, kojim materijalima, dakle to je jedna stvar. Druga stvar je da u svakom trenutku imate precizne evidencije jer najčešće su evo kažem, u muzejima se rade popisi, ali najčešće nije dvosmjerna ili višemjerna komunikacija kada je u taj proces recimo prenošenja nekog artefakta, nije recimo ili muzejskog predmeta neke druge vrste kada nije uključena i jasna komunikacija sa druge odnosno neke strane koja posreduje time. Tako da najčešće se gubi dokumentacija, najčešće se ta dokumentacija može da kažemo i proizvoljno tumačiti kao što imamo niz slučajeva. Nije to problem samo Crne Gore, ali je problem velikog broja zemalja i zbog toga je ova, da kažemo UNESCO-a konvencija koja je zapravo dala osnovu za sve to, opet bi se bazirala kad bi se primjenjivali kao što se primjenjuje svim zemljama koje su odnosno potpisnice, primjenjuje se na način da opet imate neke da kažemo tradicionalne sisteme knjiženja, tradicionalne sisteme evidencija. U ovom smislu ona daje neku vrstu pouzdanosti odnosno daje potpuno precično.

SPEAKER_02 44:54

A biti kraj priče o ne tragom nestaniti.

SPEAKER_00 44:58

Tako je, tako je. Dakle u bilo kojoj instituciji kulture to naravno može da se radi na bilo kojem drugom gdje je neophodna neka stabilna i jasna baza. Dakle ono čime sam se ja prije bavila i zbog čega sam zapravo i došla na ovdje. Što je također meni djelovalo ili moguće je pomorski se obraćaj, pomorska logistika i da to je bila moja doktorska teza odnosno prvi put kad sam dvije tisuće osamnaest zapravo saznala da kompanija IBM koja je jedan od velikih tehnoloških iganata u smislu onoga što je što su njene tehnološke mogućnosti za kreiranje jednog takvog sistema i jedna od najvećih pomorskih kompanija danski i majarsk su u suštini radila jedan pilot projekat tada meni je bio jako interesantan zato što su željeli da spriječe jedan, da se ponovno desi ono što se dvije tisuće četrnaest godine dogodilo u kini na takozvani poznato kao skandal kindao odnosno kada je Kina u tom trenutku izvozila metale konkretno bakar i još neke rude ali evidentirala je to u svojoj dokumentaciji o izvozu više puta je isti teret prikazivala kao u dokumentaciji o izvozu. Dakle jedan isti kontingent tog bakra da kažemo ili drugih metala je evidentiran kao više puta da bi se povećali, da bi se povećali podaci o izvozu da bi Kina imala povoljnije usluge za zaduživanje prilikom zaduživanja kod međunarodnih banaka.

SPEAKER_02 46:28

Sada to više ne bi bilo moguće ti reklamu u Kini blokčinu.

SPEAKER_00 46:33

Skandal je tada otkriven, ali se uvijek otvara pitanje da li netko na neki drugi način radi nešto takvo. Dakle, svaka, dakle IBM i Majersku su to radili na jedan zaista način koji na jedan način koji zaista da kažemo spriječio da se ako ništa duplira unos, dakle da svaki put imate broj nekog tereta odnosno oznaku tačnu unesete i ne možete da duplo unesete jer će vam sistem pokazati da to radite. A ovo vezano, dakle kažem, to je bilo početno istraživanje i to je ono što je bilo kasnije eksploatirano kroz neke projekte i gdje sam dala osnovu za to i kasnije u suradnji sa Matemčkim institutom zapravo i došlo do primjene tog projekta, odnosno odrađeni su prvi softerski koraci ka tome i naravno dugi put ka svemu ovome. Ali ono što u svemu ovome želim da kažem, sada vjerojatno svima evo ljudima u umjetno.

SPEAKER_02 47:24

Naravno.

SPEAKER_00 47:26

U ovom smislu, dakle, ljudi koji evo sada netko iz neke institucije kulture tko se bavi svim ovim procesima koji su spomenuti a kojima bi blokče doprinio, dakle ne znači da će bilo tko morati da se bavi blokčejnom kao tehnologijom. Vi danas vjerojatno i kao i svatko tko radi u bilo kom procesu radnom ili privatnom pošalje dnevno i primi desetine ili stotine mailova. U nekoj kancelariji vjerojatno je taj broj ogroman. Ali to ne znači da sada kad biste pitali nekog službenika koji radi na takvom poslu kako mail funkcionira gdje su protokoli, serveri, vjerojatno nitko kod dnevno pošalje desetine mailova ne bi, niti mu treba objašnjenje. Dakle, mi govorimo o upotrebi tehnologije kad onog trenutka kada ona postane korisnički omogućena odnosno da svatko onaj koji se bavi tim ne mora nikako da ima programersko niti zvanje izučavanje, niti da izučava nešto što mu nije u opisu posla. Nego će jednostavno tehnologija kao danas Internet. Dakle prije trideset i nešto godina je Internet djelovao kao nešto tamo od čega se svi na neki način bojimo odnosno ne mislim bojimo u smislu straha nego što mislimo da to nema potrebe da nam se to uvodi jer toliko imamo posla sad ćete nam još uvesti internet tako da u tom smislu imamo imamo i postoji opasnost da budemo izbačeni iz studije ali nešto mi odgovorišno praktično pitanje kako ja da svojih devetnaestri milijuna iz slamarice onaj novac koji sam dobio kako je to istraživački pronašati.

SPEAKER_02 49:06

Prevorim ako ću u Bitcoine ili Ethereum otvori otvorim prvu slamaricu.

SPEAKER_00 49:14

Ne, otvoriš ne prvo taj novac mora biti u nekom digitalnom obliku. Dakle, taj novac ne može biti u kešu u ovom smislu, dakle ako iz crne gore se to radi, taj novac mora biti u nekom digitalnom obliku odnosno na nekom računu da bi mogao kao, dakle isto kao kupovina bilo čega na internetu. Dakle, ne možemo kešom plaćati na internetu, novac mora prvo da bude na bankovnom računu, a sa bankovnog računa se kupuje ona kriptovaluta koja se želi kupiti. I tu je vrlo, vrlo jednostavan proces. U jednom od tekstova na portalu ima cijeli proces otvaranja voleta, dakle tko to želi uvijek može da uradi, ali je stvar u tome da to radi ono što uvijek govori. Možete se vi dogovoriti je nije legalno. Ta vrsta razmjera nije legalna. Na kriptomatima kojih u Crnoj Gori nema nažalost bi to moglo da se uradi, ali to nije to nije trenutno moguće. Naravno da postoje suda, da naravno, kriptomati. Kriptomati koju koliko sam čula ali u tom periodu nisam bila u Crnoj Gori je postojao jedno vrijeme na nekoliko lokacija, ali je čitav ovaj skandal i ova nereguisanost zapravo bila ta koja je, koja je dovela do toga da se to povuče. Nažalost imamo, umjesto da smo išli u korak sa onim što je, što je Europska regulativa, mi smo se sada vratili na neki pravo početak i dobro je što će nam europske regulativa poslužiti kao osnova, a ne neki od onih nacrta zakona ili dokumenata koji se možda time ne bi mogli ni nazvati da, što će nam to poslužiti kao osnova za neko dalje bavljanje ovom ovlašću. Ono što kada govorimo o otvaranju voleta itede i o kretanju u ovaj svijet, dakle ono što mi je uvijek važno i što evo sada kao posljednji savjet slušacima da nikada nitko ni u jednom trenutku ne može da im garantuje da će vrijednost bilo čega rasti. Isto kao da sada kupite fičarce na naftu ili zlato sa očekivanjem da će oni rasti zato što vam je to rekao netko tko vam se za to predstavio kao guru. Dakle, ništa od ovoga što, dakle, ono što je moja misija da tako kažem u svemu ovome, ja već skoro petnaest godina se ovim bavim i da kažem da to radim sa namjerom da prenesem znanje, a ne da nekome kažem uloži, kupi, dakle ja sam uvijek prvo razmislite dobro da li vi želite, da li ste spremni na to da gledate kako vaša imovina fluktuira na način naše euro mnogo više.

SPEAKER_02 51:37

Moje ironično pitanje je zapravo bio posticaj za još jedno dodatno objašnjenje. Nema tih devetnaestri milijuna nažalost. Are nimen Sradović, ovo je bilo ne samo edukativnih 52 minuta nego najskrenije za mene neočekivano, ali točno i zanimljivih 52 minuta. Bilo mi je vrlo zanimljivo da vam slušam i neka bude zasluženi kompliment temi da se i o ovako jednoj temi može govoriti popularno, efektno, atraktivno i uz ispunjavanje osnovnog kriterija koje smo sebi dali uzadate edukativno. Hvala više jednom.

SPEAKER_00 52:27

Hvala na ovoj prilici. Kažem vjerujem da mnogo informacija koje smo danas spomenuli ja obično uzmem posat vremena za svaku prilikom recimo edukacije i toga, uzm posat vremena za objašnjenje svakog od ovih pojmova mi smo danas za manje u sat toliko toga pomomenuli. Ne sumnjam da su neke stvari ostale nedorečene, ali ono što definitivno mogu da obećam slušacima i budućim gledavcima svakako jest da će ovo biti sadržaj koji ćemo koji će se lično potvrdi da naravno napraviti i to i tekstom on nešto što će definitivno imati priliku da imaju i u svojoj nekoj arhivi.

SPEAKER_02 53:00

Hvala još jednom poštovani čitavci na kraju gledavci vama. Hvala vam na pažnji prijatelj dan vam želim. I savršenu informisanost. I sad ste se uvjerili u to.

SPEAKER_01 53:29

Druga čija radiovesa. Drugačija radiovesa.