GOST TOMISLAV SOKOL 23.06.2026

Europarlamentarac iz Hrvatske komentariše tvrdnju bivšeg šefa srpske diplomatije da će CG prije osvojiti Mundijal nego ući u EU 2028 i ocjenu izvjestioca EP Marjana Šareca da u Vladi nakon izbora 2027. ne očekuje stranke koje ne priznaju crnogorsku nezavisnost; analizira zašto pohvale EK često izgledaju više kao podrška vlasti, nego državi i sve glasnija upozorenja na političku zloupotrebu dijela pravosuđa sa "neEU" adresa.

www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_00 0:02

Drugačija radioveza radiza.

SPEAKER_01 0:14

Dobar dan, 110 minuta počinje drugačija radio veza. Moj sigurnik danas je Tomislav Sokol. Hrvatski europoslanik ili parlamentarac član Europskog parlamenta kako god hoćete, gospodine Sokol, veliko hvala za odvedno vrijeme nadam se da je bez dobra.

SPEAKER_02 0:35

Dobar dan svima i svim slušatelima, veze i odlična dapače.

SPEAKER_01 0:39

Super. Ajdemo odmah na nešto što je možda u posljednja dva dana u jakvoj konkurenciji bilo najzanimljivije, makar meni. Dakle, bivši šef srpske diplomatije Vuk Jeremić izjavio je za RTS kako Crna Gora ima više šansi da osvodi svjetsko prvenstvo u futbolu nego da 2028 postane članica eua moje pitanje je vrlo, vrlo kratko i jasno.

SPEAKER_02 1:06

Zna li gospodin jeremić nešto što mi ne znamo pa dobro naravno da Srbiji, a sad mislim na Srbiju generalno, dakle to je puno širi problem od sadašnjeg Vučićevog režima, nije u interesu ili bar dominantno raspoloženje je takvo u njihovoj političkoj obavještajnoj i svakoj drugoj eliti i da oni ne žele da Crna Gora uđe u EU prije Srbije. I naravno da oni tu podmeću klipove koliko god je to moguće, dijelom oni direktno, a dijelom preko svojih proksija u samoj Crnoj Gori, pa nažalost i u vladajućoj koaliciji. I naravno da s te strane on je rekao ono što većina njih itekako misli. Jer naravno ako bišku.

SPEAKER_01 1:48

A oni je kao nešto drugo, on je iz demokratske priče.

SPEAKER_02 1:52

Ne, ne, ma znam, znam.

SPEAKER_01 1:53

Rekli ste vi da je to generalno.

SPEAKER_02 1:56

Zato sam rekao da je to generalno, da je to puno šira priča od samog Vučića, o tome se radi. Dakle, jer ja u Srbiji ne vidim političku snagu koja je u smislu odnosa Srbije prema okolini, prema susjedima puno drugačije od samog Vučića. Ja se sjećam prošle godine na onim vidovanskim prosvjedima smo slušali retoriku koja je još gora od Vučićara, mnogim stvarima bila. Dakle, kad govorimo o studentima, njihovim predstavnicima i slično. Zato sam i rekao u startu da je problem puno širi od samog Vučića i da je zapravo svejedno iz kojih od tih krugova suprotstavljenih dolaze izjave jer svi onima otprilike isti stav. Ono što oni zamjeraju Vučiću, uglavnom je što u svojim vanjsko-političkim kombinacijama nije uspio. Dakle što on zapravo generalno ne uspješan i što mu se sve što god je pokušao i na Kosovu i u Crnoj Goriji u velikoj mjeri obiluo glavu. A da govorimo o koliko je naročilosti i sa Hrvatskom pa i sa EU i koliko je zapravo otežao, odnosno oslabio položaj koji je imao na početku. Kad je on došao na vlast, njega je zapad nažalost u velikoj mjeri gledao kao nekakvog čovjeka koji može Srbi odvesti na zapad, koji može, koji je dovoljno jaki jer dolazi iz nacionalističkih krugova da razbije otpore vezano uz priznanje Kosova i uz sve druge stvari koje su bitne. Ali se vidjelo da on ništa od toga nije napravio, dapače da pokušava iskoristiti EU da od njih izvuče novce, a paralelno održavati veze s Rusijom iz geopolitičkih, energetskih i drugih razvoja. Tako da tako da je on apsolutno neuspješno, to ono što njemu u Srbiji uglavnom zamjeraju i iz te perspektive dolaze glavno i kritike njega samog i njegove vlasti. Ali prema vani nažalost, velikosrstvo je dalje ta dominantna ideologija koja definira srpsku politiku i kao što sam rekao, tko je puno dublje odvučića. Tu je Issanu, tu je srpska pravoslavna crkva, tu su druge nacionalne institucije, dakle, to je obrazovna elita, kulturna elita, dakle na kraju krajeva svi oni koji su kumovali i ratovima devedesetih Dakle, sjetimo se da je cijela stvar ideološki dobila temelj u memorandumu samo, a onda je Milošević samo to provedo djelo. Tako da kod Srbije nikada ne treba se fokusirati na persone političara jer tko god dolazi mijenja se, bilo to Milošević, Koštunica, Tadić, Vučić na kraju krajeva provodi vrlo sličnu politiku koja je tamo puno dublje ukorinjena nego što se možda na prvi poglje čini. E znam što se tiče dvije tisuće dvadeset osam ja ću govoriti otvoreno i ove govorim otvoreno to je jako teško se ostvariti iz jednostavnog razloga što sam proces ratifikacije dakle gdje sve države članice postojeće moraju potvrditi pristupni sporazum traje trajeće sigurno barem godinu dana u slučaju hrvatske je trajao godinu i pol tako da završe pregovori doista do kraja ove godine dvije tisuće dvadeset osam će biti teško ostvariti a naravno završiti pregovore ove godine isto tako neće biti lagano tako da nije nemoguće ali će se morati jako puno stvari još napraviti morat će se napraviti i neke stvari koje neće možda biti toliko popularne ali morat će se napraviti neke stvari za koje sam siguran da će od velikosrpskih kadrova u samoj vladajućoj koaliciji biti mnogo otpora i tu će zapravo se prelomiti i vidjeti tko je tko je tko. Dakle tko je taj doista za Europu, Europsku integraciju, ulazak se na Goriju u EU gdje doista u praksi, a tko je samo deklaratorno zapravo gleda prema onome što će reći Beogra i MOSK.

SPEAKER_01 5:15

E sad, samo još malo da se zadržimo na ovim glasovima iz Beograda, onda ćemo se vratiti na ovo što mi je mnogo zanimljivije što ste nagovijestili u pri kraju ovog odgovora. Dakle, nije teško prepoznati istu školu mišljenja u ovom što je rekao gospodin Iremić. Upoređenju sa onim što je dugo, dugo govorio Aleksandar Vučić i on je stalno tvrdio. Crna gora neće 2028 ući u EU, nego da Crna Gora neće prije Srbije ući u EU, da je to potpuno nemoguće. Sada to više nije tako kategorično kao što je govorio ranije, ali ponavljam, čini mi se da se tu radi o istoj školi mišljenja samo malo drugačije upakovanoj i iznijansiranoj i vi ste vrlo, vrlo često upozoravali na mogućnost, ali i na namjeru i potencijal Srbije da te svoje riječi pretočiju dijela. Ono što me živo zanima. Da li su ta vaša upozorenja dopirala dopiru li ili su možda doprla do vrhe arhitekture vlasti u Briselu?

SPEAKER_02 6:33

Vučiće potrošio, najveći dio svojih dionica kao što sam rekao u početku, on je na početku bio što bi se reklo ljubimac zapada i u njemu se vidjelo kao nekoga tko je iz tih desnih nacionalnih krugova u stanju napraviti stvari koje će sebi prevesti na zapad koje će biti nepopularna i sl. Jer se jednostavno, mislim u jednom trenutku zaključilo da je tadašnja vlada DS-a da je tadašnja vlada, odnosno vlast Tadića jednostavno preslaba, zbog njegovog backgrounda i svega što iza njega stoji, da jednostavno provedete neke stvari. Znamo da je 20 zbog toga izgubio glavu. Pa su se jednostavnom trenutku počeli kladiti na Vučića kao nekoga tko će moći te stvari odraditi. Pokazao se da on uopće nema namjeru to odraditi, da on nema nikakvu namjeru integrirati Srbiju u EU, napraviti sve te ustupke od Kosova pa nadalje jer bi onda njegov mehanizam vlasti koji gradi cijelo vrijeme zapravo bi postao nemogućen ostvariti. Dakle, vi ne možete ući u EU sa potpuno autoritarnim režimom, sa potpunom kontrolom medija, sa debelom i sprepletinošću države, sa teškim kriminalnim krugovima, što izlazi svaki dan, mislim to što se događa u Srbiji, to ja takve stvari u Europi nisam vidio desetljećima da se vrh policije povezan direktno sa kriminalcima i da odrađuju za njih prljave poslove, to je meni nevjerojatno bilo kojoj Europskoj zemlji danas. Tako da, tako da naravno kad bi Srbije ušla u EU, da takve stvari je teško da bi više bilo moguće. es jedne strane, s druge strane naravno da one veze koji država s Rusima od energetskih pa nadalja, isto tako postale neizvedive i u tom smislu jasno je da on nikad nije imao namjeru doista ući u EU, mislim da to njemu nije ni u interesu, ali izvlačiti od EU maksimum. Dakle, maksimum u energetskom smislu, u prometnom, političkom, dakle izvlačiti sve što može pokušavajući balansirati sedeći na dvije stolice. E pa dijelom zahvaljujući našem napravi u parlamentu ta igra je pročita. Dakle, on je pročitan i on je svu tu prednost, stvarnu prednost koju je imao zapravo potrošio. Tako je, međutim tu su neke stvari specifične. Dakle, kad govorite što se tiče Crne Gore, svakako da stvari postoje jasne. Mislim ako ste vidjeli ovaj zadnji izvještaj koji smo izglasali Europskog parlamenta o Crnoj Gori, tu su sve stvari navedene. Dosta mojih amandmana je tu i usvojeno.

SPEAKER_01 8:58

I pričali smo nekoliko emisija o tome da je slika o Crnoj Gori u Europskom parlamentu i u izvještaj ima neuporedivo realnija od one koji upravi Europska komisija.

SPEAKER_02 9:11

Pa u komisija je jedna priča, naravno da tu na nekoj diplomatskoj razini možda neke stvari se nisu dovoljno jasne dubinski shvaćale jer nije isto kad gledate stvari iz političke perspektive i gledate koji su politički odnosno, a kad gledate nešto iz neke diplomatske birokratske perspektive, kada vam je na kraju krajeva u cilju, mislim na Europsku komisiju i njenu diplomatsku službu, kada im jednostavno u cilju da imate neki sukces storij i da pod svaku cijenu možete reći da ste nešto ostvarili. Tako da se tako da nije nemoguće da su se iz tog razloga neke stvari gurale po tepih, ali to više nije slučaj. Dakle, mislim da je svima sad jasno o čemu se tu radi. Ona je potpuno bizarna situacija kad je Vučić doveo, odnosno pokušao dovesti svoje batinače na europski summit. Mislim da je tu otvorila oči oni i zadnj koji su tu bili na bilo koji način nesvjesni situacije, ali to i dalje ne znači da će zbog toga Europska komisija nešto konkretnije napraviti, agresivnije u smislu sastava vladajuće koalicije itede Jer mislim da je sad jednostavno fokus na to da Crna Gora pod svaku cijenu, mislim pod svaku cijenu, naravno mora ispuniti uvjete barem deklaratorno, ali da ako je ikako moguće Crno Gora uđe u EU što prije. I mislim da se gleda na način da su svjesni sada svi tko je tko u Crnoj Gori, ali da se jednostavno u ovoj situaciji se smatra da je nekakva najbolja opcija da Crno Gora uči što prije, a onda će se u hodu ili kasnije rješavati problemi sa pojedinim faktorima, pojedinim akterima koji su i dalje u vladajućoj koaliciji na fonu onoga što je prije neki dan izjavio Marijan Šarec da ne može zamisliti Vladu Crne Gore poslije dvije tisuće dvadeset sedam u kojoj bi opet bili oni koji ne priznaju crnogorsku nezavisnost pa mislim da je to jako teško za zamisliti naravno ali ne može to netko sad reći sa službene pozicije iz europske komisije direktno čime ste li u parlamentu ipak imate određenu veću dozu slobode, dakle imate veću autonomiju kao zastupnik, neke stvari možete otvorenije reći ali šarica evo ako mogu reći, ja vidim ma da on uvijek dosta dobro shvaća situaciju, ali kod njega vidim određenu evoluciju zadnjih godinu dana da su se njemu otvorila oči još onda do kraja što bi se rekao. Pa da evo, ja evo ako mogu reći recimo, njemu je. Pa sigurno, ali mislim da njemu recimo znam da je bilo šokantno da netko tko je dio vlasti de facto ne prizna neovisnosti, da ga ne čestita, da ne ističe crnogorske simbole itede itede Dakle, to su recimo nekakve stvari, dakle nepoštivanje te temeljne simbolike na kojoj država počiva, recimo, mislim da je to kolegi Šaricu bilo nešto što je potpuno nezamislilo. To je to mu bilo teško za shvatiti da takvi ljudi postoje. Tako da treba vremena da se neke stvari otkriju, ali mislim da s te strane je sada puno drugačija situacija nego što je bila prije godinu ili dvije, ma da kažem to još uvijek ne znači da će se sve stvari reći otvoreno i to isto tako ne znači da će se zbog toga blokirati put Crne Gore, jer svi su shvatili sada da je ipak kao što sam rekao manje zlo, uvjetno rečeno, da i sa ovakvom vlasti Crne Gore uđe u EU, naravno ako od stvari odnosno ispunih stvari koje treba, nego da im se zbog toga sada neograničeno blokira jer to upravo i njihov cilj. Jer upravo je dijelom i preko proksija u trenutnoj vlasti Beograd želi kroz provokacije zapravo zaustaviti put Crne Gore prema EU, ali da za to netko drugi bude kriv i dao Hrvatskoj.

SPEAKER_01 12:53

E, super sad dolazimo na Hrvatsku, ali prije toga onaj šlagwort, a ponovno ste to pomomenuli s kraja prvoga pitanja koje sam ja pomenuo, a to je vaša konstatacija da bi uskoro srpski proksim u Crnoj Gori moglo biti jako teško da ispune neke zahtjeve EU koje.

SPEAKER_02 13:14

Pa recimo ono što će se sigurno morati mijenjati prije pristupanja su ova dva zakona iz sigurnosnog sektora koji su doneseni. Tako je. Dakle, dakle to je recimo primjer kako neki funkcioniraju. Dakle ja sam vidio da u Crnoj Goru namjerno plasiana laž, da je Europska komisija odnosno EU to tražila baš takve izmjene Zakona o Crnoj Gori. Ma da je to izričito više puta komisija demantira. Dakle, to je samo jedan primjer kako se s time manipulira, a naravno da je svima jasno da je cilj da jedna politička opcija, a to upravo ona koja kontrolira danas resore sigurnosnog sektora, stavi kompletno kadroviranje pod svoju kontrolu. I to je svima jasno. Dakle, to je ušlo kao što sam rekao i eksplicitno izvješće Europskog parlamenta, ali iz razgovora i sa ljudima iz Europske komisije, diplomatima itede vidi se da je svima jasno. Dakle, to je recimo nešto što teško da će moći ostati u ovom obliku kako je sad i to je sigurno nešto što će se morati mijenjati. Dakle, to je samo jedan konkretan primjer nečega što je, rekao bih formalno vidljivo. Dakle, tu se radi o nečemu što je formalno i jednostavno za EU ne prihvatljivo. Naravno, postoje one neke druge stvari koje nisu toliko formalno vidljive u smislu odredbi pojedine zakona itede ali koje se isto tako debelo debilo promatra i analiziraju.

SPEAKER_01 14:32

E sad, šlag sa kraja ovog prethodnog odgovora, iz Beograda, iz Beogradskih adresa ili probeograskih adresa u podgorici, Hrvatska se označava kao kočničar Europskog puta Crne Gore. Možete li da zamislite situaciju u kojoj bi se ta upozorenja mogla pokazati točno?

SPEAKER_02 14:54

Pa oni rade, mislim na Beogradi na njihovoj proksi u vladajućoj koaliciji pravo radi na tome da se to dogodi. Dakle, s konstantnim provokacijama, prema Hrvatskoj pokušajmo opstrukcije bilo kakvog dogovora itede itede I kad neke od ovih stvari koje su istaknute kao temeljni na otvorenom pitanja između Hrvatske i Crne Gore dođu na dnevni red, tu će se vrlo jasno vidjeti kako stvari funkcioniraju i tu će se oni morati izjasniti. Recimo pitanje odštete logoraša na stradalnicima iz Domovinskog rata naprimjer. Dakle, tu će se u jednom trenutku morati stvari jasno postaviti i svi će se morati izjasniti kakav je stav prema tome, uključujući i onu vladajućoj koaliciji, tu će onda vjerojatno maske pas. Što se tiče Hrvatske, dakle hrvatska jasno komunicira koja su otvorena pitanja. To je sada ponovio i premijer Plenković, ali nije to ništa novo. To su sve stvari koje su komunicirane i prije i koje crnogorska vlast vrlo dobro zna. I na nekima od tih pitanja, rješavanju nekih od tih pitanja se itekako radi. Ali sad očekujemo da se i to što se radi da se konačno realizira. Dakle da to nije nekakva varijanta vijeća ćemo to zavlačiti i zatezati i odugovlačiti dok i onda dovesti Hrvatsku pred gotov čin jer mislim da dio njih u vladajućoj koaliciji računa, mi ćemo Hrvatsku zavlaćiti, nećemo riješiti ništa, onda će zaključiti pregovori i onda će ostale države EU napraviti pritisak na Hrvatsku da bi Hrvatska onda bez ispunjenja bilo čega od toga na kraju dala zeleno svjetlo. Dakle, dakle, to je nešto na što neki računaju, ali to tako neće ići. Dakle, ako se misli razvlačiti namjernu stvar da bi na kraju netko drugi prisilio Hrvatsku da bez toga da zeleno svjetlo, to su iluziji i to se sigurno na taj način neće dogoditi. A mislim da dio njih u vladajućoj koaliciji ima takva očekivanja i mislim da će to tako proći. A drugi dio ovaj proosrpski naravno oni žele maksimalno to opstruirati, to blokirati da bi onda mogli Hrvatsku prikazati kao hoće. Drugim riječima, Hrvatska ima ja bih rekao realne i suvisne normalne zahtjeve, ti zahtjevi nisu nešto što je samo bilateralno pitanje. Dakle, mi ne tražimo da Crna Gora radi nešto što bi ugrozile temeljem njene politike, što bi bilo protiv njenih interesa, Hrvatska tražiti stvari koje su dio nekakvih temeljnih europskih načela, pitanja europske pravne stečevine, vladavina prava i slično. Dakle, ako ste vi izvršili agresiju na drugu državu, sudjelovali u njoj, ako su ljudi bili u zatvoru, mučeni, zlostavljani itede morate im isplatiti očito. Mislim to, dakle to nije sad pitanje nekakvog hrvatskog inačelja, nego je to temelj europskih vrijednosti i europskih načela. Dakle, to je samo jedan primjer, ima i drugih. Naravno nećemo sad u sve u detalje. Tako da s te strane Hrvatska je postavila zahtjeve koji su u skladu sa europskom pravnom stečevinom koji se tiču temeljnih europskih načela, koji nisu nerazumni, koji neće za Crnu Goru biti štetni, a doista ne mislim da je išta toga nekakva šteta za crnu goru, za crnogorsku suverenost, nacionalne interese itede ali to se treba riješiti. I ono što je važno, da s druge strane se osjeti dobra volja, da se radi u dobroj mjeri da se te stvari riješe, a ne da se stekne dojam da netko tu namjerno razloči, opstruira sa strane itede Tako da ja vjerujem i nadam se da će se te stvari riješiti. Ja vjerujem generalno da vrh crnogorske vlade to želi, ali naravno ima u tim krugovima u toj koaliciji, na kraju krajeva oni koji to sigurno ne žele. Ja se nadam da će se na kraju rješenja ipak pronaći.

SPEAKER_01 18:30

Da li ste, a ne mogu zamisliti da neste, vi pogotovo a vjerujem i drugi ljudi u Hrvatskoj koji se naročito bave odnosima sa Crnom Gorom. Koliko onih koji ja bih rekao, bez straha da će se riješiti o njih ne žele da se dogovor nađe, koriste taj nesrečni slučaj Lora kao oružje u toj priči.

SPEAKER_02 18:55

Pa pokušava se iskoristiti što šta. Hrvatska se oko toga izjasnila, ne bih previše ulazio u to, ali naravno da će oni izvaditi sve što god budu mogli. Koristit ću sve metode koje padnu na pamet. Mislim, sjetimo se, evo sjetimo se samo primjera rezoluciji o Jasencu. Dakle, jedna rezolucija koja nema nikakve veze sa Crnom Gorom, odnosno tema koja nema veze sa Crnom Gorom, koja je donesena sama Srbija nije htjela donijeti takvu, znači donesena je da se anulira i neutralizira pitanje Srebrenice i ona umjesto Srbija to napravi, to napravila preko svojih proksi u Crne Gore. Dijelom da se oni mogu graditi od toga, a dijelom opet da mogu na taj način izazvati sukob između Hrvatske i Crne Gore. Tako da će oni vaditi neke stvari sigurno kako im se ukaže prilika, jedan od njih je lora, rekao sam što se tiče Hrvatske, Hrvatska se tu jasno oko toga izjasnila i ne bih dalje ulazio u to. Ali to su stvari koje se pokušavaju zloupotrijebiti na taj način.

SPEAKER_01 19:56

Je li vas iznenadio predsjednik države stavom o vrtu oštro i prijedlogom koji je kasnije otpao da M. Lekić bude član Komisije za razgraničenje na moru na prevoci.

SPEAKER_02 20:09

Pa mislim da to nije bilo konstruktivno, pogotovo na taj način otvarati pitanje kopnene granice koja iz hrvatske perspektive apsolutno nije sporna. Dakle, jasno da je prevlaka u Hrvatskoj. Mislim da oko toga sigurno ne bi smjelo niti će biti nekakvih drugačijih dogovora eventualnih ili bilo čega slično. A zašto je to predsjednik napravio? Pa evo teško mi je procijeniti, želi li on na taj način dobiti određenu vidljivost dodatnu, pokazati se relevantnim itede ne bih špeklirao oko njegovih motiva, ali sigurno to nije nešto što na taj način otvarati to ovako praktički iznebuha ni otkuda. Mislim da to nije nešto što je previše korisno i od čega može biti nekakvih konkretnih benefita. Tako da mislim da u te priče neće biti ništa, ne mislim da je to službeni stav crne gore, da će se sad tu stvar otvarati, ali naravno da ćemo pozorno pratiti situaciju vezano za to.

SPEAKER_01 21:11

U jednom momentu ste rekli da se u Brisanu sad mnogo bolje zna tko je ko u Crnoj Gori. U Crnoj Gori posljednjih šest godina izvršna vlast, pa gotovo da je bez nacionalnih crnogoraca. Nije skroz, ali zato kažem gotovo da jeste bez nacionalnih crnogoraca. Ne bih rekao makar po nome što sam dosad slušao iz Bresela, vrlo pažljivo pratim sve bitno da tamo to neko doživljava kao anomaliju ili neodrživo stanje.

SPEAKER_02 21:46

Stvorila se jedna percepcija kroz višegodišnju propagandu i forsiranje te priče kako su vama reći procjenogorske stranke i slučajevo vezane uz kriminal korupciju itede itede Naravno da je svega bilo koje svakim slučajeva bilo, naravno pogotovo kad ste dugo na vlasti.

SPEAKER_01 22:07

Kriminal je kod nas jednonacionalan, jednovjerski, ideološki, jednoznačno, to je uopće poznato. Zar može netko pozbiljno?

SPEAKER_02 22:16

Pa vilo se jako dugo na toj percepciji, da je upravo ta procrnogorska opcija nužno vezana za to. Da se kriminalizira samo dio crnogorske neovisnosti. To je jasno. Dakle, jasno koja je bila politička pozvanja iza toga, da nije tu bio cilj doista otkrivati kriminal jer vidimo da je u zadnjih šest godina otkada i druga politička opcija na vlasti, ne bih rekao da su stvari što se toga tiče puno bolje, dapače, mnogi bi rekli da su i gore nego što su bile prije. Tako da tako da se to sigurno pokušavalo iskoristiti da se, neki slučajevi kojih je svakako bilo, da se kriminaliziraju da crnogorske neovisnosti i to je dosta prihvatilo odnosno uhvatilo korije u Bruxellesu. I to je i ta percepcija koja se stvorila, od njoj je jako teško razbiti i da to će sigurno trebati vremena. Plus naravno postoje i ne određene političke snage na zapadu jer nije to pitanje samo Europske komisije, nemamo mislim da je Brisela Europska komisija svemoća. Kraju ipak glavni politički ton je odluke donose države članice. A svaka država članica ima tu neke svoje interese, geopolitičke interese, odnose sa ovom ili onom političkom opcijom što isto tako utječe dosta na stvari. Jesu li neki od njih prošli crnogarsku vlast doživljavali previše svoj glavom u nekim stvarima ili ovakvom ili onakvom, sad to bi se dalo razgovarati, ali sigurno da se stvorila jedna dosta negativna percepcija za koju će trebati vrijeme da se promijeni. I traće puno rada još dodatnog i sastanaka i osvješćivanja i pokazivanja dijelima naravno da su anomalije tog tipa riješene i da eventualna promjena vlasti ili ulazak procjenogorskih snaga u vlast da neće dovesti do ne znam kakvog kriminala, šverca i ne znam čega već. I za ono što je također bitno ako pogledamo od dvije tisuće dvadeset do danas jako puno političkih opcija se izmijenila na vlasti i od toga što su imali nekoliko premijera nekoliko stranaka koje su predvodile cijelu stvar sve skupa svašta se tu izredalo i potrošilo i nismo vidjeli sad tu ne znam kakve senzacionalne rezultate. Kažem ok, postoji to usmjerenje prema zapadu ipak barem u nekoj mjeri, recimo ja vjerujem da spajiti što i želi, ali da su se vidjele nekakve senzacionalne promjene, da je Crna Gora riješila sve svoje dubinske probleme koje postoje, ne samo u Crno Gori nego i u susjednim zemljama, o tome mi se sigurno dao raspravljati. Je li to baš tako?

SPEAKER_01 24:48

Jer se vidi izaviona da nije, ali dobro.

SPEAKER_02 24:51

Pa ja sam rekao to malo diplomatski, ali u principu da. Kad govorimo o kriminalu, kad vidimo koje sve stvari izlaze van, što se sve govori, što se možete naći na Twitteru i na društvenim mrežama što se objavlja kakve informacije. Ako je pola toga točno, to je strašno. Ako je pola toga što dolazi iz raznih krugova što se plasira u medije od onog medanog jel, pa nadalje, ako je pola toga istina, to je strašno. Pa ne može se ne pratiti, mislim da je to u crnoj govori glavna tema o kojoj se raspravlja na jutarnoj kavi i za ručkom i navečer da se o tome govori da se i čekaju kad će nešto tako izaći. Mislim ja naravno nemam nikakve insiderski informacije, ne znam je li šta od toga točno, što nije. Ali činjenica je da se to govori o nekim stvarima vrlo detaljno, vrlo, vrlo čudno činjenica.

SPEAKER_01 25:44

Počelo je to odavno, a esdepe ništa ne produzima ili ako produzima mi ne znamo za to. Ali nije izjavio čak i da je formirala predmet i pokrenula izviđaj, to su dvije čuvene formulacije.

SPEAKER_02 25:57

Da ne znam, to je sve jako čudno, to je sve jedna dosta čudna priča. Ali kad se sve to skupa stavi u određeni kontekst, doista puno pitanja o tome kakva je zbilja situacija u Crnoj Gori, koliki je utjecaj dalje iz Srbije, srpskih službi, njihovi kriminalni, kao kakvih krugova i slično i to su stvari koji itekako izazivaju zabrenutosti i koje se prate također. Zato kažem, kad govorimo o pitanj kriminala, rekao bih da smo jako daleko od toga da Crna Gora bude nekakva nova švicarska ili nešto slično.

SPEAKER_01 26:30

Kad smo kod stanja u Crnoj Gori da ostanemo i dalje na tom terenu, rekao bih da Crnoj Gori dobro idu štrihovi i to je više nego učig ledno, ali da, a mislim da je i to vrlo očigledno, ni približno je tako dobro ne ide implementacija europskih vrijednosti. I to se evo neko vrijeme, ne tako kratko, jako dobro vidi i u odnosu prema kritičkim medijima. Ki se moguće ne vidi, a to bi se opet moglo zaključiti na osnovu nekih nemušnih saopštenja, pa bih se onda mogao dodatno zaključiti da se ne želi vidjeti jer nema drugog objašnjenja što se ne bi vidjelo nešto što je tako prisutno snažno i učignu.

SPEAKER_02 27:17

Pa očito svakako je činjenica da se ajmo reći oporbene procjene ogrske medije pokušava kriminalizirati, povezati sa kakvim krugovima, ne znam čim itede ali to je nešto što je vrlo, vrlo problematično. Što je javno objavljeno, te su stvari djeluju barem vrlo, vrlo nategnute, tu nekakve veze između privatnih medija i nekih privatnih osoba iz da se stoga izače nekakvi zaključci, to je o nekakvim kaznenim djelima, protuzakonitim aktivnostima, to je nešto što je vrlo, vrlo problematično i dvojbeno. Dakle, da biste vi tretirali medije na taj način i morate imati vrlo jake dokaze. Ako nemate dokaza, ako su to nekakva nagađanja, tumačenja, nekakvih poruka, razmjena i slično, onda tu treba biti jako oprezan i jako se sudržavati da se postupa samo temeljem toga. Dakle, ako nema nekakvih drugih dokaza, onda definitivno djelovati na taj način prema slobodnim medijima za koje se zna da nisu previše skloni vlasti je vrlo problematično. To je isto nešto o čemu se govori, to je nešto o čemu se u Briselu komunicira i svakako i svijest o tome je sve veća i veća. Ali naravno tu će trati još isto tako dosta dodatnog informiranja, dosta djelovanja ne samo pojedinih medija nego i nevladinih udruga, mislim da je Semogarska nevladina scena dosta živa, da se konstantno europske institucije, euroske diplomate bombardira sa informacijama o tome, sa konkretnom pozadinom, sa konkretnim činjenicama i slično, da se onda oni mogu jednostavno osjestiti oko toga i onda vi rečemo ne trebaju im dati mira. Dakle, treba konstantno govoriti o tome, treba konstantno upozoravati na problematična postupanja, pogotovo represivnih tijela. I s te strane svatko mislim da će trebati još napraviti. Ja naravno i mnogi moji kolege radimo isto tako koliko god možemo, ali to je isto isto jedan proces, to je isto nešto što traje i što će trati i dalje. Ali s tim da kažem, svijesti je generalno puno veća i o tome, ali opet rekao sam na neki način ne želi se ni to previše isticati kako bi Crna Gora što lakše ušla u EU. To je ovaj dio koji nije baš ja bih rekao najpozitivniji, ja mislim da se stvari ne trebaju raditi na taj način, ali sigurno ima i toga da se neke stvari ne naglašavaju toliko kako bi se ovaj proces pregovora završio što prije. Kaže ja nisbornik toga, ali sigurno takvi nemamo briselu.

SPEAKER_01 29:50

Uz gomilu sličnih primjera kao što je ovaj odnos prema medijima, a ja bih recimo poomenuo samo jedan do čega dovodi to ispunjavanje forme a zanemarivanje suštinskih reformi, ispunjavanje suštinskih zadataka. Najbolji vam je primjer recimo Ustavni sud koji svaki put praktično kad god je nego škakljivije pitanje to potvrđuje rezultatom glasanja 3-3. I dakle vi ne percipirate ili kada ne govorite o problemu da ste vi napunili Ustavni sud partijskim vojnicima nego tome da ne može se izabrati said. Dakle, kad ova dva i gominusličnih primjera stavite na jedno mjesto, odlučite crtu i zvučite zaključak, otvorite ključno pitanje. Je li neophodno do te mjere žrtvati vrijednosti i standarde Europske da bi se crna groda uvukla do članstva u EU.

SPEAKER_02 30:56

Ja mislim da nije. Ja mislim da nije neophodno apsolutno. Ali tu kao što sam rekao imate tu razinu europske birokracije odnosno diplomatske službe i Europske komisije, imate njih koji je u interesu znači nešto napraviti što prije imate države članice gdje generalno postoji želja, dakle sad govorim među svima skupa da se nađe neki sukces stori. E sad zašto crno gore? Dakle, mislim ajmo ovako, znači skoro deset godina praktički od pristupanja Hrvatske do početka rata u Ukrajini je pitanje proširenja bilo, ajmo reći, mrtva tema. Dakle, to je nešto što je kao postojalo, EU se kao tim bavi, ali nije bilo nikakvog ozbiljnog interesa, pogotovo kod velikih država članica da se ide dalje u proširenje. Jer EU ima dovoljno svojih problema, financijska kriza, covid, financije, energetika, nekakve hrpa problema, demografski problem, migracija i slično. I nitko se nije htio previše baviti proširenjem. Kad je došlo do rata u Ukrajini se stvar promijenila, ne radi Crne Gore ili jugoistočne Europe, takozvani zapadnog Balkana, nego radi Ukrajine. Jer se prvo je stvorila ideja, odnosno želje da se nekako Ukrajinu integrira u Europu kako bi se što više maknulo od Rusije, a isto tako i da se ovo shvatilo da ne možete ostaviti crnu rupu usred Europe, dakle u okruženu zemljama EU NATO-a, gdje imate kao zrakoprazni prostor, gdje nije jasno tko pije tko plaća, gdje imate kineski utjecaj, ruski utjecaj, utjecaj islamskih zemalja, dakle, gdje je jedan potpuni kaos. I onda da bi se s jedne strane mogla pratiti ta priča vezano za Ukrajinu i da bi se ta geopolitička crna rupa u jugoistočnoj Europi zatvorila, se opet krenulo ozbiljno sa pričom o proširenju. E sad, kad pogledate situaciju u koje zemlje imate, dakle imate beiha koji je dalje međunarodni protektorat gdje je jako teško donijeti bilo kakvu odluku koja je u nekom stanju vječnog polu kaosa, imate Srbiju u kojoj smo puno toga već rekli, dakle koja sjedi na dvije stolice, koja je apsolutno nedemokratska, koja je puno gorem stanju danas u smislu europskih vrijednosti i spinjenja EU uvjeta nego prije petnaest godina. Dakle Srbija i koja je izvozi još nestabilnost o okolne zemlje, dakle Srbija nikako, Kosovo isto koja još uvijek ima neriješenu hrpu pitanja sa Srbijom do toga da ga nije priznalo dio zemalja EU, Sjevernu Makedoniju koja ima problem sada sa Bugarskom, dakle gdje je i pitanje nacionalnih manjina gdje isto tako nije riješeno i osjećam praktički samo Crna Gora i Albanija. I iz te strane Crna Gora sigurno tu je više napredovala u odnosu na Albaniju iako tome, iako, bar nisam rekao da je u Crna Gori super situacija, ali sam rekao da realno je vjerojatno bolje situacija nego što je Albanija. Ali ono što je činjenica, dakle Crna Gora je malena, znači ima svega šesto i nešto tisuću stanovnika, dakle njen ulazak u EU neće utjecati nešto previše na proračun, sad upravo traju dogovore o idućem sedmogodišnjem proračunu koji su jako teški, to su najteži pregovori koji postoje u EU, kako će se to podijeliti jer imati interese različitih država, neke su više poljoprivredne, nekima treba više kohezije, znači fonda za nerazvijene, neki žele više ulagati u industriju, naprijedne tehnologije i inovacije i to se mora postići konsenzus. I sad tu kad dođe Crna Gora, njene potrebe se praktički neće ni osjetiti jer je ona puno manja od jedan posto bedepea eu dakle u toj podjeli Crna Gora praktički će biti kao da i nije tu dakle to se neće osjetiti ili će se osjetiti minimalno također Crna Gora je već u NATO Crna Gora je na obali Mediterana što je jako važno geopolitički da se zatvor izlaz Rusa na Sredosne more na toplo more. Mi znamo da je već tristo godina jedan od glavnih ruskih težnih izlazak na toplo more na Mediteran, znamo to je još od osamnaestdevetnaest stoljeća. Dakle, dakle tu sve su vanjske okolnosti prisutne da bi se Crnu goru uvelo u EU i da se ona prikaže kao ono što sam rekao, sakse stoji. Kao dokaz, evo može se. Evo imamo primjer uspjeha. A to je za ovu birokraciju, za diplomatsku službu, Europsku komisiju itede za njih je to važno da oni pokažu da su i oni nešto uspjeli napraviti, a kao što sam rekao u većini država članica, Crna Gora nije neki problem jer se njen ulazak praktički neće ni osjetiti. E, znači to su vanjske okolnosti zašto svi nekako ipak žele da Crna Gora uđe što prije, da se poštu jedna poruka i geopolitička i zato se nažalost spremno od mnogih aktera zašmiriti na jedno oko oko problema u Crno Gori postoji.

SPEAKER_01 35:26

Imam još dosta pitanja, ali nemam dovoljno vremena za sva, zato ću brzu trijažu da napravim o vas moram pitati. Spominjali ste više puta tu sliku o Crnoj Gori pačak i crnogorcima nacionalnim kao posebno slonom kriminalu što nije prva bedostoće koju je on netko o nama govorio ili mislio ako smo uspjeli da preživimo i još se jači nakon te borbe pojavili na sceni, politička upotreba ili bolje zloupotreba pravosuđa, naročito specijalnog državnog tužilaštva, to je nešto što vam je već, ali buhvalno golim okon vidljivo i o čemu sve što čini mi se još bitnije, sve otvorenije govori. Uz sve jasnije glasove upozorenja da u tom štetnom uticaju predljače neke ne EU države štetnom utjecaju na SD. Da li biste željeli da komentarišete taj jako bitan moment.

SPEAKER_02 36:40

Meni je jako teško iz moje perspektive. Zato sam vrlo korektno pitao kaznene predmete, konkretne kaznene predmete, to sigurno znači.

SPEAKER_01 36:48

Ja naravno nisam ni pitao.

SPEAKER_02 36:51

Ali da se vidi da tu postoji puno problema i kao što sam već rekao kad smo govorili o medijima, neke stvari koje izgledaju dosta nategnuto, to je činjenica. I tu prednjači SDC opet u takvom odnosu prema medijima. Da, pa tijela represije, pogotovo moraju prema medijima iskazivati poseban obzir, posebnu preznost i jako paziti da se stvari ne percipiraju s vana kao pritisak na medije. To je to je jasno i tu vidim da postoji jako puno problema ako mogu tako reći. On isto tako je činjenica da jedna politička opcija, konkretno demokrata, je takva politički kontrolirati sigurnosni sektor, a ta politička opcija upravo spada u one za koje sam rekao da nastoje provokacijama sigurno negativno utjecati i na dobrosuscijske odnose odnosno Cime Gore i Hrvatske recimo, tako da naravno da to sve skupa izaziva dosta sumnja. A kad uzmemo u obzir njihovu vezu, dakle Demokrata sa Beogradom za koju mislim da je vrlo jaka, možda Jedino Knežević ima direktnu vezu sa Beogradom i sa Vučićem, onda to sigurno je nešto što izaziva dosta zabrinutosti, što se itekako prati. Budući da su i oni inicirali ove zakone kao što se spomenuo ANB i unutrašnje poslove, naravno da onda gdje se očito pokušava sigurnosni sektor staviti po potpunu političku kontrolu, naravno da onda kad se to sve stavlja na kontekst, to izgleda dosta loše sve skupa.

SPEAKER_01 38:16

Jošto ne bih volio da preko čini koji bi se zaključak mogao izvesti iz svega što ste rekli i ovom prilikom iz raznih što bi vi u Hrvatskoj rekli prigoda do sada. Ipak, vjerujem da samo ljudi koji su ovdje i pomnoprate, dešavanja na javnoj sceni mogu do kraja da imaju taj osjećaj, o kome osjećaju govorim, da se pohvali iz Brisela. Trečešće, rečesto? Tumače jer zaista često izledaju tako kao podrška vlasti, a ne državi. Dakle ne kažem da je to generalno bez izuzetnika, ali je prečesto. Da tako izgleda.

SPEAKER_02 39:09

Pa ni se naravno da oni koji su na vlasti pokušavaju iskoristiti ono što dolazi iz Bruxela da se bi podignu do nešto.

SPEAKER_01 39:16

Ne, to je logično, ali ja mislim da ja govorim o nečem drugom. O porukama sa Briselskih adresa važnih naročito od nekih iz Europske komisije koji kao da projektuju već Vladu 2027 e, o tome govorim.

SPEAKER_02 39:34

Pa da, ima toga, ali rekao bih da nije tu EU homogena. Ne bih rekao da tu postoji nekakav jedinstven stav, postoje različiti pogledi, različite ideje. Što se toga tiče, ali ne bih rekao da postoji unisorni stav. U smislu da sad sve europski institucije, svi bitni akteri žele da ova druga stranka bude u vlasti, nakon idućih izbora ili da ovaj ili onaj na osoba bude premjer. Ono što sam ja više puta isticao, dakle ne smije se suditi nekoga samo po riječima nego i po dijelima. A tu kao što sam rekao imamo jako puno rezervi oko mnogo toga. I to je ono što ja mogu govoriti sa svoje strane. Ali rekao sam da, da, postoje razno razne želje, razno razne kombinacije, ali to sigurno nije nešto što je unisov. I ja recimo ne volim kad netko iz recimo Europske komisije nešto kaže da se onda to prenese na način to je stav EU. Dakle, EU je puno širi, EU puno ši pojam od jedne institucije, od jednog diplomata, od jedne diplomatske službe i slično. Tako da tako da s te strane da postoje kojekakve ideje, kojekakve preferencije, ali to sigurno nije nešto što je službeni stav cijele EU, niti. Ja mislim da će se EU angažirati na način da bude nekak službeni stav da mora pobijediti ova politička obcielija. I mislim da ne treba ni u Crnoj Gori stvar percipirati na način da sad eto, Bruxelles kao cijeli Bruxelles podržava ovu stranku ili. Brisel nije homogena jedna jedinica, jedan entitet koji ima jedinstven stav pogotovo takvim stvarima kao što su politička scena i mislim da to ne treba na taj način i prenositi u Crnoj Gori jer a neki će to olžan iskoristiti, naravno da kaže ja imam podršku Brisela, Brisel stoji iza nas itede ali to je nešto što sigurno nije istina. Svani su puno, puno složeniji o tome.

SPEAKER_01 41:32

Ali i ajde za time praktično završavamo ovaj razgovor. Priča o stvaranju krivih slika je jako važna priča. Kad hvalite nešto što nije za pohvalu, iako su vam motivi plemeniti, sključno da želite da uvedete crnu goru u EU zbunjujete crnogorsku javnost i to nikad nije dobro. Nisam siguran da li je to više štete ili koristi. U ovom konkretnom slučaju o kojem govorimo. To je nešto što ste i vi napomenuli u nekom od odgovora maloprije. Znate kako vam to izgleda, kako to percipira dobar dio crnogorske javnosti. Ma pogledajte Merca, sve radi da Crna Gora uđe u Europsku. Lud je za Crnom Gorom pritisnut će on Zagreb i oni će na kraju odustati od onih zahtjeva koje je pomomenuo Plenković. To je do te mjere pojednostavljivanje stvari i učitavanje pogrešnih poruka da problem ne nestane kad shvatite da ste pogrešno percipirali stvari.

SPEAKER_02 42:34

Pa ja sam to već spomenuo. Kažem ja sam to već spomenuo da dio ovih vlasti misli da oni neće napraviti ništa, onda će se stvar dovesti do kraja, onda će velike sile u EU i Briselu pritisnu Hrvatsku da bez ikakvog rješenja otvorenih pitanja da da zeleno svjetlo, što sam ja već rekao da se neću to govoriti.

SPEAKER_01 42:58

Izgubit ćemo vrijeme, nećemo uraditi ono što je danas.

SPEAKER_02 43:02

Dakle, ali slažem se, dakle, dakle, EU je napravila puno grešaka u komunikaciji. Dakle, ne želim da ispine kao da ja branim europske institucije, europsku komisiju, pojedine zemlje članice, ja puno grešaka je tu napravljeno od cijelog pristupa vlasti, pogotovo onog što je bilo dvije tisuće dvadeset pa sve nadalje pa ta iluzija da su recimo demokrati, nekakvi proeuropski, prozapadni igrači itede sad vidimo da su oni od najveći problema od Crnoj Gori, dakle samo jedan primjer dakle dakle puno tu iluzije i na puno krivih karata se tu igralo između ostalog upravo i zbog one percepcije koja je bila samo ne DPS jer je DPS grozno ovako onaka jer se ta percepcija stvarala desetljećima, ajmo bilo koga drugog, onda netko dođe sa lijepom retorikom i oni kažu možda. Nemojte zaboraviti da pogotovo u ovoj diplomatskoj službi EU i na toj razini je jako generalno površno poznavanje materije i ovog dj. Europi. Ja bih rekao da recimo američke službe i da i američke institucije i ste department, ne mislim sad na političku razinu, jer veleposlanike se postavlja po raznim kriterijima, ali da ova niža razina, službenička razina, američka generalno čak bolje percipira situaciju u istočnoj Europi nego dobar dio europske diplomatske službe. To je moj dojam iz kontakata i sjednemo i s drugim. Kaže ne govorimo sada o političarima, ambasadorima itede, znači tu ima svega i svačega, ali ovaj dio da. Tako da dosta je površno sagledavanje stvari. Ne ide se u detalje, ne ide se u dubinu. Ne razumijeva se povijesni taj aspekt i povijesne silnice koje su tu, dakle, povijesni stav Srbije prema Crnoj Gori koji je nažalost u osličan u odnosu Rusije prema Bjelorusi ili Ukrajini, to se ne razumije, ne razumije se i ove političke snage koje su navisane na Beograd kakav stav imaju prema Crnogorskoj državnosti i nezavisnosti, a on je apsolutno negativan kao da smo još u devetsto osamnaest i to su one stvari gdje netko tko tko gleda stvari površno tko ne može shvatiti ali naravno da izvače krive zaključke tako da i a kad izvuče krive zaključke, šalu se naravno i krive poruke koje se krivo percipira. Tako da sigurno ne branim ovdje europske institucije njihovu sposobnost puno grešaka je napravljeno, puno površnosti, puno je tog nerazumijevanja, dubine problema, ali isto tako ne želim da ispadne da EU sada daje podršku određenim političkim snagama koja će onda to iskoristiti da bi ojačala svoj položaje na izborima, a gdje to sigurno nije tako. Dakle, ima Crna Gora puno grešaka, dakle Crna Gora ima puno grešaka, ali EU radi puno grešaka, ali tu su stvari vrlo kompleksne i zato trebamo paziti da dinansiramo, a da isto tako ne stvorimo dojam kao da će ta i ta politička opcija imati apsolutnu podršku zapada na izborima i da zbog toga sada po Europskoj crnogorci trebaju glasati za njih. Dakle, to je ono što pokušavam napraviti distinkciju. Dakle, da ima grešaka, ima krive percepcije, ima krivi poteza loše komunikacije, ali isto tako nemamo misliti da EU a priori prebicitarno stoji i za ove ili one političke opcije. Dakle, druge riječima, nekad Crnogorci sami odluče bez pritisaka kakvu buduću vlast želi. To je.

SPEAKER_01 46:23

Eto tako, samo da raspušte pa ako pogriješimo onda nam nitko nije kriv. Za kraj jedno jako važno pitanje, očekujete li da sudalić i barbarez se u ovom međuvremenu suočili sa greškama koje su počinili protiv dvije N članice EU, engleske i Švajcarske i da će do kraja takključenja u grupi biti bolje, a onda Hrvatska možda ipak ima realne šanse da se ne zadovodi samo time, nego da je opet vidimo blizu ili u samoj završnici.

SPEAKER_02 47:03

Hrvatska imala malo težeg protivnika u prvog kolu, rekao bih ipak. Ma mislim da možemo bolje, mislim da je dobro da ćemo se vratiti nego sa četvoricom u liniji. Mislim da će to bolje izgledati. Mislim da još uvijek realno, kad gledate s engleskom, vi morate ukalkulirati mogućnost poraza, ali ono što je bitno u slijedeću dvije utakmice, mislim da će tu Hrvatska odraditi što treba, kao što uvijek bila najbolja kad je najvažnije i proći onda u ovu fazu neispadanja, što će onda biti.

SPEAKER_01 47:30

Pa tu onda na penale tradicionalna.

SPEAKER_02 47:33

Pa e recimo, to je recimo jedna zgodna stvar, ima to jednu širu poantu. Recimo, ako se sjećate reprezentacije bivše države. Ona uvijek bila najgora kad je bilo najpotrebnije. Znači, kad je trebalo napraviti ono iskoračiti, onda bi se uvijek slomili, uvijek bi napravili neku grešku, izgubili bi na penale kao što je stalo se dogodi da Golman obrani penal Maradoni pa da se ispadne, pa da se ispadne svejedno na kraju. Tako da mislim da je Hrvatska tu pokazala kad se maknula od tog utjecaja i sveg ono kako se tada odlučivalo, od punjenja reprezentacije po nacionalnim kvotama pa na dalje, koliko je Hrvatska već danas nadišla rezultate koje je imala cijela bivša Jugoslavija, ja mislim da je to pokazatelj da se zemlje iz naših prostora kao što su Hrvatska Crna Gora mogu natjecati i sa onim najjačima, da mogu biti naći kad je najpotrebnije, da možemo pokupiti i dio onog pobjedničkog mentaliteta koji se nekad vezivao recimo uz Nijemce i da i da tu ne treba biti komplekse i da treba biti samosvjestan, pogotovo nacionalno samosvjestan, nacionalno ponosan i kad imate taj duh, kad imate i to manifestirano kroz kulte reprezentacije što mi u Hrvatskoj imamo, ako je proizv iz tog nacionalnog duha, onda naravno da imate i rezultat. Dakle, pobjednički mentalitet nužno proizlazi iz nacionalnog samopoštovanja, samopouštanja samopozdanja, osjeća te nacionalne pripadnosti i snage te pripadnosti toj vašoj naci i onda ste sigurno i puno jači. I mislim da tu upravo Crno Gora najviše treba u idućem razdoblju raditi upravo na izgradnju tog nacionalnog duha, koji nije šovinistički, koji nije usmjeren protiv nikoga, ali koji je jasno ponosan na svoje. I tu treba jačati i pitanje jezika i pitanje vjerski zajednica, nacionalne kulture, obrazovnih institucija. Dakle, moraju se jačati nacionalne institucije kako bi se Crna Gora konačno u punom smislu nacionalno emancipirala kako bi se stvorio taj pravi jaki nacionalni identitet. I to je za dugoročni opstanak Crne Gore najvažnite. A što se Hrvatske tiče, ja sam više puta rekao, dakle, Hrvatska ima pozitivan stav prema Crnoj Gori, Hrvatska sigurno nema nikakve pretenzije teritorijalne ili bilo kakve prema Crnoj Gori, meni ni u Hrvatskoj drugi problem. Ja u Hrvatskoj moram ljudima objasniti zašto je Crna Gora i stanje u Crnoj Gori relevantno. Dakle, nije u Hrvatskoj problem da sad Hrvatska gleda kako uzeti, ne znam, dio teritorija Crnoj Gori ili ne znam što itede U Hrvatskoj već je problem ljudima objasniti zašto je Crna Gora Hrvatska važna. I dobro je onosi Crno Gorom i da je Crna Gora normalna, neovisna, suverena, prozapadna itede zašto ih hrvatske perso tibe to važno i zašto Hrvatska treba tu biti angažirana. Znači treba biti prisutna. Naravno, poštivajući unutrašnju politiku Crne gora, ali da Hrvatska treba biti prisutna. Znači više je stvar u Hrvatskoj toga osjećivanja zašto je važna Crna Gora, zato što se Hrvatska treba jače povezati sa Crnom Gorom i kulturno, obrazovno, u gospodarsku suradnju, u svim tim drugim stvarima koje smo do sada zanemarivali. I ako se Hrvatska tu poveže sa ovim zdravim nacionalnim jezgom Crne Gore suverenističkim, mislim da to može biti isključivo na obosranu korist. I zato Hrvatska želi da Crna Gora uči u EU, nama je to u interesu na kraju krajeva geopolitičkom, ali kao što sam rekao, prozapadna, neovisna, suverena Crna Gora, a ne proksiona.

SPEAKER_01 50:49

Bilo mi je zadovoljstvo, držim paliče ne samo protiv paname, to je ni jedna utakmica nije lagana, ali to se podrazumijeva da će se dobiti i da će se proći onda počinje prava stvari inače se dosta navjača i Hrvatska i Bosni i Hercegovina kao što bi i druge države iz regiona imale da su prošle. Svako dobro i ja vjerujem uskoro lijep i dugodišnje odmarn.

SPEAKER_02 51:17

Hvala vama i vidimo se u sebi.